Brat ubijenog afroamerikanca: ‘Prestanite s neredima, moja obitelj je miroljubiva’

Svega nekoliko sati nakon što je Terrence Floyd, mlađi brat ubijenog Georgea Floyda pozvao na mirne demonstracije, nasilje je eskaliralo u nekoliko gradova diljem zemlje.
Autor: laudato.hr/

Još uvijek se ne stišava stanje u Sjedinjenim Američkim Državama nakon nehotičnog ubojstva afroamerikanca Georgea Floyda. Nakon što je uhićen zbog navodno korištenja lažnih novčanica, policajci su ga priveli.

Policajci tvrde da se Floyd opirao uhićenju, premda poznate snimke na to ne upućuju, nakon čega su ga oborili na pod. Jedan od policajaca svojim je koljenom stao na Floydov vrat, a ovaj se tužio da ne može disati. Policajci nisu reagirali na to, vjerojatno misleći kako je to još samo jedan od niza ‘izvlačenja’ koje svakodnevno čuju. Međutim, ovoga puta bilo je istinito. I kobno.

Budući da se radilo o represiji bijelaca na afroamerikanca, bila je to kap koja je prelila čašu. Neredi koji su izbili diljem države prouzrokovali su veliku materijalnu štetu. Neredi nisu prestali ni nakon što se oglasio brat ubijenog Terrence Floyd moleći da se prestane vandalizirati i rušiti zajednicu.

– Znam da moj brat ne bi želio da to radite. Razumijem da ste uznemireni, ali sumnjam da ste upola uznemireni kao i ja. Ako ja ne divljam ovdje, ako nisam počeo paliti stvari, zašto onda vi to radite? Nemojte činiti nasilje jer to neće vratiti mog brata. Možete se osjećati dobro, ali nakon nekog vremena ćete se zapitati što ste učinili. Moja obitelj je miroljubiva obitelj. Moja obitelj se boji Boga – poručio je Terrence Floyd.

Pozvao je da mimo nasilja naprave druge, ispravnije korake u rješavanju stvari.

– Prestanimo misliti da mi nismo važni i glasajmo. Ne samo pravog za predsjednika, glasajte za sve. Educirajte se. Ne čekajte da vam netko drugi kaže tko je tko. Educirajte se i za koga glasujete. I to je način na koji ćemo pogoditi rasiste, a radit ćemo u miru – istaknuo je Floyd.

Na snimci je vidljivo kako su oni okupljeni oko njega bili dirnuti njegovim riječima. Međutim, samo nekoliko sati kasnije u ostatku zemlje uslijedili su novi nasilni prosvjedi. Terrence Floyd tvrdi da pljačke, nemiri i nasilja zasjenjuju život njegovog brata i okolnosti njegove smrti.

– Bio je za mir, bio je za jedinstvo. Stvari koje sada događaju možemo ih nazvati jedinstvom, ali to je destruktivno jedinstvo. Ako ste ljuti, u redu je biti ljuti. Ali usmjerite svoj bijes da učinite nešto pozitivno ili napravite promjenu na drugi način. On bi želio da tražimo pravdu – rekao je Floyd.

Morgan Chesky

@BreakingChesky

Listen to these words from ’s younger brother Terrence.

Embedded video

509 people are talking about this

Mons. Ratko Perić na Kvirinovo: U ime čije slobode se gaze naša prava?

Blagdan sv. Kvirina, zaštitnika Sisačke biskupije, Grada Siska i istoimene sisačke župe, svečano je proslavljen danas Misnim slavljem ispred bazilike sv. Kvirina.
Autor: Stjepan Vego/laudato.hr/

Euharistijsko slavlje predvodio je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, zagrebačkim pomoćnim biskupima Mijom Gorskim i Ivanom Šaškom, varaždinskim biskupom u miru Josipom Mrzljakom, rektorom bazilike mons. Zdravkom Novakom i šezdesetak svećenika.

Na početku sve okupljene vjernike i goste pozdravio je biskup Košić zaželjevši im sretan blagdan svetog Kvirina, sisačkog biskupa i mučenika, zaštitnika Sisačke biskupije i grada Siska, predvodnika u redu svjedoka i mučenika za Isusa Krista. Biskup se osvrnuo i na aktualnu društvenu situaciju ustvrdivši kako, na žalost, ni danas nisu prestali progoni katolika, kako u svijetu, tako i u našoj Domovini i u našoj Biskupiji.

– Samo da spomenem najnoviji primjer, izbacivanje raspela iz škola, što je ovog proljeća započelo po naredbi nekih novih Dioklecijana ili upisivanje vjeronauka na početku svakog razreda, što nije predviđeno međunarodnim ugovorima između Svete Stolice i RH, gdje je jasno naznačeno da na početku školovanja roditelji izabiru vjeronauk da bi on bio obvezatan predmet za cijelo osnovnoškolsko obrazovanje. U ime čije slobode se gaze naša već stečena prava? Smeta li crvene, krvlju naših stradalnika na Križnom putu i u tolikim kazamatima te bačenih u tolike jame uprljanih savjesti križ Kristov? On je znak naše vjere i kršćanske uljudbe ne samo hrvatske nego europske povijesti – poručio je biskup Košić.

U homiliji, biskup Perić osvrnuo se na naše kršćanske korijene i život sv. Kvirina te istaknuo da su dokaz kako je on stvarno postojao i podnio istinsko mučeništvo i dvije hrvatske biskupije: krčka i sisačka.

– Na razvalinama prastare Segestike, 35. godine pr. Krista, počeo je stasati novi grad s novim imenom Siscia u području Gornje Panonije u okviru Rimskoga Carstva kojemu se prvi car August do 6 godina, tj. 29., svečano zacario. Grad je napredovao ekonomski, vojno, civilno pa i religiozno, tj. kršćanski sve dok ga 350. godine srušio protucar Magnencije nije stao rušiti, ali ne i srušiti. Iz toga razdoblja, tj. od početka kršćanstva do 350. poznat nam je samo jedan biskup, sv. Kvirin, iz Siscije, glavnoga grada tadašnje Savske Panonije, 270.-309. A ne bi vjerojatno ni on, da nije podnio kršćansko mučeništvo – podsjetio je biskup Perić.

A da je sv. Kvirin doista postojao i podnio istinsko mučeništvo, dokazom su i dvije hrvatske biskupije: krčka i ova sisačka, koje imaju sv. Kvirina za svoga nebeskoga zaštitnika ili patrona.

Govoreći o poruci koje nam donosi ovo slavlje sv. Kvirina biskup Perić je rekao kako se kršćani klanjaju samo Bogu svemogućemu, te ne kleče ni pred kakvim ‘božanstvima’ ovoga svijeta, ni osobnim ni drvenim. Na kraju te poruke pretočio je u molitvu.

– Zaštitniče Kvirine, spomeni nas pred Bogom i isprosi nam duhovnih kandidata, i svećeničkih i redovničkih, koji će se pravo klanjati Bogu, u duhu i istini! Naš vanjski izraz opsluživanja Božjih zakona jest poštovanje Boga mišlju mozga, osjećajem srca i govorom jezika te priznajući bogoštovnim činom i Ime i Dan Gospodnji. Mučeniče Kvirine, izmoli nam od Boga svjetla i snage! Roditelji su nas svojom ljubavlju najviše zadužili u našem odrastanju i odgoju, zato njima najveću dugujemo zahvalnost brinući se za njih u njihovim teškim danima, a ako su preminuli, moleći se za njihove duše. Blaženi Kvirine, sve nas preporuči Božjemu milosrđu – rekao je između ostalog biskup Perić.

Proslavi je prethodila devetnica posvećena Duhu Svetom kojom su se Siščani i hodočasnici u bazilici duhovno pripravljali za proslavu svoga zaštitnika.

Pevex kaže da neće čekati sporu državnu birokraciju: Sami donijeli odluku o neradnoj nedjelji

pevex

Iz trgovačkog lanca Pevex oglasili su se priopćenjem u kojem navode kako će dio njihovih trgovačkih centara i dalje ostati zatvoren nedjeljom, a oni koji će raditi bit će otvoreni od 8 do 14 sati.

Njihovu objavu prenosimo u cijelosti:

“Nakon analiziranja situacije, pogotovo nakon više testnih neradnih nedjelja zbog zabrane Nacionalnog stožera civilne zaštite tijekom borbe protiv pandemije koronavirusa, Pevex je odlučio da više ne čeka državnu regulaciju, nego da samostalno nešto poduzme po tom pitanju. Odlukom Uprave za sve radnike Pevexa, u njegovih 13 trgovačkih centara diljem Hrvatske nedjelja postaje neradni dan, dok će u preostalih 12 radno vrijeme nedjeljom biti znatno kraće u odnosu na ostale dane.

Uz to, rad nedjeljom će Pevexovim zaposlenicima biti 50 posto više plaćen nego običnim radnim danom, umjesto dosadašnjih 35 posto.

„Intenzivno smo analizirali i promišljali o samoinicijativnom ukidanju rada nedjeljom. Tijekom zabrane rada nedjeljom promet se prelio na druge dane u tjednu i nismo imali znatne gubitke zbog neradne nedjelje. Međutim, morali smo i razmišljati – što će se dogoditi ako mi ne radimo spomenutog dana, a konkurencija nastavi nakon prestanka mjere Nacionalnog stožera civilne zaštite? Naravno da bismo htjeli da pravila vrijede za sve isto jer smo obvezni i po tom pitanju našim radnicima, da imaju iste uvjete tržišne utakmice s konkurencijom. I zbog njih želimo ostati na samom vrhu uspješnosti jer konkurencija je brojna u našoj branši. Želimo zaposlenicima osigurali još više plaće, koje su kontinuirano rasle zadnjih nekoliko godina. Zato ćemo se dodatno potruditi, unatoč tome što ćemo raditi manje dana od konkurencije. Želimo i dalje ostati jedan od najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj. U skladu s tim smo uveli i neradnu nedjelju u više od polovice naših centara, dok se u preostalima nastavlja raditi skraćeno taj dan uz povećanje osnovne plaće.“, poručio je predsjednik Uprave Pevexa Jurica Lovrinčević.

Popis centara gdje će nedjelja biti još uvijek radna

Trgovački centri u kojima nedjelja ostaje radna, ali s radnim vremenom od 8 sati do 14 sati su: Jankomir, Sesvete, Novi Zagreb, Žitnjak, Osijek, Pula, Kukuljanovo, Škurinje, Zadar, Šibenik, Split i Varaždin.

Podsjetimo, ostale dane u tjednu, od ponedjeljka do subote, svih 25 centara Pevexa diljem Hrvatske radi od 7 sati do 21 sat. S time da se s radom zastaje od 13,30 do 14,30 sati radi dezinfekcije prostora kako bi dodatno zaštitili zaposlenike i kupce.

Tvrtka se zalaže za neradnu nedjelju, ne samo zbog društveno odgovornog poslovanja, već i zato što analize pokazuju kako zadovoljstvo radnika povećava produktivnost i nadoknađuje neznatne gubitke zbog nekoliko neradnih dana u mjesecu. I dok neki trgovački centri poručuju kako bi zbog neradne nedjelje bili primorani otpuštati zaposlenike, Pevex to neće napraviti.

>Dr. sc. Mato Palić: ‘Zabrana rada nedjeljom je u skladu s Ustavom’

„Pratit ćemo situaciju i analizirati poslovanje,možda nakon nekog vremena napravimo korak više, ali i dalje ćemo se zalagati da rad nedjeljom regulira država, kako bi imali zadovoljne radnike, ne samo u Pevexu, već i šire.“, zaključio je Lovrinčević.

Pevex prvi hrvatski trgovački lanac, zapošljava 2.000 radnika, a za 2019., kao i prethodno za 2018. godinu stekao je bonitetni certifikat AAA, koji označuje top hrvatske tvrtke s visokom razinom poslovanja. Bonitetna ocjena izvrsnosti tvrtke Bisnode d.o.o predstavlja natprosječnu bonitetnu vrijednost poslovnog subjekta, a temeljena je na financijskim izvještajima subjekta za posljednju poslovnu godinu i predviđa sigurnost rada u idućih dvanaest mjeseci, poručili su iz Pevexa.

U ime obitelji tri godine od Plenkovićeve Vlade traži neradnu nedjelju

Podsjestimo, još 2017. godine udruga U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao M. Mrsić , a zatim G. Maras, taj prijedlog su blokirali ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.

U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30%. Međutim, Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću za rad nedjeljom.

Istovremeno, postojeći zakon omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.

Izvor: narod.hr

Hrvatska nogometna reprezentacija svećenika odigrala humanitarnu utakmicu za bolesnu djevojčicu

CRNO (IKA)

Plemeniti sportsko humanitarni događaj održan je u srijedu, 3. lipnja na velikom nogometnom igralištu u župi sv. Nikole u Crnom pokraj Zadra, čiji je inicijator fra Žarko Relota, župnik zadarske župe sv. Petra u Pločama, nekadašnji dugogodišnji kapetan Hrvatske nogometne reprezentacije katoličkih svećenika. Utakmica između Hrvatske nogometne reprezentacije svećenika (HNRS) i Veterana Crno-Ploče-Dračevac zadarski, odigrana je u pomoći za liječenje 15-godišnje Leonarde Marnika iz Crnog, oboljele od leukemije, koja od rujna 2019. g. otkad joj je dijagnosticirana zloćudna bolest, boravi u bolnici na Rebru u Zagrebu gdje prima kemoterapije i druge tretmane.

Na početku utakmice koja je završila pobjedom domaćina Crno-Ploče, rezultatom 3:2, umirovljeni šibenski biskup Ante Ivas uručio je ček vrijednosti 10.000 kn Leonardinoj sestri Loreni. Taj iznos darovali su svećenici iz HNRS-a, odvojivši od svoje mjesečne naknade. Na igralištu je bila postavljena kutija za dobrovoljne priloge gledatelja koji su došli podržati taj mladi život i obitelj u potrebi.

Svećenici su do pred kraj utakmice imali vodstvo od 2:1. Golove su dali don Kristijan Stojko, župnik u Ivancu pokraj Varaždina i don Josip Benko, katedralni župnik u Bjelovaru. U posljednjih pet minuta Crno – Ploče izjednačili su golom iz jedanaesterca, a onda i poveli. U reprezentaciji svećenika bili su Šime Žilić (golman), Stjepan Matezović, Darko Banfić, Vladimir Brizić, Kruno Juraković, Alojz Ćubelić, Mladen Parlov, Josip Benko, Domagoj Matošević, Žarko Relota, Kristijan Stojko, Zvonimir Mikulić, Pavao Filipović i dr. Damir Erceg.

Svećenici su došli iz svih dijelova Hrvatske. U plemenitoj nakani pridružili su se i studenti iz Rima. „Pula, Osijek, Split, Zagreb, Neretva i drugi gradovi, nema županije odakle nisu došli. Nama nije cilj samo odigrati utakmicu. Nama je cilj susresti se i učiniti nešto dobro. Humanitarno djelovati primarni je cilj reprezentacije svećenika. Nikad nam rezultat nije bio u prvom planu. Organiziramo utakmicu jer je to povod i način da ostvarimo plemenitiji cilj. To je povod da se okupimo i pokažemo kako još uvijek možemo nešto učiniti za čovjeka u Hrvatskoj“, rekao je fra Žarko Relota.

Roditelji Leonarde, Sanja i Auzebio Marnika, sudionicima utakmice poslali su pismo zahvale sljedećeg sadržaja: „Dragi svi. Šaljemo vam jedno veliko Hvala, iako riječi u ovom trenutku nisu dovoljne. Hvala vam od srca što ste nam u ovim teškim trenucima još jednom pokazali kako nismo sami i zaboravljeni. Nakon svih ratova i oluja, pred nama se našla još jedna teška bitka, najteža od svih, ona u kojoj kao roditelji strepimo nad životom svoga djeteta. Sigurni smo da ćemo iz ove borbe izaći kao pobjednici, da će naša Leonarda uskoro bolnički krevet zamijeniti s igralištem i da ćemo opet živjeti normalno. A do tada, hvala svećenicima, mještanima Crnog i Ploče, braniteljskim udrugama, obitelji, rodbini i prijateljima na porukama podrške, na lijepim gestama i pozitivnim emocijama. Zbog ljudi poput vas, lakše prolazimo kroz ovaj teški period života“.

„Svećenici članovi reprezentacije sve što rade, rade u dobre svrhe. I ja sam za tu prigodu odjenuo majicu ‘Blaženije je davati’. Bitno je činiti dobro, ljubiti Boga i bližnjega. Evanđelje kaže da je to najvažnije od svega. To je oblik ljubavi prema Bogu koja se prelijeva u ljubav prema bližnjemu, pogotovo prema onima koji su ugroženi. Drago mi je da sam sudjelovao i podržao to vrijedno djelo“, rekao je biskup Ivas.

U Zadru se taj dan mons. Ivas zatekao zbog osobne potrebe. Budući da je zadarski nadbiskup Želimir Puljić bio spriječen doći na utakmicu, tijekom dana mons. Puljić pohodio je svećenike u župnoj kući u Pločama gdje ih je susreo i zahvalio im na toj inicijativi. „Onda mi je nadbiskup Puljić rekao, ‘Budući da ne mogu doći, ja te delegiram’“, rekao je mons. Ivas. Bilo mu je povjereno izvršiti i prvi udarac loptom sa središta terena na početku utakmice. „Svećenik Ante Pavlović s kojim sam došao iz Šibenika rekao mi je: ‘Biskupe, nije za vas više balun, nego balote’. Ali, igrao sam ja nekada i na krpaše, lopte koje su bile od krpe, to su bile naše prve lopte. Kao sjemeništarci igrali smo nogomet na Bokanjcu u Zadru, kao bogoslovi igrali smo na Šalati. Kako sam rastao, preselio sam se u gledalište. Treba uvijek priznati realni status, shodno mogućnostima“, rekao je biskup Ivas, pohvalivši svećenike kako čine lijepu reprezentaciju.

Izbornik HNRS-a 17 godina je vlč. Krešimir Žinić, župnik u Ždralovima pokraj Bjelovara. Nakon utakmice sažeo je dojmove. „Bila je dobra utakmica, to su dvije podjednake momčadi, ali domaćin je imao dužu klupu. Mi, nažalost, nismo imali dovoljno igrača za zamjenu. Mislim da je presudilo to i mirnoća u igri u posljednjim minutama. Zabili smo gol za 2:1, ostalo je pet minuta do kraja, i u tih pet minuta dobili smo dva gola. Umjesto da mirno privedemo utakmicu, primili smo dva gola“, rekao je vlč. Žinić.

U revijalnoj ekipi svećenika u Crnom bili su mnogi veterani. „To je super veteranska ekipa svećenika. Ta je ekipa igrala početkom 2000.-ih godina, mi smo sad 50 i plus godina. Imali smo par mladih svećenika. Ova klapa je igrala zajedno 15-ak godina, zaista su igrali vrhunski nogomet. Malo su nas stigle godine, pa ne možemo više kao prije“, rekao je izbornik Žinić. Sadašnja nova ekipa svećenika u reprezentaciji ne osvaja više prva mjesta na natjecanjima kako su to uspijevali sadašnji veterani. Hrvatska reprezentacija svećenika tri puta bila je europski prvak, bili su i europski doprvaci, srebrni i brončani na međunarodnim natjecanjima.

„I dalje je naša reprezentacija jaka. Mi smo svećenici i imamo pastoralne obveze koje su nam prioritet, nogomet je u drugom planu. Posljednjih par godina nismo mogli napraviti pravu ekipu, igrati u punom sastavu, uvijek je netko imao neke pastoralne obveze. I to je pridonijelo malo lošijem rezultatu. U veljači ove godine na Europskom prvenstvu u Češkoj osvojili smo deveto mjesto. Išli smo na to prvenstvo desetkovani“, rekao je vlč. Žinić, istaknuvši da se uvijek odazivaju na humanitarne akcije. „Nama je to misao vodilja. Mi nismo svećenici koji bismo se okupljali samo da igramo nogomet. Nego želimo kroz tu igru učiniti nešto dobro. To je naša deviza i od toga ne odstupamo, koliko god bili stari. Gdje god dođemo, imamo publiku, prijatelje s kojima se lijepo družimo, zabavljamo i uvijek se volimo vratiti“, rekao je izbornik Žinić.

Kapetan reprezentacije svećenika je vlč. Domagoj Matošević, rektor svetišta u Mariji Bistrici. Nakon utakmice zahvalio je dragim domaćinima koji su ih lijepo primili. „Igralište je bilo jako lijepo za igru, bilo je puno ljudi, lijepo smo igrali, bez grubih startova i pritisaka. Baš je bilo mirno i sportski, lijepa atmosfera. Taj susret i nama je veliki dar jer smo se tijekom korona krize malo družili. Nama je ovo prvi susret svećenika i to dviju generacija, seniorske – prve generacije koja je počela igrati s nama mlađima. Baš smo radosni što smo se nakon dugo vremena mogli okupiti. Kriza može biti dar da shvatimo koliko su te male stvari zapravo velike – biti zajedno, igrati nogomet, družiti se, zajedno se pomoliti, popiti piće, prekrasno“, rekao je vlč. Matošević. On je bio najmlađi kad je počeo igrati sa sadašnjim seniorima, a sada je među starijima u sadašnjoj generaciji igrača.

„Prva generacija svećenika nogometaša postizala je super rezultate. Ali svećenička prvenstva iz godine u godinu sve su bolja. Ekipe su organiziranije. Svaka bolja momčad ima svog trenera, to su i profesionalni sportaši, nogometaši; npr. BiH vodi Mato Neretljak, poznati igrač Hajduka. To su jako dobre momčadi i teško je ostvariti dobar rezultat. I mi smo imali dobrih rezultata, ali nismo uspjeli ponoviti ono što je postigla prva generacija svećenika koja je stvarno bila talentirana, počevši s Crnjakom. On je bio pokretač, spiritus movens naše reprezentacije. Tehnički je bio snažan, motivator i lijepo pjeva. Najvažnije je druženje svećenika“, rekao je kapetan Matošević, poručujući da im je cilj pomladiti reprezentaciju, vidjeti tko su novi zaređeni svećenici, potencijalni igrači.

Nekad zadnji vezni Tadija Crnjak, profesor je teologije i povijesti na KBF-u u Đakovu. Široko slavonsko srce vuklo ga je da iz Slavonskog Broda dođe samo kako bi podržao kolege svećenike i humanitarnu nakanu. „Mi smo došli ponajprije radi plemenitog cilja, pomoći djevojčici. Žao mi je roditelja koji prolaze kroz tešku situaciju. Zato sam došao pomoći akciju, kao podrška obitelji i svećenicima“, rekao je Crnjak.

O. Relota je poželio organizirati susret HNRS-a u Zadru u sklopu proslave 30. obljetnice Župe sv. Petra u Pločama. „Uz vjerski, znanstveni, povijesni i kulturni dio, želio sam upriličiti i rekreativni događaj koji bi okupio ljude u veće zajedništvo. To je odgođeno zbog korone. Kad sam čuo za teško stanje djevojčice, poželio sam organizirati humanitarni događaj kako bismo iskazali poštovanje prema toj obitelji, molili za zdravlje i materijalno pomogli, da im u toj teškoj situaciji iskažemo blizinu i poštovanje. Uvijek smo se dogovarali, gdje god čujemo da postoji materijalna potreba, a mi možemo pomoći, da ćemo se uključiti. Mi u reprezentaciji poznajemo se na terenu i kao osobe. U stalnom smo u kontaktu i čujemo se i izvan nogometnog konteksta. Apeliramo i na mlađe svećenike, svi su dobrodošli, koji misle da bi mogli igrati. Mi ne gledamo samo nogometne kvalitete. Gledamo i ljudske kvalitete, svećeničke i vedri duh koji možemo unositi u društvenu zajednicu“, poručio je fra Žarko.

Dobro djelo u Crnom pomogao je i don Mladen Parlov, dekan splitskog KBF-a. „Kažu da sam dobro igrao nogomet. Počeo sam u mlađim kategorijama u Mladosti iz Prološca. Za vrijeme srednje škole igrao sam za NK Mračaj iz Runovića i tada su mi predviđali veliku nogometnu karijeru. No, ja sam mislio da trebam završiti fakultet i baviti se knjigom. Ali nogomet mi je ostao velika ljubav. I za vrijeme boravka u Rimu imali smo nogometnu reprezentaciju Hrvata svećenika, zvala se Croatia, osvajali smo turnire“, prisjeća se nogometni i teološki doktor Parlov. Godinama je bio dio reprezentacije svećenika s velikom radošću i zadovoljstvom. U malom nogometu može igrati sve pozicije, a u velikom nogometu igra zadnjeg veznog, „gdje treba puno trčati, oduzimati lopte i davati lopte“.

„Sport općenito, a nogomet posebno, pobuđuje emocije koje rijetko što može pobuditi u životu. Za mene su naši nogometni susreti najprije prigoda da susretnem braću svećenike, da se vidimo i družimo. Osim svetog reda i pripadnosti svom narodu, nas u reprezentaciji veže i ljubav prema nogometu. Ali nikada to nije samo nogomet. Uvijek su to svećenički susreti protkani molitvom, druženjem, slavljem misa i često humanitarnom akcijom“, rekao je Parlov.

Na činjenicu da je sastavni dio reprezentacije želja pomoći zajednici, don Mladen je rekao: „Svećenik je postao svećenik zbog toga. Ne radi sebe, nego zbog služenja svom narodu, Bogu i Crkvi, onima kojima nas Bog šalje. Kroz ovo druženje s radošću susreta s braćom svećenicima povezujemo i humanitarno, da to bude karitativno“. Reprezentaciji treba podmlatka. „Zato sam i napustio reprezentaciju kao aktivni igrač, jer sam računao da treba otvoriti prostor mlađima da dođu i iskuse to što smo mi iskusili. Da iskuse radost druženja, nogometa i svećeništva. No, mladi svećenici kao da se nerado uključuju ili ako se uključe, to nije na način kako smo mi stariji proživljavali. Dakle, s puno radosti, zato što susrećemo subraću svećenike. Mislim da se mlađi svećenici tome još trebaju učiti – kako je važno susretati se, kako je važno iskazati radost da vidiš kolegu svećenika iz drugog dijela Hrvatske kojega duže nisi vidio. Ta međusobna radost treba biti veliki motivator, veliki razlog za nove susrete i za nova druženja, novu radost i za humanitarne akcije“, istaknuo je Parlov.

Potvrđuje kako biti članom reprezentacije svećenika znači – više od igre. „Nikad to nije samo igra. Budu tu i duhovni nagovori, padne i puno šale i puno smijeha, ali treba nam svega. I susreta, radosti, šale, smijeha. Ali nadasve nam treba Duha Božjega i duhovnosti. Na europskim prvenstvima, uvijek je naša reprezentacija, mi Hrvati uvijek smo bili oni koji su okupljali druge reprezentacije na zajednička druženja, na pjesmu, razgovor, svećenička druženja. Uvijek smo mi bili inicijatori tih druženja. Volio bih da mlađi naraštaji koji ulaze u reprezentaciju u tom tonu okupljanja radosti zbog svećeničkog druženja i susreta braće svećenika, nastave kao što smo mi stariji prije to radili“, potaknuo je don Mladen Parlov.

Koliko reprezentaciju prati duh radosti i smisao za duhovitost, potvrdio je don Pavao Filipović, župnik u Suhopolju. Nakon utakmice je rekao: „Najbolji sam igrač u reprezentaciji, ali često sam žrtva taktike. Stavljaju me uvijek u rezervu, ali iz taktičkih razloga. Zato me ljudi često ne vide po terenima. A za rezultat, nema veze. Ni ne znam koji je. Na majicama imamo natpis ‘Blaženije je davati nego primati’. To se odnosilo na golove također, pa smo pustili domaćima da oni više daju. Volimo kad su dobri domaćini“, rekao je taj vedri svećenik koji je dio reprezentacije od početka. „Igram na poziciji bočnoga koji probija, ali morao sam čuvati talente, da se odmah sve ne vidi. S reprezentacijom pojačavamo zajedništvo. Još kad je igra poduprta humanitarnom akcijom, to postaje snažnije i vrijednije. Drago mi je uvijek se odazvati“, poručio je don Pavao Filipović.

Među gledateljima bili su i brojni roditelji s djecom, želeći pomoći sumještanku, kao roditelji osobito suosjećajući s boli zbog trpljenja djeteta. U Crnom je poznato uprizorenje živih jaslica, a Leonarda je prošlih godina uprizorila lik Majke Božje. Ima sestre Luciju i Leonoru. Leonarda je upisala prvi razred Srednje medicinske škole kad su joj otkriveni zloćudni limfni čvorovi. „Malena je optimist, jaka je. Njeni mama i tata su razvojačeni hrvatski branitelji, bili su oboje po pet godina u Domovinskom ratu. Majka je nezaposlena, zet je bio zaposlen. To je krasna obitelj, katolička, hrvatski osviještena, pošteni i skromni ljudi, velikog srca i duše. Obitelj je zahvalna svim ljudima dobre volje koji pomognu. Svaka pomoć je dobrodošla. U Svetom pismu 365 puta piše kako Bog kaže ‘Ne boj se’. Dakle, za svaki dan u godini, po jedno – Ne boj se. To je poruka“, rekla je Maja Ivković Bučić, sestra Leonardine majke Sanje.

Donaciju je dala i Udruga Šijavoga iz Privlake koja promiče tradicijske vrijednosti. Tko želi pomoći obitelji Marnika, može uplatiti na žiro račun Hrvatske poštanske banke: HR2123900013102468833.

Ove godine Hrvatska nogometna reprezentacija svećenika obilježava 25 godina djelovanja. Korona je odgodila taj svečani spomen u svibnju, no jubilarno obilježavanje nogometne promocije hrvatskih svećenika će se održati. „Pokušat ćemo dobiti kolege svećenike iz različitih zemalja Europe da sudjeluju s nama u obilježavanju 25 godina našeg djelovanja. Želimo organizirati turnir u Zagrebu humanitarnog karaktera za sve koji su pogođeni potresom u Zagrebu. To ćemo sigurno učiniti, vjerojatno u rujnu“, s odlučnim osmijehom rekao je izbornik reprezentacije vlč. Krešimir Žinić, još jednom potvrđujući kako se i u prigodi srebrnog jubileja ne udaljavaju od svoje nogometne misije i duhovnog poslanja: imati pogled suosjećanja prema svom narodu i pomoći ljudima u potrebi.

Ne sudite da ne budete suđeni!-urednički osvrt

»Ne sudite da ne budete suđeni! Jer sudom kojim sudite bit ćete suđeni. I mjerom kojom mjerite mjerit će vam se. Što gledaš trun u oku brata svojega, a brvna u oku svome ne opažaš? Ili kako možeš reći bratu svomu: ‘De da ti izvadim trun iz oka’, a eto brvna u oku tvom? Licemjere, izvadi najprije brvno iz oka svoga pa ćeš onda dobro vidjeti izvaditi trun iz oka bratova!«

Riječi su ovo Isusove. I bilo bi lijepo kada bi ih se držali oni koji se zovu vjernicima. A čovjek koji voli pravdu,koji se zaklinje u poštenje i pravičnost trebao bi znati da svaki grijeh,svaki prekršaj i svaki zločin ima ime i prezime.

Fotografija Župa sv. Ante, Komin.

Mudrac Sokrat je za prijateljstvo rekao: „Budite spori u stjecanju prijateljstva, ali kad ste unutra, budite čvrsti i konstantni.“  I pravo prijateljstvo se cijeni. I bez obzira u kakvoj se nevolji našao,bilo svojom krivnjom ili krivnjom drugoga,veličina  i ljudskost se mjeri time da se prijatelja ne odričeš.   Dakle dragi čitatelji, trebamo najprije biti ljudi,a ako smo vjernici i kršćani onda bi se tako svaki od nas trebao ponašati. A ne biti kao rulja koja je sudila Isusu. Ne podleći natpisima i optužbama medija i tiskovina koje žude za naslovima koji će povećati prodaju i dobit ne mareći za štetu koju su svojim postupkom nanijeli ljudima čiji se životi i poslovi isprepliću sa možebitnim krivcima. Bilo bi lijepo da naše društvo napokon raskrsti sa mentalitetom prošlih vremena kada riječ jednoga osuđivala mnoge. Jer je ta riječ bila važnija nego činjenice.

Budimo strpljivi i postojani u našim kršćanskim uvjerenjima, jer Pravda je spora, ali na kraju sve dođe na svoje. Ako se i umakne ljudskoj pravdi,Božjoj sigurno neće! A vi se nemojte dati zaplesti u razne igre i držite se početka ovoga teksta. Ne budite rulja! A čitajući razna razmišljanja i komentare ovih dana, mnogi će na žalost osjetiti istinitost gore navedenih  Isusovih riječi.

Mir vam i dobro!

(VIDEO) U nasilju u SAD-u ubijen stariji Afroamerikanac (77) koji je štitio dućan prijatelja od pljačkaša i ubojica!

Na američkim ulicama prolijeva se krv nevinih. Nakon ubojstva Afroamerikanca Georga Floyda od strane policajca, najmanje pet osoba ubijeno je u nasilju na ulicama američkih gradova.

“To nisu nikavi demonstranti, to su kriminalci i ubojice” (guverner Missourija Mike Parson)

U St. Louisu ubijen stariji čovjek i Afroamerikanac, umirovljeni policajac David Dorn (77). Njega su brutalno i bez milosti ubili nasilnici i pljačkaši koji su provalili u trgovinu njegova prijatelja. On je pronađen mrtav na ulici nakon nereda i nasilja koji su se dogodili zbog smrti Georgea Floyda, piše Daily Mail. Ironija u svemu je da je ubijen Afroamerikanc, k tome i stariji čovjek u mirovini koji je časno služio cijeli život kao policajac. Umro je kako je i živio: štiteći život i imovinu svog prijatelja koju su ‘prosvjednici’, u stvarnosti brutalni ubojice, namjeravali opljačkati.

“Čovjek je upucan i ubijen ispred dućana”, rekao Marquello Futrell koji je vidio snimku ubojstva na Facebooku. Pucnjava i krađa je objavljena na Facebooku uživo, ali video je nakon toga izbrisan.

Drugi Facebook videozapis pokazao je čovjeka kako korača do Dorna koji leži. Čovjek se mogao čuti kako moli da ostane živ dok je ležao u lokvi krvi.

Supruga ubijenog umirovljenog Afroamerikanca rekla je da je njen muž bio je prijatelj vlasnika dućana i provjeravao bi ga u slučaju aktivacije alarma. Umirovljeni policijski kapetan služio je 38 godina u St. Louisu prije nego što je otišao u mirovinu 2007. godine. Sada je ubijen potpuno nevin od ljudi koji navodno demonstriraju za zaštitu ljudskih prava, a pod krinkom toga pljačkaju, tuku, pale, ruše i ubijaju.

Predsjednik Trump je izrazio sućut obitelji ubijenog Afroamerikanca Davida Dorna:

Donald J. Trump

@realDonaldTrump

Our highest respect to the family of David Dorn, a Great Police Captain from St. Louis, who was viciously shot and killed by despicable looters last night. We honor our police officers, perhaps more than ever before. Thank you!

Prikaži sliku na Twitteru

Izvor: narod.hr/Daily Mail

Slovenija na granicu s Hrvatskom rasporedila tisuću policajaca, u pomoć im stiže i vojska, loše vijesti i s granice s BiH

Slovenija je na granici s Hrvatskom rasporedila dodatnih više od tisuću policajaca zbog povećanog priljeva migranata tzv. balkanskom rutom, objavio je u utorak policijski dužnosnik.

U zadnja dva tjedna primjećuje se povećani broj ilegalnih migranata na balkanskoj ruti, rekao je novinarima zamjenik glavnog ravnatelja policije Jože Senica.

Policija će pojačati nadzor na dijelovima granice u nadležnosti policijskih uprava Ljubljana, Novo mesto i Koper, koje su i inače najizloženije ilegalnim prelascima.

U akciji koja će trajati do petka policija će koristiti sva raspoloživa tehnička sredstva i kao dosad pomagat će joj pripadnici vojske, rekao je Senica.

policija_si@policija_si

Preko 1000 policistov bo do petka, z vso razpoložljivo opremo in tehniko, nadzorovalo državno mejo s Hrvaško. https://tinyurl.com/ya283stg 

Broj osoba koje o tome govore: 69

Govoreći o ilegalnim migracijama, premijer Janez Janša je u ponedjeljak navečer najavio da će njegova vlada postrožiti politiku prema ilegalnim migrantima nakon odluke europskog suda da ne postoji kolektivno pravo na azil.

Time je doveo u pitanje odluku bivše vlade o pristupanju Slovenije tzv. Marakeškom sporazumu, prenosi dnevnik.hr.

“Neke su stvari puno lakše nakon što je Europski sud za ljudska prava donio različito tumačenje prava na azil od naših slovenskih sudova”, kazao je Janša televiziji NOVA24.TV.

Ponovno oživjela balkanska ruta

Došlo je ovo nakon vijesti o ponovnom oživljavanju balkanske rute kojom su do sada prošle tisuće migranata. Naime, u Bihać svakodnevno stiže 100 do 150 migranata koji žele nastaviti put prema Hrvatskoj.

Oni žele doći do bogatih europskih zemalja. Vlasti u BiH strahuju da će stanje biti još gore, ali i da postoji mogućnost masovnih prosvjeda lokalnog stanovništva.

Problem postaje sve veći s popuštanjem restriktivnih mjera koje su bile na snazi do kraja svibnja zbog suzbijanja epidemije koronavirusa.

Izvor: narod.hr/dnevnik.hr

Trump prozvao Antifa pokret za terorizam: Organizacija koja se naziva antifašističkom u stvarnosti ima iste ciljeve kao ‘globalne elite’

Predstavljajući se kao iskreni borci protiv ‘sveprisutnog fašizma, nacizma, bijelog supremizma, mačizma i dr.’, Antife su često zbog samog naziva dobivale simpatije javnosti. Nasilje i ekstremizam Antifa posljednjih godina okrenuli su veliki dio svjetske javnosti protiv njih, a vrhunac svega događa se ovih dana zbog čega je predsjednik SAD-a izjavio da namjerava proglasiti Antifa pokret – terorističkim.

Vrijedno je vidjeti što se krije ispod površine Antifa pokreta: može se vidjeti nevjerojatno slaganje u ideologiji zapadnih elita i ‘duboke države’ i ideologije Antifa pokreta.        

Bore se za LGBT ideologiju, rodnu ideologiju, nekontrolirani priljev ilegalnih imigranata, promiču multikulturalnost, nepostojanje granica između država i sve drugo za što se zalažu ‘zapadne elite’, te NWO Soroseve nevladine udruge i pokreti. Vide neprijatelja u svemu i svakome tko se ne slaže s njima, pokazuju potpunu netoleranciju prema  drugačijem mišljenju, nastupaju nasilnički i s mržnjom (recimo napadaju mirnog starca koji nosi američku zastavu i MAGA kapu ili pripadnike mirnih prosvjeda u Njemačkoj).

Uvijek i bez iznimke napadaju Donalda Trumpa , Vladimira Putina, „sirijski režim“, ali nikada Angelu Merkel, Baracka Obamu ili Emanuella Macrona.

Antifa pokret nema nikakve veze s povijesnim idejama ljevice

Za Anitfe se može reći da nemaju apsolutno nikakve veze s idejama klasične ljevice ili povijesne socijaldemokracije, nego jašu na modernom trojanskom konju pakta neoliberalizma i lažne socijaldemokracije, pa i tzv. lažnog „Merkel-demokršćanstva“, koje u stvarnosti predstavlja jedinstvenu unipolarnu ideologiju koja se nameće kao dio novog zapadnog svijeta, s tendencijom prelijevana na čitav globalni svijet.

Najžešći i najmilitantniji članovi Antifa pokreta su nasilnički Black Block, možete ih vidjeti obučene u crno, često s batinama, suzavcima i teleskopima u rukama s kojima se spremaju za nasilje i fizičke obračune.

Ime Schwarzer Block (Crni Blok) je osamdesetih godina izmislila njemačka policija u Zapadnom Berlinu i njime su nazivani takozvani autonomaši četvrti Kreuzberg, koja je u to vrijeme bila u susjedstvu “Berlinskog antifašističkog zida“. Drugim riječima, Black Bloc je rođen na području pod američkom vojnom upravom. To je važno, jer se u isto vrijeme u SAD-u (Minneapolis), pojavio Anti-Racist Action Network (ARA). Ovu su skupinu činili pripadnici punk skupina i skvoteri, po uzoru na projekt laboratorija u Zapadnom Berlinu.

Slični oblici buntovničkog života mlađe generacije već su viđani ranije u „Woodstock generaciji“ krajem 60-ih i 70-ih, koje su potpuno promijenile paradigme tradicionalnog obiteljskog, spolnog i društvenog života. William Engdhal u svojoj izvrsnoj knjizi stoljeće rata tvrdi da je to bio društveni projekt skovan u laboratorijima kreatora NWO, s ciljem promjena ili uništenja tradicionalnih vrijednosti braka, obitelji i društva.

Danas nakom 50 godina možemo sami procijeniti je li Engdahl bio u pravu.

Suvremena ideja Antifa pokreta, nastala na toj tradiciji, a ponovo su uskrsnuli pod imenom Torch Antifa Network oko 2013. godine. Cilj ovog pokreta je od samog početka bio borba protiv seksizma, homofobije, antiimigracijskih ideja, domoljublja (nacionalizma), tradicionalizma, te podržavanja radikalnih ideja feminizma, pobačaja, multikulturalnog društva bez granica i slično. Prisjetimo se samo nedavnog skidanja zastava ‘Hoda za Život’ u Zagrebu od strane ekstremističkih ljevičarskih skupina koje su prije toga imali višednevnu medijsku agendu i napade na povorku Hoda za život koja se već godinama mirno okuplja u središtu Zagreba i drugih hrvatskih gradova.

Prava radnika i stvarni problemi društva općenito nikada nisu tema ovih skupina, pa oni nemaju nikakve veze s povijesnom ljevicom, ali niti antifašizmom.

Antifa pokret – ideološki na istoj strani ‘zapadnih elita’ i Georga Sorosa

Ukratko, posvetili su se aktivnostima koje vode ukidanju tradicionalnog društva i to nasilnim metodama i akcijama.

Zanimljivo da se slične ideje kakve promiče Antifa pokret često mogu naći u službenim programima Europske komisije u Bruxellesu, kao i brojnih nevladinih organizacija i udruga Sorosevog NWO-a.

Samo Antifa pokret nastupa nasilnički kreirajući strah i teror na ulicama gradova, naravno u ime ‘antifašizma’ s kojim veze nemaju kada se stvari ogole do kraja.

Nasilje koje širi Antifa pokret diljem SAD-a, osobito od kada je na mjestu predsjednik Donald Trump, redovita je pojava. Parolaštvo, optužbe, prozivanje i etiketiranje neistomišljenika dio je agende Antifa pokreta, pa su tu vrlo slični i s hrvatskim tzv. ‘antifašistima’. Te etikete su često u skladu s idejama mainstream američkih medija koji godinama, bez milosti i kriterija, pokušavaju diskreditirati i prizemnim metodama ismijati američkog predsjednika Trumpa.

I dok stvarni organizatori huliganskih i nasilnih napada, koji se provode u ime lažne obrane demokracije i antifašizma, ostaju na slobodi, račun često plaćaju dobronamjerni prosvjednici koji na događaj dođu misleći da će time utjecati na politiku u svojoj zemlji ili u svijetu, zavedeni lažnim ‘antifašističkim obećanjima’ pripadnika Antifa pokreta.

Međutim razbijanje, palež, napadi na policiju nisu sve. Postoji i ideologijaa ona nema nikakve veze s klasičnom povijesnom ljevicom. Borba više nije protiv (neoliberalnog) kapitalizma, protiv neokolonijalizma, za bolje uvjete rada, veće mirovine ili prava radnika.

Antifa skupine urlaju iste slogane oligarhijskih elita i Sorosevih udruga.

Ono što je važno je da pod izgovorom “borbe protiv fašizma”, kojeg se često izmišlja i gdje ne postoji, netko bude pretučen i napadnut.

Eskalacija nasilja u Americi prešla je do sada sve viđeno, potaknuta ‘Antifa milicijama’ koje udružene s gangovima i bandama danima ruše, pale, tuku i razbijaju ulicama američkih gradova, uglavnom nevine ljude i njihovu teškim radom stečenu imovinu.

Dok se pitamo koji su izgovori njihova urbanog nasilja ili pravna definicija ovih zločina, ponosni “antifašisti” 21. stoljeća uspješno skrivaju da ih je s ciljem uništenja političkih protivnika i neistomišljenika, te aktivne oporbe koja svoja prava traži na mirnim i masovnim prosvjedima, osmislio i stvorio zapadni “Deep State”.

Antifa pokret se uvijek pojavljuje u nasilnom obliku kao protudemonstranti ili u jednako nasilnom obliku kao demonstranti. Time izazivaju strah u običnih ljudi koji imaju potrebu mirno izaći na prosvjede i artikulirati svoje političke i druge interese.

Kome to ide u korist? Onima koji žele očuvati ili kreirati stanje društva po njihovoj mjeri i po načelima „ne talasaj“. Zato je Antifa njihova udarna batina, premda većina razbijača i običnih pripadnika tog pokreta to nije svjesna.

Čak i kada su poticatelji i izvršitelji ekstremnog nasilja, poput paleži, krađa, razbojstava i premlaćivanja, svjetski mediji nastoje Antifa pokret predstaviti u relativno blagom tonu, prvenstveno kao borce protiv neofašizma, neonacizma, rasizama i desničara. Pogledajte što o Antifa pokretu i ekstremnom nasilju ovih dana pišu BBC i New York Times

Svjetski mediji često u puno mračnijim tonovima prenose čak i mirne prosvjede MAGA, Afd-a ili nekakvih drugih desnih ili konzervativnih skupina u Europi i SAD-u.

 Antifa pokret i diskreditacija prosvjeda Žutih prsluka u Francuskoj

Valja zapamtiti da su Antife nastupili i kao razbijači pokreta Žuti prsluci u Francuskoj, o čemu smo pisali ovdje: Napad antife na Žute prsluke u Bordeauxu: Iza njega stoji socijalist i sljedbenik Vudu kulta?

U zadnjih 10 godina gotovo niti jedan veliki prosvjed u Francuskoj nije prošao bez divljanja Antifa. Često se radi o slanju „plaćenih demonstranta“ od strane režima ili „duboke države“, među kojima su i brojni batinaši Antife i Crnog bloka. Pripadnici Crnog bloka su ustvari dio Antife, glume ljevičare i anarhiste, a u stvarnosti nastupaju kao plaćeni batinaši i razbijači. Javna je tajna da je baš nasilnim djelovanjem pripadnika Antifa pokreta, koji su se u stotinama infiltrirali među Žute prsluke u Parizu, došlo do eskalacije nasilja što je Žutim prslucima dalo negativan imidž u svjetskoj javnosti.

To je i bio cilj i namjera rušilačkog pohoda Antifa pokreta u Hamburgu 2017. godine kada je Hamburg nalikovao na grad razoren ratom. Danima su pripadnici Antifa pokreta pljačkali, razbijali, uništavali, zajedno s mjesnim bandama koji su u tome vidjeli svoju priliku baš kao i danas u SAD-u.

 

Anitfa pokret u stvarnosti djeluje u korist vladajućih elita. Na Zapadu se antifa organizacija već dugo među običnim ljudima percipira kao ona koja izvršava naloge i želje ‘vladara iz sjene’,  jer uništavaju bilo kakav začetak oporbenih prosvjeda koji bi ugrožavali postojeći poredak.

Gdje god se Antife pojave javlja se strah, nasilje, prijetnje i teror nad ljudima. Antifa redovito u Parizu, Berlinu i drugim gradovima radi nerede na ulicama, prevrće i pali vozila, upada u trgovine, pljačka i uništava.

Izvor: narod.hr

Mons. Koren: Najveći pobornici rada nedjeljom u našoj domovini su oni koji ne moraju raditi ni u petak popodne

Predvodeći misno slavlje dvanaestog utorka u povodu pobožnosti Trinaest utoraka posvećenih sv. Antunu, mons. Zlatko Koren naveo je, među ostalim, da ako ova kriza bude poticaj da razvijemo kulturu suosjećanja s drugima i postanemo barem malo bolji ljudi, sve ovo ima smisla.

Hrvatski katolički radio emitirao je u utorak 2. lipnja prijenos misnog slavlja dvanaestoga utorka iz crkve Sv. Antuna Padovanskog na zagrebačkom Svetom Duhu u povodu pobožnosti Trinaest utoraka posvećenih sv. Antunu. Misno slavlje predvodio je župnik župe Sv. Blaža u Zagrebu mons. Zlatko Koren.

Prisjetivši se mnogih sjećanja koje ga duboko vezuju za svetodušku župu mons. Koren je naveo da želi u misu, zajedno s okupljenima, pretočiti u riječi osjećaj zahvalnosti. “Želio sam zahvaliti za sve dane Bogu što ovdje imamo crkvu Duha Svetoga i što imamo svetište Sv. Antuna Padovanskoga, sveca cijeloga svijeta”, naveo je mons. Koren i podsjetio da zajednica franjevaca konventualaca uvijek iznova poziva vjernike da prepoznaju u sv. Antunu putokaz za svoje putovanje. “Bi li nam život bio isti da nemamo ovdje ove crkve, da nemamo ovdje moćnika sv. Antuna Padovanskog, da nemamo ovdje ove zajednice koja se pod vodstvom franjevaca sabire na molitvu? Bi li to bio isti život?”, upitao je mons. Koren pojasnivši da je propovijed koncipirao u pet točaka koje bi trebale biti smjernice prema ispitu vlastite savjesti.

Zdravstvena politika u kojoj se pusti da umre ljudi koliko je potrebno da bi se stekao kolektivni imunitet nije zdravstvena politika.”

“Prvo, mi imamo ljude. Mi imamo jedni druge. Hrvatski su građani pokazali da su dobri, sposobni i izvrsni ljudi i mnogi su podnijeli veliku žrtvu. Posebno ljudi na prvoj liniji – zdravstvo, policija, vatrogatstvo, ali i svi oni mali i veliki ljudi koji žive svoje živote, a da zapravo ne znaju da su jako dobri i da nisu svjesni da su sveti”, naveo je mons. Koren poručivši svima prisutnima, a koji su možda u tim zanimanjima, da su oni proteklih dana i mjeseci Hrvatsku učinili dobrim mjestom za život. Naveo je također da Hrvatska ima vrhunsku epidemiologiju, infektologiju i medicinu te kvalitetne ljude koji su spremni pomoći jedni drugima.

“Drugo, mi smo izrazito kritični”, rekao je mons. Koren istaknuvši da su Hrvati skloni u svemu biti više nego kritični, ponajviše kada se radi o nama samima. Rekao je da nije dobro ako samo hvalimo, međutim da svakako nije dobro ni ako samo znamo kritizirati. “Nije dobro ni da cijenimo samo tuđe, a da pritom obescjenjujemo svoje”, rekao je.

“Treće, kažu da u krizi izlazi i najbolje i najgore iz čovjeka”, rekao je mons. Koren. “Mnogi se pitaju hoće li ovaj svijet, nakon svega ovoga što proživljavamo biti bolji? Siguran sam da hoće. Jednako sam tako siguran da neće svi biti bolji, ali da će i u nama i između nas biti vrlo pozitivnih i izgrađujućih pomaka. Doživio sam proteklih dana dva vrlo snažna ispita savjesti kod ljudi koji su vidjeli da su neke stvari činili promašeno i danas im je žao. Samo kod onih koji vide da su nešto činili promašeno i sada im je žao nastaje bolji i novi svijet “, naveo je. “Ja sam siguran da ako svi mi izađemo iz ove situacije na taj način da prepoznamo, ne što netko drugi treba napraviti za nas, nego što smo mi spremni učiniti za druge, onda će ovaj svijet iz ove krize sigurno izaći bolji”, naveo je mons. Koren.

“Četvrto, Dostojevski je već davno u Braći Karamazovima napisao: Čovjek nikoga nije spreman priznati patnikom osim samoga sebe. Ako ova kriza bude poticaj da razvijemo kulturu suosjećanja s drugima i postanemo barem malo bolji ljudi, sve ovo ima smisla. Teško mi je slušati toliko buke oko nečega što je malo jače od obične gripe – u toj rečenici ima toliko sebičnosti. Znantvenik Igor Rudan zbori: Zdravstvena politika u kojoj se pusti da umre ljudi koliko je potrebno da bi se stekao kolektivni imunitet nije zdravstvena politika. Slažem se s njim. Tko će nadomjestiti te ljude, tko će nadomjestiti nečiju baku ili djeda, oca ili majku. U Španjolskoj starci umiru na bolničkim hodnicima sami i same ih pokapaju. Ovaj virus je šansa da zaustavimo krivi pogled koji gleda ovako: Djecu treba staviti u vrtiće i škole, starce u staračke domove, a u obiteljima trebaju živjeti oni koji rade da bi radili i trošili, pa da bi opet trošili i radili. Naš zapadni pogled na stare je krivi pogled. Starost treba shvatiti kao poseban trenutak života imoramo shvatiti da bez odgovornosti mladih nema života starima. Odgovornost mladih za stare, jednako kao što je živjela odgovornost starih za malde. Ovdje je riječ o temeljnoj kršćanskoj antropologiji i smislu patnje”, rekao je mons. Koren istaknuvši da ako nismo u stanju patiti svi za sve onda ne možemo biti kršćani. Naveo je kako se ljudi ne smiju vratiti na staro, već da se naš odnos prema prirodi i ljudima mora promijeniti.

“Peto, nedjelja. Proteklih dana puno se govorilo o nedjelji. S punom odgovornošću savjesti mogu ustvrditi da su najveći pobornici rada nedjeljom u ovoj našoj domovini oni koji su sigurni da ne moraju raditi ni u petak popodne, a kamoli subotu. I mi tako živimo u nekom čudnom ambijentu. Ja za sebe želim sačuvati produženi vikend, a nekoga drugoga tjeram da on zbog mog komoditeta radi. Vrlo nam je potrebno i tu biti obazriv. Smijemo li mi dopustiti da neka obitelj bude bez majke ili oca u nedjelju radi toga što smo mi potrebni šetnje u nekom trgovačkom centru. Ako bismo mi katolici u hrvatskom narodu prestali nedjeljom odlaziti u dućane, budite uvjereni da ne bi trebao nikakav zakon ni propis i da bi ih oni koji njima upravljaju brzo zatvorili”, rekao je mons. Koren podsjetivši kako je važno njegovati kulturu nedjelje jer ona čuva sve nas te da ako želimo biti graditelji odgovornog društva valja nam čuvati druge, ponajviše one koji su izloženi različitim teškoćama.

Za kraj se prisjetio kako je u Hrvatskoj nedavno proslavljen Dan državnosti i kako se sada slavi u onom danu koji jedini i zaslužuje biti Danom državnosti. “Valja nam upravo otkriti vrijednost slavlja i državnih blagdana jer svi oni koji nemaju domovinu i žive u tuđini znaju koliko je teško živjeti bez nje. Domovina je zajednički dom svih naših domova. Ona je stvarnost za koju se ne pitamo što će ona učiniti za nas, već se prvenstveno pitamo što smo mi spremni učiniti za nju. Neka nas ne zbunjuju polemike različitih smutljivaca kojih je na našim prostorima uvijek bilo. Ovaj dan zaslužuje biti Danom naše državnosti”, naveo je mons. Koren.

Vikend u samostanu za mladiće koji razmišljaju o duhovnom pozivu

ZAGREB (IKA)

Vikend u kapucinskom samostanu za mladiće koji razmišljaju o duhovnom pozivu bit će održan od 3. do 5. srpnja u Samostanu sv. Leopolda Bogdana Mandića u Zagrebu.

Susret uključuje prigodna predavanja, razgovor i druženje, molitvu (osobnu i časoslova s fratrima), misu, klanjanje, priliku za sakrament ispovijedi. Informacije i prijave za susret su putem e-adrese duhovno.zvanje@gmail.com.

Više informacija o susretu moguće je naći na: https://duhovni-poziv.blogspot.com/2020/05/vikend-u-samostanu-za-mladice-koji.html?m=1