Godišnje hodočašće na Duhove iz Pariza u Chartres, ključni događaj za tradicionalne katolike u Francuskoj, ponovno se suočava s neočekivanim valom sudionika. Registracija je otvorena na Cvjetnicu, no nekoliko dana kasnije, do 26. travnja, morala je biti obustavljena zbog preopterećenja sustava: previše prijava u kratkom vremenu. Prema riječima organizatora, tempo prijava već je dva do tri puta brži nego prošle godine.
Ipak, iza ovog neviđenog entuzijazma — često potaknutog vjerskim preporodom među mladima — kriju se rastuće napetosti s dijelovima institucionalne Crkve, koja s povećanim nepovjerenjem gleda na ponovno oživljavanje tradicionalne liturgije.
Suprotno nadanjima organizatora i hodočasnika, prema odluci pariškog nadbiskupa, ovogodišnje hodočašće neće započeti u novouređenoj katedrali Notre Dame, već u crkvi St. Sulpice.
Eksponencijalni rast potaknut mladima
U priopćenju od 17. travnja, laička udruga Notre-Dame de Chrétienté, koja stoji iza hodočašća, najavila je privremenu obustavu prijava do 26. travnja kako bi ponovno procijenila kapacitet.
“Ograničenja baze podataka, sustavi plaćanja, zatrpani tajnički ured — sve je bilo pod intenzivnim pritiskom,” stoji u priopćenju. Unatoč planiranim pojačanjima, organizacija je bila zatečena neviđenom potražnjom, dva do tri puta većom nego 2023. godine. Organizatori očekuju nastavak registracija krajem travnja — pod uvjetom da do tada ne bude dosegnuta sigurnosna kvota.
Ovaj razvoj događaja ne dolazi kao iznenađenje. U 2023. godini registracije su zatvorene sredinom svibnja nakon što je dostignut maksimum od 16.000 sudionika. Za 2024. godinu limit je podignut na 18.000, no čak i tada registracije su morale biti zatvorene do kraja travnja.
Ovaj fenomen usklađen je sa širim trendom vjerskog preporoda u Francuskoj. Već 2025. godine zabilježen je rekordan broj katekumena koji su kršteni na Uskrs — čak 45% više nego prethodne godine, uglavnom među mladima u dobi od 18 do 24 godine. Mise na Čistu srijedu također su privukle rekordne mase.
U tom kontekstu, hodočašće u Chartresu nastavlja zauzimati posebno mjesto u srcima vjernika iz cijeloga svijeta, privučenih tradicionalnom latinskom misom i željom za vidljivom, zahtjevnom i utjelovljenom vjerom.
Napetosti s lokalnim crkvenim vlastima
Međutim, ovaj iznenadni i eksponencijalni uspjeh također je izazvao nelagodu unutar episkopata, posebno dok biskupi nastoje provesti motu proprij Traditionis Custodes pape Franje, koji značajno ograničava korištenje starog obreda.
Dok se 2025. godina očekivala kao povratak hodočašća u novootvorenu katedralu Notre Dame, Pariška nadbiskupija odbila je ugostiti otvaranje mise ondje, odredivši crkvu St. Sulpice kao alternativnu lokaciju. Do požara 2019. godine, misa otvaranja tradicionalno se slavila u Notre Dame, slijedeći stope pisca Charlesa Péguyja, čije je duhovno putovanje inspiriralo Pèlerinage de Chrétienté.
Predsjednik hodočašća, Philippe Darantière, izjavio je u nedavnom intervjuu kako mu je nadbiskup Laurent Ulrich rekao da “ne želi ovu misu” — misleći na tradicionalnu latinsku misu — održanu u Notre Dame.
Završna misa u Chartresu ipak će se održati.
Unatoč napetostima, završna misa u Chartresu ostaje potvrđena, iako su posljednjih tjedana kružile glasine da bi je Vatikan mogao zabraniti. Biskup Philippe Christory iz Chartresa potvrdio je da će predvoditi završnu misu, koja će obilježiti milenijsko jubilarno slavlje katedrale.
Hodočasnici će proći kroz Sveta vrata, otvorena u sklopu proslave katedrale, i štovati relikviju vela Blažene Djevice Marije, dragocjeni duhovni simbol katedrale.
Pèlerinage de Chrétienté održat će se pod temom: “Da on vlada, na zemlji kao i na nebu”, u čast stote obljetnice enciklike Quas Primas pape Pija XI. iz 1925. godine. Prema Darantièreovim riječima, to je bio promišljen izbor.
“Krist je Kralj i mora vladati ne samo u našim srcima, već i nad društvima i institucijama svijeta,” izjavio je na internetskoj stranici udruge. Stoga je tema zamišljena ne samo kao duhovna inicijativa već i kao misionarska, s ciljem “buđenja savjesti kršćana koji su zaspali.”
Prema organizatorima, tema je namjerno postavljena kao izjava. “Krist je Kralj i mora vladati ne samo u našim srcima već i unutar društva i njegovih institucija,” naveli su. To je duhovni i misionarski pothvat usmjeren na “buđenje savjesti kršćana koji su postali previše uspavani.”
Unatoč administrativnim ograničenjima i crkvenim napetostima, hodočasnici u Chartresu i dalje svjedoče o katoličkoj vitalnosti koju bi malo tko predvidio prije samo deset godina. Ovaj preplavljujući interes čini se znakom da, unatoč raširenoj dekristijanizaciji, obnova već nazire na horizontu. I da vjera, daleko od toga da iščezava, pronalazi novi dah na svom putu — korak po korak, kroz hodočašće.