Novi broj Glasa Koncila

ZAGREB (IKA)

Objavljen četvrti ovogodišnji broj katoličkoga tjednika Glas Koncila.

Napominjemo da besplatni primjerak možete još ove nedjelje uzeti u crkvi,te dase ukoliko želite možete javiti za pretplatu.

Tjednik s nadnevkom 26. siječnja otvara se porukom da Kristov dar blizine omogućuje nove početke – što je izvadak iz homilije zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića – te tekstom i fotografijama sa središnjega ekumenskoga slavlja Svjetske molitvene osmine u zagrebačkoj prvostolnici na kojem je osim crkvenih predstavnika iz Hrvatske sudjelovalo i vodstvo Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) i Konferencije europskih Crkava (KEK).

Još je nekoliko tekstova posvećeno posjetu te delegacije Hrvatskoj, a u povodu početka hrvatskoga predsjedavanja Vijećem Europske unije, pa tako i izvještaj naslovljen „Crkve i vjerske zajednice mogu pridonijeti njegovanju društvene harmonije“ koji osim priopćenja sa susreta s predsjednikom Vlade, donosi i pregled 47 crkvenih preporuka za prioritete hrvatskoga predsjedanja s kojima su crkveni predstavnici došli u Zagreb te je detaljno prikazan taj dokument.

Glavni urednik mons. Ivan Miklenić također tematizira posjet, istaknuvši da delegacije COMECE-a i KEK-a predstavljaju sve europske kršćanske vjernike: „Posjetom predsjedniku hrvatske Vlade potvrdile su da je važna kršćanska komponenta u EU-u i da joj nitko u EU-u nema pravo osporavati davanje svoga specifičnoga doprinosa boljitku i EU-a i svih europskih ljudi.“

Intervju sa sugovornikom mons. dr. Hrvojem Škrlecom, savjetnikom u nuncijaturi pri Europskoj uniji u Bruxellesu, u središte stavlja promišljanje o Europi u kontekstu aktualnih izazova u društvenom i crkvenom životu, a u povodu skoroga održavanja 60. Teološko-pastoralnoga tjedna na kojem će on održati plenarno predavanje. Među ostalim je za Glas Koncila kazao: „Europski je identitet sastavljen od niza univerzalnih vrijednosti čijemu je oblikovanju pridonijelo kršćanstvo, stekavši tako ulogu koja nije samo povijesna, nego ona na kojoj se temelji bit europskoga načina života.“

Novi broj katoličkoga tjednika Glas Koncila donosi i prvi nastavak teološkoga osvrta koji je posvećen Nedjelji Božje riječi, kao i dva svjedočanstva: vjernice laikinje Ivane Vahčić koja svjedoči da je „kod nje vjeronauk u školi upalio“, a i svećenika Ivana Radeljaka dobitnika nagrade za životno djelo za humanitarni rad koji tvrdi da je „Caritas više od dijeljenja hrane“.

Tu je i promišljanje uz novo rasplamsavanje filozofskih rasprava o Božjem postojanju dr. Luke Markovića pod naslovom „Nedostaje li vam u životu Bog?“ Reportaža prikazuje život zajednice u Rijeci, na Gornjoj Vežici, župe sv. Ane koja je u mnogim područjima još uvijek „župa u skelama“ iako imaju novu crkvu, sada je prioritet graditi zajedništvo.

Među mnoštvom vijesti na 32 stranice Glasa Koncila može se pročitati detaljan izvještaj s konferencije o prevenciji trgovanja ljudima, sa zadarskoga slavlja sv. Stošije, o životu i djelu preminuloga isusovca Ivana Fučeka, kao i vijest iz Indije gdje su kršćani na višestrukim kušnjama jer se tamo provodi praksa „ljubavnoga džihada“.

Nakon sprdnje studenata i objave na Narod.hr-u: Nije više moguće potvrdom da ste LGBT dobiti dodatnih 1000 eura za Erasmus

Nakon raspisivanja natječaja Sveučilišta u Splitu portal Narod.hr objavio je članak naslova “Zašto Splitsko sveučilište diskriminira heteroseksualne studente u odnosu na homoseksualne?”.

Podsjetimo, u članku smo istaknuli da je Sveučilište u Splitu u uvjetima za natječaj “Erasmus+ mobilnost studenata u svrhu studija u ak. god. 2020./2021.”, među kategorije studenata koji se mogu prijaviti za dodatna financijska sredstva prilikom razmjene naveo i pripadnike LGBT populacije (uz ostale u ‘statusu studenta u nepovoljnom položaju’).

> Zašto Splitsko sveučilište diskriminira heteroseksualne studente u odnosu na homoseksualne?

> Marijan Pavliček: ‘Natječaj Splitskog sveučilišta posljedica je neoliberalne politike Plenkovića i njegovih koalicijskih partnera’

Sveučilište u Splitu iz natječaja je uklonilo spornu kategoriju pod brojem 12 koja se odnosi na dodjelu financijskih sredstava pripadnicima LGBT populacije, što je vidljivo u prilogu koji je trenutno vidljiv na službenim stranicama.

Naime, studentima koji upražnjavaju spolne odnose sa pripadnicima istog spola na prvotno objavljenom natječaju dodjeljivala bi se jednaka sredstva, kao i studentima nižeg socioekonomskog statusa, studentima koji žive na otocima, izbjeglicama i tražiteljima azila, studentima pripadnicima romske manjine te djeci hrvatskih branitelja.

Također, dok su u uvjetima ostalih kategorija kao dokaz statusa zahtijevali nekoliko potvrda i dokaza, u ovoj kategoriji, jedini dokaz bila bi vlastita izjava.

Primjer, studenti nižeg socioekonomskog statusa trebaju uz prijavu, priložiti i popunjenu izjavu o članovima zajedničkog kućanstva, potvrdu nadležne porezne uprave za sve članove zajedničkog kućanstva za zadnju dostupnu kalendarsku godinu u trenutku predaje natječajne dokumentacije. Također, za članove zajedničkog kućanstva koji su u mirovini ili su korisnici obiteljske mirovine potrebno je priložiti, osim potvrde nadležne porezne uprave, i potvrdu nadležne ustanove za mirovinsko osiguranje o visini isplaćene mirovine za zadnju dostupnu kalendarsku godinu u trenutku predaje natječajne dokumentacije.

Natječaj objavljen 21. siječnja prije izmjene možete pročitati ovdje:

Izvor: narod.hr

Trump proglasio 22. siječanj Nacionalnim danom svetosti ljudskog života: ‘Zaštitimo dragocjeni dar života u svakoj fazi – od začeća do prirodne smrti’

Predsjednik Donald Trump proglasio je 22. siječnja Nacionalnim danom svetosti ljudskog života.

“Naša nacija ponosno i snažno potvrđuje našu opredijeljenost da zaštitimo dragocjeni dar života u svakoj fazi, od začeća do prirodne smrti”, napisao je Trump u proglasi-

Dodao je i da “SAD moraju ostati postojano posvećene dubokoj istini da je svaki život dar od Boga, koji svaku osobu obdaruje nemjerljivom vrijednošću i potencijalom”, prenosi Catholic News Agency.

“Svaka osoba – rođena i nerođena, siromašna, obespravljena, s invaliditetom, nemoćna, starija – ima vrijednost u sebi. Premda se svačiji put razlikuje, nijedan život nije bezvrijedan ili nevažan; prava svih ljudi moraju biti zaštićena.”, istaknuo je.

Nacionalni dan svetosti ljudskoga života proglašen je na obljetnicu presude Vrhovnog suda Roe vs Wade kojom je 22. siječnja 1973. pobačaj legaliziran u svim saveznim državama.

U ovogodišnjem proglasu predsjednik Trump je napisao da “SAD moraju ostati postojano posvećene dubokoj istini da je svaki život dar od Boga, koji svaku osobu obdaruje nemjerljivom vrijednošću i potencijalom”.

“Bezbrojni Amerikanci su neumorni branitelji života i borci za one ranjive među nama. Zahvalni smo onima koji podupiru žene suočene s neželjenom trudnoćom, onima koji pružaju iscjeljenje ženama s ranama pobačaja te onima koji prihvaćaju djecu u svoje domove kroz udomiteljstvo ili posvojenje.” Trump dodaje i kako na ovaj dan “obnavljamo svoju odluku da ćemo graditi kulturu u kojoj se slavi život”.

Donald Trump izjavio je ranije kako bi o pitanju pobačaja na zahtjev trebala zasebno odlučivati svaka savezna država. Američki predsjednik također je poručio kako je osobno protiv abortusa, uz iznimke slučajeva silovanja, incesta i ozbiljne ugroze majčinog života.

Izvor: Catholic News Agency

Zašto Splitsko sveučilište diskriminira heteroseksualne studente u odnosu na homoseksualne?

Sveučilište u Splitu objavilo je uvjete za natječaj “Erasmus+ mobilnost studenata u svrhu studija u ak. god. 2020./2021.”, na kojem se određene kategorije studenata mogu prijaviti za dodatna financijska sredstva prilikom razmjene. Kao jednu stavku dodali su da studenti, ukoliko su pripadnici LGBT populacije(uz ostale u ‘statusu studenta u nepovoljnom položaju’), mogu zatražiti dodatna sredstva od otprilike 200 eura.

Naime, studentima koji upražnjavaju spolne odnose sa pripadnicima istog spola na natječaju se dodjeljuju jednaka sredstva, kao i studentima nižeg socioekonomskog statusa, studentima koji žive na otocima, izbjeglicama i tražiteljima azila, studentima pripadnicima romske manjine te djeci hrvatskih branitelja.

Na natječaju navode da se “studenti pripadnici LGBT orijentacije mogu se prijaviti za dodatna financijska sredstva.” Kao jedini dokaz potrebno je dostaviti vlastitu izjavu.

Student iz Splita: “Jesmo li sad mi heteroseksualni diskriminirani?”

Brojni korisnici na društvenim mrežama osvrnuli su se na takvu odluku. Student Pravnog fakulteta iz Splita napisao je:

“Da bi stvar bila još jača, kao dokaz je potrebno – dostaviti vlastitu izjavu. Nekako iman osjećaj da će porast postotak “gay populacije” na Erasmusu.”

Foto: Facebook

Drugi je dodao:

“Može li mi netko od prijatelja dat jedan valjan razlog zašto bi pripadnici LGBT skupine dobili dodatna novčana sredstva za Erasmus?”

 

Student iz Splita, osvrnuvši se na ovakvu odluku Sveučilišta, upitao je:

“Jesmo li sad mi heteroseksualni diskriminirani?”.

Foto: Facebook

Izvor: narod.hr

Novi vrhbosanski nadbiskup koadjutor, mons. Tomo Vukšić: Čovjek Crkve je poslan svima

Čovjek Crkve je poslan svima, a ponajviše onima koji su, po svom životu, daleko od vrijednosti Evanđelja. Svećenik susreće, poziva i traži ne zato da bi se ideološki ili vrijednosno poistovjećivao, već da bi evangelizirao.

Nakon što je jučer točno u podne 22. siječnja apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Luigi Pezzuto biskupima, svećenicima redovnicima i redovnicama, okupljenim u Svećeničkom domu Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu na imendanskom čestitanju nadbiskupu metropolitu vrhbosanskom kardinalu Vinku Puljiću, obznanio da je papa Franjo imenovao mons. Tomu Vukšića nadbiskupom koadjutorom Vrhbosanske nadbiskupije (u toj će službi pomagati kardinalu Puljiću te će ga naslijediti nakon umirovljenja), nadbiskup koadjutor Vukšić uputio je pozdravni govor koji prenosimo u cijelosti.

Uzoriti gospodine kardinale!
Sua Eccellenza Nunzio apostolico!
Mnogopoštovani oče provincijale i sestre provincijalke!
Draga braćo svećenici i svi ostali dragi gosti!

Po zagovoru svetoga Vinka mučenika, čiji blagdan danas slavimo, neka se širi i raste slava Božja. Neka sve bude za spasenje naše i svih ljudi. I neka naši skromni doprinosi pomognu, da se glas Evanđelja širi, da Crkva Kristova raste i svakim danom sve više u nama jača blagoslov, oprost, mir, jedinstvo, napredak i prijateljstvo, a u Bosni i Hercegovini poštovanje, zajedništvo i suradnja među svim ljudima i narodima, te ekumenizam među kršćanima i dijalog među religijama.

Vođen ovom izrečenom molitvom, želio bih izreći dvije poruke.

I.

Ova molitva, koju upućujem svemogućemu Bogu, je moj pozdrav i želja. U svemu tomu trudit ću se, u okviru svojih mogućnosti, dati doprinos i pomoći Vama, uzoriti gospodine kardinale, u služenju ovoj časnoj Vrhbosanskoj nadbiskupiji, zajedno s njezinim prezbiterijem, redovnicima i redovnicama i cijelim narodom Božjim.

Čestitam Vam imendan! I molim, neka Vas dragi Bog, po zagovoru Vašega nebeskoga zaštitnika, i dalje blagoslivlja u vjernom služenju Crkvi Božjoj i ljudima, koje Vam Providnost šalje na životni put.

Hvala papi Franji za iskazano veliko povjerenje, kojim me šalje na ovu novu službu. On Vam je jučer poslao pisanu čestitku za imendan, a danas Vam šalje mene kao skroman dar. Kad je bilo vrijeme za to, zahvalio sam mu za iskazanu čast i očitovao svoju želju, da bi mi iskazao još veću milost, ako bi na ovu službu poslao pobožnijega i boljega no, kao što vidite, nije odustao od svoje nakane.

Na osobit način želim pozdraviti braću svećenike svih služba, koji Narodu Božjemu vjerno posreduju milost i spasenje, i vjernike ove Nadbiskupije i zahvaliti za molitve, brojne znakove prijateljstva, pozive i dolaske u vaše zajednice. Posebice srdačan pozdrav i zahvala profesorima Bogoslovnoga fakulteta, bivšim i sadašnjim, jer vi ste mi kroz ovih tridesetak godina, zajedno s bogoslovima i ostalim studentima, našim nasljednicima, pomagali rasti. Bog vas sve blagoslovio!

Draga braćo redovnici i drage sestre redovnice, a među vama osobito draga braćo franjevci, duhovni pastiri brojnih župa, vaše karizme i vaše predano služenje su blagoslov za narod Božji i velika potreba Crkve. Stoga je zadaća svakoga biskupa biti otvoren za vaše karizme i izravno pomagati da, u skladu s nakanama vaših utemeljitelja i pod vodstvom Crkve i vaših poglavara, one rastu i osnažuju se. Jer snaga svetosti i javnoga djelovanja žive Crkve jednaka je zbroju svih naših duhovnih snaga.

Dragi vjernici i svećenici Vojnog ordinarijata, s vama ću, odlukom pape Franje, nastaviti živjeti i raditi i dalje. Trudit ću se, da to bude jednako predano kao i do sada i sve dok Providnost, po odluci Petrova nasljednika ili po pravilu prirode, ne odredi drukčije. Hvala vam za brojne znakove prijateljstva, za suradnju i iznad svega za svjedočenje svoje kršćanske vjere u javnom prostoru i službama. Uz to, ovo je također prilika, za zahvalu braći biskupima i četvorici franjevačkih provincijala, jer su mi jednodušno pomogli u Vojnom ordinarijatu, kroz sve ove godine, očitovati bratstvo i pastoralnu suradnju svećenika iz svih biskupija i provincija, što je vrlo važan znak za našu pokrajinsku Crkvu. Takvu slogu i suradnju njegovat ću dok me bude.

II.

Želim odavde pozdraviti također sve kulturne, znanstvene, društvene, odgojne, obrazovne, medijske, političke, gospodarske, sudske, zdravstvene djelatnike, kao i ostale koji obnašaju odgovorne javne poslove. I molim, da dragi Bog blagoslovi i podrži sve, koji plemenito i odgovorno obnašaju te svoje službe. A bilo bi dobro i vrlo korisno, da javnost i ljudi, koji su odgovorni za javnu riječ i prostor, razumiju također, da čovjek Crkve mora biti otvoren i prema svim drukčijim vrstama likova i spreman susretati ih. Takva je legitimacija pastira Katoličke Crkve i nikako ne bi bilo dobro da je drukčija. Naime, čovjek Crkve je poslan svima, a ponajviše onima koji su, po svom životu, daleko od vrijednosti Evanđelja. Svećenik susreće, poziva i traži ne zato da bi se ideološki ili vrijednosno poistovjećivao, već da bi evangelizirao. Upravo zato u njegovu djelovanju ima mjesta, naravno, ponajprije za svete i svjedoke, za dobre i plemenite, ali i još više za suvremene farizeje i pismoznance i sve vrste grešnika. Tu je lekciju Crkvi za primjenu ostavio Isus, uzor i pastir svih pastira. A ako pak netko prigovara zbog takva ponašanja, katolički pastir će se pozvati na riječi, koje je Isus izrekao kao svoj odgovor na sličan prigovor: „Ne treba zdravima liječnika, nego bolesnima! Ne dođoh zvati pravednike, nego grešnike“ (Mk 2,17).

Bog vas blagoslovio! Zdravi i veseli bili!

IKA |

„Argumenti“ HKR-a: Crkva i financijsko poslovanje

ZAGREB (IKA)

„Crkva i financijsko poslovanje – kako Crkva koristi novac iz državnog proračuna?“ bila je tema „Argumenata“ Hrvatskoga katoličkog radija u ponedjeljak 20. siječnja urednice Tanje Maleš. Je li Crkva dužna podnositi izvješće o trošenju novca, ima li obvezu transparentnosti, za što se koristi novac kojeg vjernici daju za sakramente i milostinju? Na ta pitanja odgovarali su generalni tajnik HBK hvarski biskup Petar Palić, zamjenik ministra financija Zdravko Zrinušić i svećenik Zagrebačke nadbiskupije mr. vlč. Robert Šreter.

Prema riječima zamjenika ministra financija Zdravka Zrinušića, Crkva je iz državnog proračuna dobila za 2016. godinu 285 milijuna kuna, potom 299 milijuna za 2017., 288 milijuna za 2018. i 299 milijuna kuna u 2019. godini. Planirani iznos za 2020. godinu je 314 milijuna kuna. „Iznosi su određeni na temelju četiri međunarodna ugovora koje Crkva ima potpisane sa Svetom Stolicom“, pojasnio je Zrinušić. Zamjenik ministra naglasio je kako Crkva nije jedina neprofitna organizacija koja prima novac iz državnoga proračuna: „Republika Hrvatska je prvi zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica donijela 2002. prema kojemu su osim Katoličke Crkve i druge vjerske zajednice regulirane tim propisima. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, na snagu je stupio 1. siječnja 2015. godine. Norme iz ovoga zakonodavnoga okvira Republike Hrvatske ne odnose se samo na Katoličku Crkvu, nego i na druge neprofitne organizacije“. Neprofitnih organizacija u Republici Hrvatskoj ima oko 50 tisuća. To ne znači da ih se toliko financira iz državnog proračuna, već se svake godine objavljuju natječaji za povlačenje sredstava iz državnoga proračuna, koja se kasnije raspoređuju i apliciraju po vrstama djelatnosti neprofitnih organizacija, istaknuo je Zrinušić.

Biskup Palić pojasnio je kako Crkva raspodjeljuje novac dobiven iz državnoga proračuna: „Od primljenog iznosa pet posto na godišnjoj razini izdvaja se za funkcioniranje središnjih ustanova Hrvatske biskupske konferencije. Ostali dio raspoređuje se na način da se 30 posto dijeli na zajedničke dijelove 17 biskupija, odnosno 16 biskupija plus Hrvatska redovnička konferencija i 70 posto sredstava dijeli se po broju vjernika u župama“. Istaknuo je da Crkva ništa ne krije što se tiče trošenja sredstava: „Svi podaci su javni. Sve biskupijske ustanove za uzdržavanje klera svoja financijska izvješća dostave središnjoj ustanovi HBK koja te podatke dostavlja Ministarstvu financija“. O plaćanju poreza na milostinju i darove kazao je: „Prvi članak Ugovora o gospodarskim pitanjima između Svete Stolice i Republike Hrvatske kaže da pravne osobe u skladu s odredbama kanonskog prava mogu slobodno primati milostinju i darove vjernika i prihvaćati druge uobičajene oblike prinosa i da se na ta primanja ne primjenjuju odredbe poreznog sustava“.

„Mi svećenici nemamo plaću niti od države niti od svoje biskupije, nego dobivamo mjesečnu nagradu iz župne blagajne. Sva sredstava koja dolaze u župu ulaze u župnu blagajnu. Iz te župne blagajne financiraju se sve potrebe župe i isplaćuje se mjesečna naknada svećenicima koji rade u toj župi. To je osnovni i redoviti način funkcioniranja“, objasnio je vlč. Šreter na koji se način plaćaju svećenici u župama. Kada je riječ o župi kao pravnoj osobi, tada Crkva i dotična župa imaju pravo aplicirati na Ministarstvo i zatražiti financijsku pomoć: „Većina naših crkava su i kulturni spomenici. Kada se oni idu obnavljati, znamo da se tu radi o velikim financijskim sredstvima i iznosima. Tada je dopušteno tražiti pomoć Ministarstva, ali to spada u izvanredne stvari, to nije onaj redoviti način života. Redovito se župa i župnik financiraju iz prihoda svojih vjernika“.

Biskup Palić zaključio je kako sav novac koji Crkva dobije od svojih vjernika, koristi za potrebe određene župe i biskupije u cjelini te istaknuo kako Crkva takse za sakramente ne traži od siromašnih članova, već im izlazi u susret. Što je rad Crkve transparentniji, vjerodostojnost je veća, pojasnio je generalni tajnik HBK.

Obavijesti od nedjelje 19.siječnja,2020 godine

-svete mise nedjeljom po redovitom rasporedu u 8 i u 10 sati

-počinje vjeronauk, u petak i subotu po već ustaljenom rasporedu

petak

1 i 2 razred u 15.00

4,5 i 6 razred u 15.30

7 i 8 razred u 16.00

subota

prvopričesnici u 9.00 sati

prvi srednje u 9.45

drugi srednje u 10.30

-u subotu u 15 sati sastanak sa ministrantima

-u crkvi primjerak glasa koncila besplatan,tko želi može se pretplatiti

-u slijedeću nedjelju roditeljski sastanak za krizmanike i roditelje (druga misa u 10 sati)

 

MISE KROZ TJEDAN

  • pon. branko medak za pok.zeljka u 8
  • uto. davorka dugandžić za pok. katica,milivoj i željko u 17 sati
  • sri. ivona šuman za nakanu u 8
  • čet.marija oršulić za nakanu u 8
  • pet.tanja vlatković za pok. ivo i julija u 8
  • sub. nikola burić za pok.jagoda i stjepan u 8
  • ned. kornelija dugandžić u 8 za pok vinko, u 10 za puk

PODACI ZA PROŠLU GODINU Organizacija Open Doors: U svijetu je progonjeno 260 milijuna kršćana, najgora Sjeverna Koreja

Organizacija „Open Doors“ predstavila je 15. siječnja izvještaj „World Watch List 2020“ u kojem, među ostalim, stoji da je u svijetu oko 260 milijuna kršćana progonjeno, da je izrazito kritično stanje u Sjevernoj Koreji i Sahelu, kako su kršćanske obitelji izložene prijetnjama smrću te da je zabilježeno više od osam tisuća slučajeva zlostavljanja žena, temeljenoga na vjerskoj diskriminaciji, izvještava Vatican News.

Danas je 260 milijuna, odnosno svaki osmi kršćanin u svijetu progonjen zbog svoje vjere, stoji u izvještaju „World Watch List 2020“ koji je organizacija „Open Doors“ predstavila u srijedu 15. siječnja u talijanskom Zastupničkom domu.

Povećao se broj progonjenih kršćana

U spomenutom su izvještaju analizirani podaci iz razdoblja od 1. studenog 2018. do 31. listopada prošle godine, a odnose se na otprilike stotinu zemalja u svijetu s posebnim naglaskom na 73 zemlje u kojima su kršćani najviše progonjeni. U usporedbi s prethodnom godinom, broj kršćana koji su progonjeni na „visokoj“, „vrlo visokoj“ i „ekstremnoj“ razini, prema mjerilima spomenute organizacije povećao se za 15 milijuna.

Povećan pritisak na kršćanske zajednice

Smanjio se broj ubojstava, ali on obično varira iz godine u godinu, izjavio je Cristian Nani, ravnatelj talijanskog ogranka organizacije „Open Doors“ te istaknuo kako su, na temelju različitih parametara, kao što su diskriminacija, nasilje nad kršćanima, uskraćivanje zaposlenja, zdravstvene skrbi i liječenja, kao i zakoni protiv kršćana ili protiv obraćenja na kršćanstvo, primijetili da je u brojnim zemljama povećan pritisak na kršćanske zajednice. Napomenuo je također da u najmanje 73 zemlje u svijetu kršćani proživljavaju „visoku“ razinu progona.

Sjeverna Koreja na prvom mjestu

Gotovo je deset tisuća crkvi u svijetu zatvoreno ili napadnuto. Od 11 zemalja u kojima je progon kršćana na ekstremnoj razini, Sjeverna se Koreja već osamnaestu godinu zaredom nalazi na prvom mjestu. Prema podacima organizacije „Open Doors“, u radnim je logorima u toj zemlji zbog vjere zatočeno između 50 i 70 tisuća kršćana.

Na ljestvici zatim slijede države koje se godinama nalaze u ratu i koje imaju vrlo izraženu islamsku fundamentalističku komponentu, poput Afganistana, Somalije i Libije, dok u Pakistanu, koji se nalazi na petom mjestu, nakon puštanja na slobodu Asije Bibi i dalje ostaje na snazi zakon protiv blasfemije.

Kritično je stanje i u Latinskoj Americi, gdje je, primjerice u Kolumbiji i Meksiku ugrožen život svećenika i vjernika koji se suočavaju s problemom organiziranoga kriminala.

Teško stanje u Sahelu

Burkina Faso i Kamerun prvi su se put pak našle među 50 zemalja u kojima je najizraženiji progon kršćana, što upućuje na tešku situaciju na području Sahela gdje djeluje najmanje 27 džihadističkih skupina. Na sjeveru Burkine Faso gdje, kako je istaknuo Cristian Nani, postoji želja za uklanjanjem kršćanske prisutnosti, zatvoreno je više od 200 crkvi. Objasnio je pritom kako su kršćanske obitelji izložene prijetnjama smrću, uz prethodni trodnevni ultimatum da napuste to područje.

Sve manje kršćana na Bliskom Istoku

Na Bliskom Istoku progon kršćana traje godinama. U Iraku je prije 2003. bilo 1,5 milijuna kršćana, dok ih danas ima oko 200 tisuća. Povratak u Ninivsku dolinu otežan je zbog nesigurnosti. U Siriji koja je u ratu već devet godina, broj kršćana pao je s više od 2 milijuna na 744 tisuće.

Osim toga, u svijetu je zabilježeno više od osam tisuća slučajeva zlostavljanja žena, temeljenoga na vjerskoj diskriminaciji. Ravnatelj talijanskoga ogranka organizacije „Open Doors“ komentirao je da je to samo vrh sante leda jer nisu u mogućnosti pratiti pojave povezane s time, kao što su primjerice prisilni brakovi.

IKA