Papa Franjo susreo se s biskupom Schneiderom u Vatikanu

Papa Franjo sastao se jučer s “tradicionalnim” biskupom Athanasiusom Schneiderom u neočekivanoj “privatnoj audijenciji”.

Tema sastanka još nije poznata.

Biskup Schneider bio je kritičan prema aspektima učenja pape Franje ali je uvijek tvrdio da je njegovo papinstvo legitimno.

Tijekom svog pontifikata, papa Franjo je kažnjavao, odstranio ili degradirao katoličke prelate koji su odbacili teološke novitete koje je on izrekao, objavio ili poticao. Među njima su kardinal Raymond Burke, nekoć vodeći član kurije; kardinal Gerhard Müller, bivši prefekt Kongregacije za nauk vjere; nadbiskup Carlo Maria Viganò, kojeg je Franjo ekskomunicirao, i biskup Joseph Strickland, kojeg je Papa Franjo odstranio iz svoje biskupije u Tyleru u Teksasu.

Biskup Schneider nedavno se pojavio u poljskom dokumentarcu objašnjavajući “Credo” Katoličke crkve i braneći pravovjerno shvaćanje ekleziologije.

 

Nizozemski biskup: mlade privlači tradicionalna liturgija, a ne “sinodalnost”

Nizozemski biskup Robert Mutsaerts kritizirao je katoličku hijerarhiju zbog fokusiranja na “klimatske promjene” i pitanja socijalne pravde umjesto na spašavanje duša. Dodao je da mlade privlači tradicionalna liturgija, a ne “sinodalnost”.

U blogu objavljenom u prosincu, biskup Mutsaerts pitao je: “Kako je došlo do točke u kojoj vidimo ono što danas vidimo u crkvenim krugovima? Zastave duginih boja, LGBT aktivisti koji plešu oko oltara, drugorazredni bendovi koji sviraju pop glazbu, propovijedi koje su izraz političke korektnosti više od bilo što drugo?”

Kako to da su ljepota i istina ustupile mjesto ružnoći i mišljenjima? Ružne građevine, bijeljeni zidovi, ikonoklazam i loše izvedene predstave koje prolaze za liturgiju. Klečala i pričesne ograde su uklonjeni. Otajstvo, sveto, nadnaravno moralo je ustupiti mjesto horizontalnoj ravnosti.”

Biskup je rekao da u mladim katolicima vidi glad za tradicijom i transcendentnošću.

“Međutim, to još uvijek nije prihvaćeno u Rimu”, istaknuo je. “Tamo su zaokupljeni novom sinodalnošću.”

“Vodstvo Crkve nalikuje Demasu, koji je ostavio Pavla iz ljubavi prema sekularnom svijetu”, rekao je. I Juda, koji je mislio da će novac potrošen na Isusa biti bolje dijeliti siromašnima. To je u skladu s liberalima. Oni su poput onih koji vape za Barabasom, aktivistom koji je težio sekularnoj utopiji. Kažu: “Uzimamo stvari u svoje ruke.” Isus je, s druge strane, učinio volju Oca i izabrao križ. To se činilo kao neuspjeh, ali križ je donio otkupljenje.”

Biskup Mutsaerts rekao je da su ljudi napustili Crkvu u posljednjih 60 godina “jer ih je Crkva iznevjerila”.

“Da”, kaže Crkva, “predani smo okolišu, klimatskim promjenama, raznolikosti, siromašnima i sličnim pitanjima.” Na to se stavlja veći naglasak nego na dostojanstvenu liturgiju, na sakralnost, na poziv na obraćenje i na davanje prioriteta spasenju duša. Ljudi zaboravljaju da je upravo to ono što ljudima daje hranu koja im je potrebna za istinsko vršenje djela milosrđa.

“Od 1960-ih Crkva je prikazivala vjeru kao smiješnu, više ne navodeći njezinu jezgru”, rekao je biskup. “Pogledajte liturgijsko zlostavljanje koje je postalo normalno. Redovito me teroriziraju zborovi koji pjevaju samo  najboljih pop pjesama. Jednom sam doživio zbor, u pratnji benda, pjevajući isključivo pjesme Bruce Springsteena. Na kraju mise bilo mi je jasno: nikada više nećemo vidjeti te krizmanike u crkvi.”

Na drugoj misi za krizmu, svećenik je odbio dati Pričest krizmaniku jer ga je želio primiti na jeziku. To je zapravo klerikalizam: svećenik donosi svoja pravila i nameće ih vjernicima”, nastavio je.

To je problem Crkve od Drugog vatikanskog koncila: Crkva ne uči ono što Evanđelje uči. Bojimo se naviještati katoličke stavove. Koji svećenik još uvijek govori o “spasenju” i “opraštanju grijeha”? Mi se radije distanciramo od toga. Ispričavamo se za kolegu koji moli ispred klinike za pobačaj.”

“Papa je zabranio tradicionalnu latinsku misu u Chartresu i Notre Dameu i dodao LGBT hodočašće u programu Svete godine – sve u istom tjednu”, naglasio je nizozemski biskup.

Toliko težimo “slobodi i sreći”, ali u praksi se čini da to dovodi do razočaranja i nezadovoljstva. Ono što je potrebno su norme i vrijednosti koje dijelimo. Odakle to dobivamo? Norme i vrijednosti koje se primjenjuju na sve i u svakom trenutku. Da, postoji istina koja vrijedi za sve. I da, možemo to znati. Sokrat, Platon i Aristotel su to već znali. Ovaj prirodni zakon ima nadnaravno podrijetlo o kojem sekularni svijet ne zna ništa.

Rekao je da je “dijalog sa svijetom” otvoren na Drugom vatikanskom koncilu naveo mnoge u crkvenoj hijerarhiji da “relativiziraju ili čak poriču bezvremenske istine Crkve”.

Te istine “postale su samo izmišljotine mašte Tomista i drugih zastarjelih teologa.”

To je dovelo do potpuno horizontalnog prijevoda Evanđelja. Metafizika je odbačena, a fokus je bio isključivo na zajednici. Rezultat je ravna liturgija u kojoj više nema mjesta za grijeh i oprost. Krivnja je prebačena na druge”, rekao je biskup Mutsaerts.

U današnjoj Crkvi, barem u zapadnoj Europi, mainstream stajalište kaže da bi “trebalo raditi na socijalnoj pravdi, u pučkim kuhinjama, te biti u akciji”, nastavio je.

“Da, uglavnom u akciji. Borimo se protiv diskriminacije i rasizma te sudjelujemo u socijalnoj raspravi o klimatskim promjenama. Mi smo prirodno inkluzivni i raznoliki i vijorimo zastavu duginih boja. Naravno, ne govorimo o pobačaju, eutanaziji i sakaćenju [takozvanih] transrodnih osoba. Razlika između svetog i profanog potpuno je nestala.”

“Mladi su to posebno dobro osjetili i glasovali su svojim nogama, to jest, prestali su dolaziti na misu”, rekao je biskup. “Ako je liturgija nekoherentan nered, ako se od vas ne traži da reorganizirate svoj život, ako su oprost i grijeh zabranjene riječi, što onda radite tamo?”

“Dobra liturgija, jasnoća i toplina čine razliku. Mladi traže odgovore na pitanja.”

“Nije ni čudo da mladi ljudi gladni značenja, opraštanja i istine uopće nisu zainteresirani za Laudato Si’, Fiducia Supplicans i sinodalnost”, dodao je biskup.

“Župe i biskupije koje misle da su usredotočene na to ne privlače mlade. Gdje ih nalazite: u župama koji su jednostavno tradicionalna, gdje je sveta misa još uvijek sveta misa, gdje je sveto u prvom planu, gdje je liturgija jasno odvojena od svjetovnog. Tamo ćete otkriti stvari koje prije niste znali. To je pokret prema ljepoti, istini, svetosti, prema pobožnosti, prema mjestima gdje se nudi sakrament ispovijedi i moli krunica. Tu vidim obitelji, tu vidim mlade ljude, tu vidim budućnost Crkve.”

Izvor

Čedtitka nadbiskupa i predsjednika HBK mons. Dražena Kutleše Zoranu Milanoviću

“Poštovani gospodine predsjedniče Milanoviću,

upućujem Vam srdačne čestitke povodom Vašeg ponovnog izbora za predsjednika Republike Hrvatske na izborima održanim u nedjelju, 12. siječnja 2025. godine.

Vaš životni i profesionalni put obilježen je istaknutim i odgovornim služenjem na najvišim razinama javnog i političkog djelovanja, često suočenim s brojnim izazovima. Stoga Vam na početku drugog predsjedničkog mandata želim da u njega zakoračite s obnovljenom snagom koristeći svoje dosadašnje iskustvo za donošenje mudrih i pravednih odluka na dobrobit hrvatskog naroda.

Današnji svijet, obilježen složenim geopolitičkim, gospodarskim i društvenim dinamikama, postavlja pred Republiku Hrvatsku niz posebnih izazova. Upravo u takvom kontekstu, vjerodostojna politika trebala bi služiti kao orijentir usmjeravajući prema putu istine, pravednosti i općeg dobra.

Svi smo pozvani živjeti kao dostojni građani svjedočeći poštenje u svakodnevnom životu te zahtijevajući od svojih političkih vođa osobni integritet i odgovornu javnu politiku. Svjesni smo da svaki pojedinac pridonosi oblikovanju duha svoje domovine te sudjeluje u određivanju smjera kojim će ona koračati u budućnosti. Biti dobar državnik ozbiljna je i zahtjevna zadaća koja traži razvijanje karaktera spremnog reći “da” onome što koristi našoj domovini i “ne” onome što joj šteti. Potrebna je i mudrost da bismo prepoznali razliku između dobra i zla te odabrali ispravan put.

Molim Gospodina da Vam u ovim izazovnim vremenima podari mudro i pronicavo srce kako biste pravedno i pošteno služili svome narodu, jasno razlikovali dobro od zla i vodili ga razborito i s ljubavlju (usp. 1 Kr 3,9).

Neka Vas na Vašem putu vodi i zagovara sveti Thomas More, zaštitnik državnika i političara, pružajući Vam hrabrost, odlučnost i nepokolebljivu strast za istinom u donošenju ključnih odluka koje oblikuju budućnost naše domovine”, stoji u čestitci nadbiskupa Kutleše.

Biskup prisiljen podnijeti ostavku zbog naklonost prema tradicionalnim katolicima

Biskup Dominique Rey iz biskupije Fréjus-Toulon podnio je ostavku u utorak na zahtjev pape Franje, obilježavajući konačni prijenos vlasti u francuskoj biskupiji.

U iznenađujućoj izjavi objavljenoj u jutarnjim satima 7. siječnja, Rey je najavio da odstupa s mjesta biskupa Fréjus-Toulon, što znači da će njegov pomoćnik biskup François Touvet sada preuzeti vodstvo.

Reyova biskupija je epicentar trzavica s Vatikanom već nekoliko godina. Poznat kao jedan od najpravovjernijih prelata Francuske i vrlo otvoren prema tradicionalnoj misi, Rey je privukao sve veći broj tradicionalnih zajednica i svećenika u svoju biskupiju – te je postupno izazvao bijes određenih dužnosnika u Rimu.

Rey ne samo da je prihvatio tradicionalne svećenike, već je i zaredio neke, uz dobivanje posebne podrške među francuskim katolicima za sudjelovanje u hodočašću u Chatres. Njegova otvorenost nije bila samo prema tradicionalnim zajednicama, već i prema karizmaticima: međutim, njegova naklonost prema tradicionalnom svećenstvu posljednjih godina gurnulo je Reya u središte pozornosti.

Unatoč procvatu poziva u bogoslovnima sjemeništima i biskupiji u cjelini – koja je postala dom brojnim zajednicama posvećenima tradicionalnoj crkvenoj uporabi liturgije i sakramenata – Reyu je zabranjeno obavljati ređenja dekretom koji je izdao Vatikan u lipnju 2022. godine. Zabrana je došla manje od mjesec dana prije nego što je Rey trebao zarediti četiri nova svećenika i šest đakona.

“Kao što sam uvijek nastojao odgovoriti na pozive na novu evangelizaciju svetog Ivana Pavla II., zatim na poticaj Benedikta XVI. da prihvatim i oblikujem svećenička zvanja, i konačno na usmjerenja Franje, tako sam i u ovom slučaju prihvatio pastoralni zadatak koji mi je 2000. godine povjerio Ivan Pavao II.”

Reyovu traženu ostavku iskusni novinari i francuski katolici tumače kao potez moći Vatikana protiv biskupa koji je postao “previše” prijateljski raspoložen prema tradicionalnim zajednicama u vrijeme kada Sveta Stolica pokušava ograničiti drevnu liturgiju.

Komentirajući Reyovu ostavku, ugledni francuski portal La Salon Beige istaknuo je da je to uglavnom zbog njegove ljubazne dobrodošlice za tradicionalno svećenstvo:

S ovom novom sankcijom, biskup Rey plaća za svoju pretjeranu blizinu “tradicionalnom svijetu”. Ne, on nije bio “tradicionalist”, ali je prihvatio “tradicionaliste” u svoju biskupiju. Primijetite preciznost optužbe!

Izvor

Očit neuspjeh vatikanskog sporazuma s Kinom

Nema potrebe za sofisticiranom analizom; brojke ne lažu.

Vatikan je 2018. godine sklopio tajni sporazum s Pekingom, objašnjavajući da je cilj bio osigurati da svaku kinesku biskupiju vodi biskup kojeg je priznala Sveta Stolica. Taj je cilj nesumnjivo poželjan. Dakle, nakon šest godina pod novim aranžmanom (detalji o kojima još uvijek ne znamo), koliko brzo se približavamo tom cilju?

Kako završavamo kalendarsku godinu, u Kini postoji sedamdeset biskupija bez biskupa. U većini slučajeva stolica je prazno godinama – u više od nekoliko slučajeva, desetljećima.

Ali pričekajte; ove godine četiri nova biskupa zaređena su u Kini, odobrena od strane Svete Stolice i vlade Pekinga. Dakle, to je napredak, zar ne?

Po toj stopi, za samo 18 godina sva ta prazna mjesta mogla su biti popunjena. Naravno, to pretpostavlja da nitko od biskupa koji trenutno služe u Kini ne umre ili se povuče.

Što je nerealna pretpostavka. Postoji i šest biskupija koje vode biskupi stariji od 80 godina, pa bi tako trebali biti u mirovini. Četiri biskupa imaju preko 90 godina.

Izvor

Španjolski biskupi osudili izrugivanje Isusa na javnoj televiziji

Španjolski biskupi oglasili su se nakon što je voditeljica novogodišnjeg programa na španjolskoj javnoj televiziji prikazala sliku s licem maskote umjesto Isusova lica na poznatoj slici Presvetog Srca.

Laura Yustres Vélez, poznata kao „Lalachús“, španjolska je glumica i komičarka koja se pojavljuje u programu La Revuelta (Pobuna), noćnoj humorističnoj emisiji na španjolskoj javnoj televiziji koju karakterizira neprikladan humor te pitanja upućena gostima o njihovu seksualnom životu i financijskoj vrijednosti.

Yustres je nastupila u novogodišnjoj epizodi zajedno s Davidom Broncanom, voditeljem emisije La Revuelta, gdje se javila s Puerta del Sol, velikog trga u Madridu, dok je njegov slavni sat otkucavao zadnjih nekoliko trenutaka 2024. U jednom trenutku tijekom emitiranja, Lalachús je pokazala sliku na kojoj je lice bika iz El Gran Prixa, poznate obiteljske zabavne emisije u Španjolskoj, postavljeno iznad mjesta gdje bi se nalazilo Isusovo lice na slici Presvetog Srca.

Slika uključuje aureolu iza glave lika, Presveto Srce na prsima na kojem se nalazi lijeva ruka, a desna je podignuta s tri ispružena i dva sklopljena prsta, simbolizirajući Trojstvo.

„Uvijek sa sobom nosim svoju malu sliku Vaquille (slatkog bika) s Gran Prixa”, rekla je Yustres, pokazujući ju gledateljima kao jednu od svojih „svetih sličica“ za novu godinu.

Predsjednik Španjolske biskupske konferencije, nadbiskup Luis Argüello, rekao je kako je tužan zbog kontroverzne slike. “S izgovorom slobode izražavanja i ekscesa proslava, TVE (španjolska javna televizija) ismijava simbol srca koje je toliko drago svim katolicima”, rekao je dodajući kako je najžalosnije što odgovorni i nisu svjesni što rade. „Opet nas banalnost okružuje“, kazao je, prenosi CNA.

Nadbiskup Seville, José Ángel Saiz Meneses, također je kritizirao ismijavanje i upitao: „Dokle će oni iskorištavati naše strpljenje?“

Nadbiskup Ovieda, Jesús Sanz Montes, naglasio je da „kad bi bio pokušaj činjenja iste stvari sa slikom Muhameda, to uopće ne bi bilo smiješno“.

Biskup Vitorije Juan Carlos Elizalde istaknuo je kako “katolici nisu građani drugog reda, a još manje u zemlji u kojoj je velika većina građana krštena ili su djeca katolika”.

Fernando Prado, biskup Bilbaa, pozvao je ljude da prosvjeduju protiv incidenta odabirom druge televizijske opcije sljedeće godine.

J.M., KT

Poruka Komisije Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et pax“ za predsjedničke izbore 2024.

Poruku Komisije Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et pax“ za predsjedničke izbore 2024. pod nazivom „Izaći na izbore – čin je političke odgovornosti i skrbi za opće dobro“, objavljenu u četvrtak 19. prosinca, prenosimo u cijelosti.

Izaći na izbore – čin je političke odgovornosti i skrbi za opće dobro

1. Političko djelovanje, kao oblik neposredne skrbi za opće dobro, prijeko je potrebno i časno služenje u zajednici. Stoga, u prigodi predsjedničkih izbora, koji će se održati 29. prosinca ove godine, želimo podijeliti odgovornost trenutka s građanima Republike Hrvatske te članove Božjega naroda, kao i sve ljude dobre volje, potaknuti, prije svega, na izlazak na izbore. Želimo podsjetiti kako tim činom iskazujemo da svjesno i savjesno preuzimamo odgovornost za opće dobro hrvatskoga društva. A donošenjem odgovorne i razborite odluke davanjem svojega glasa određenom predsjedničkom kandidatu, istodobno izražavamo i svoje povjerenje i očekivanja od osobe koja će u sljedećih pet godina obnašati odgovornu službu predsjednika Republike. Ovom porukom, kao Komisija Hrvatske biskupske konferencije koja je pozvana u svjetlu socijalnog nauka Crkve promicati pravdu i mir (iustitia et pax), želimo stoga samo istaknuti nekoliko temeljnih polazišta koja mogu pripomoći katoličkim vjernicima, a i svim ljudima dobre volje, u zauzimanju vlastita stava o predsjedničkim kandidatima, poštujući pri tome izbor svakoga glasača u skladu s njegovom osobnom savjesti.

2. Promišljajući u svjetlu socijalnog nauka Crkve koji ističe smjernice za prosudbu političkog djelovanja, naša je iskrena želja i poruka da osoba koja će obnašati službu predsjednika ili predsjednice Republike dosljedno djeluje u skladu s ovlastima propisanima Ustavom i zakonom te bude znak i jamac stabilnosti društva. Predsjednik Republike Hrvatske jest, prije svega, predsjednik svih građana te se očekuje da u obnašanju svojih dužnosti i ovlasti bdije nad sigurnošću građana te istupa u javnosti kada se radi o obrani temeljnih ustavnih načela zemlje. U tom smislu očekujemo da predsjednik ili predsjednica poštuje političku i svjetonazorsku različitost te upozorava kada se ona u društvu ne poštuje ili se omalovažavaju vjerska prava i osjećaji. Važno je stoga da osoba koja obnaša službu predsjednika nije stranački i svjetonazorski opredijeljena te da suradnički i savjetodavno surađuje s vladom u promicanju općeg dobra i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske na dobrobit svih njezinih građana. Dostojanstvo službe predsjednika Republike zahtijeva da svojim primjerom promiče visoku razinu političke kulture te bude nositelj smirivanja društvenih napetosti i promicatelj političkog dijaloga. Drugim riječima, iako su ovlasti predsjednika Republike većinom reprezentativne, kao vjernici očekujemo od predsjednika ili predsjednice da bude moralan korektiv i svojevrsna savjest društva, promicatelj pravne države, vladavine prava i jednakosti svih građana u pravima i dužnostima, a osobito da primjerom prednjači u zauzimanju za siromašne i marginalizirane.

3. Kao vjernici i građani pozvani smo stoga poduprijeti programe onih predsjedničkih kandidata koji promiču kulturu života, zauzimaju se za dostojanstvo žene i majke, djece i starijih osoba, štite obitelj utemeljenu na braku kao zajednici muškarca i žene, dosljedno poštuju vjersku slobodu, slobodan izbor vjerskog odgoja i pravo na priziv savjesti protiv zakona koji prisiljava na djelovanje protivno zahtjevima moralnoga reda koji štiti ljudski život od začeća do naravne smrti. Nema dvojbe kako se od osobe na čelu hrvatske države očekuje da voli i poštuje svoj narod. Očekujemo da svojim primjerom pokazuje zdravo domoljublje i da to pokazuje na način da se zauzima i bori za dobrobit i legitimne interese svih hrvatskih građana. Očekujemo također da Hrvate, koji žive u dijaspori, a posebice u Bosni i Hercegovini, gdje su oni jedan od tri konstitutivna naroda, poštuje i smatra važnim čimbenikom u ostvarivanju dobrih međunarodnih odnosa te da se zauzima za njihova nacionalna, politička i kulturalna prava u zemljama u kojima žive. Papa Franjo u enciklici Fratelli tutti istaknuo je kako najveća briga političara ne smije biti opadanje popularnosti u anketama. Političar je »tvorac, graditelj s ambicioznim ciljevima, resi ga realističan i pragmatičan pogled, koji se izdiže izvan granica njegove zemlje« (br. 188).

4. Pozivamo vjernike i druge građane da ne podlegnu napasti ravnodušnosti i malodušja koje se nerijetko očituje tijekom izbora. Jer, ne izlazeći na glasovanje, mi drugima prepuštamo da odlučuju u naše ime o budućnosti hrvatskoga naroda i svih građana Republike Hrvatske. Želimo stoga podsjetiti da je Gospodin Isus naučavao kako je u ljubavi prema Bogu i bližnjemu sadržan sav Zakon (usp. Mt 22,36-40). Papa Benedikt XVI., u socijalnoj enciklici Caritas in veritate (Ljubav u istini), utemeljeno je obrazložio da je ljubav ne samo načelo odnosa u osobnom i obiteljskom životu, nego i u društvenim, ekonomskim i političkim odnosima (usp. br. 2). Nastavljajući na misao pape Benedikta XVI., papa Franjo u socijalnoj enciklici Laudato si’ naglašava da su u duhu Isusova naučavanja svi vjernici pozvani prepoznati da se ljubav, puna malih gesta uzajamne brige, ne odnosi samo na privatni, nego i na civilni i politički život, i očituje se u svim djelovanjima kojima se nastoji graditi bolji svijet (usp. br. 231). »Zato se ljubav ne izražava samo u intimnim i bliskim odnosima nego i u društvenim, gospodarskim i političkim odnosima. Preduvjet za tu političku ljubav (politica caritas) jest razvijen društveni osjećaj koji nadilazi svaki individualistički mentalitet« (papa Franjo, Fratelli tutti, br. 181-182).

U duhu te političke ljubavi i zauzetosti za promicanje općeg dobra, pozivamo sve vjernike, i ljude dobre volje, da se dobro informiraju o programima predsjedničkih kandidata te da izađu na izbore i svoj glas i povjerenje daju onoj osobi za koju po savjesti smatraju da najbolje odgovara zahtjevima njihova osobnog uvjerenja da će ovu časnu službu obnašati na dobrobit svih građana Republike Hrvatske. Očekujemo i da će predsjednički kandidati u predizbornoj kampanji čuvati svoje i tuđe dostojanstvo te primjerenim i časnim postupanjem prema političkim suparnicima očitovati svoju prikladnost za obnašanje ove odgovorne državničke službe.

Pozivamo katoličke vjernike neka se utječu zagovoru One, koju vjekovima nazivamo hrvatskom »Odvjetnicom i Majkom«, te neka s pouzdanjem u Božje čovjekoljublje, očitovano u Isusovu rođenju, mole za slogu i napredak naše Domovine.

Zagreb, 19. prosinca 2024.

✠ Đuro Hranić

nadbiskup đakovačko-osječki

predsjednik Komisije HBK-a „Iustitia et pax

Kardinal Cupich gotovo je zabranio vjernicima da primaju Svetu Pričest klečeći

Kardinal Blaise Cupich, čikaški nadbiskup, gotovo je zabranio katolicima da kleče kako bi primili Svetu Pričest.

“Nitko se ne bi trebao upuštati u gestu koja skreće pozornost na sebe ili ometa tijek procesije prema i od Svete Pričesti”, napisao je.

Cupich je izrazio ovu zabranu – i druge iznenađujuće izjave o liturgijskim normama i tradicijama Katoličke crkve – u članku od 11. prosinca u Chicago Catholic, službenim novinama njegove nadbiskupije. U svojoj izjavi, kardinal je, čini se, izrazio da katoličko članstvo u kongregaciji nadilazi njihov osobni odnos s Kristom.

Pozivajući se na mali dio Sacrosanctum Concilium, dokument Drugog vatikanskog sabora iz 1963. o katoličkoj liturgiji, Cupich je napisao:

Koncil je pozvao na puno, aktivno i svjesno sudjelovanje svih krštenika u slavljenju Euharistije kako bi odražavalo naše uvjerenje da u svetoj liturgiji vjernici postaju Tijelo Kristovo koje primaju.

Naš obred za primanje Svete Pričesti ima posebno značenje u tom pogledu. Podsjeća nas da primanje Euharistije nije privatna, nego zajednički čin. Iz tog razloga, norma koju je Sveta Stolica uspostavila za Sveopću Crkvu i odobrila Američka biskupska konferencija je da vjernici zajedno procesuiraju kao izraz njihovog dolaska naprijed kao Tijela Kristova i da primaju Svetu pričest.

Međutim, izjava Američke biskupske konferencije o toj temi navodi da je norma za primanje Svete Pričesti u Sjedinjenim Državama “važeća, osim ako pojedini vjernik želi primiti Pričest dok kleči”, te da je naklon čin poštovanja od strane onih koji primaju.

Umjesto da nudi argumente o bilo kojoj drevnoj praksi stajanje dok se prima Svete Pričesti, Tijelo, Krvi, Duše i Božanstva našeg Gospodina Isusa Krista, kardinal je tvrdio da je važnost procesija u povijesti liturgije. Prema njegovom mišljenju, procesije su toliko ključno da nitko ne bi trebao “ometati snažan simbolički izraz” hod do i od Svete Pričesti:

Ništa se ne smije učiniti da se spriječi bilo koja od tih procesija, osobito ona koja se odvija tijekom svetog obreda Pričesti. Ometanje ovog trenutka samo umanjuje taj snažan simbolički izraz, kojim vjernici u zajedničkoj obradi izražavaju svoju vjeru da su pozvani postati Tijelo Kristovo koje primaju. Svakako se poštovanje može i treba izraziti naklonom pred primanjem Svete Pričesti, ali nitko se ne smije upuštati u gestu koja skreće pozornost na sebe ili ometa tijek procesije.

Kardinal Cupich otišao je toliko daleko da je nagovijestio da bi klečanje u čast primanja Presvetog Sakramenta “bilo u suprotnosti s normama i tradicijom Crkve, koje su svi vjernici pozvani poštivati.”

Zapravo, tradicija Katoličke Crkve, neprekinuta sve do doba liturgijskog eksperimentiranja 1960-ih i 1970-ih, jest da vjernici laici primaju Presveti Sakrament, kojim dijeli svećenik, a njegove su ruke posvećene za rukovanje svetom Euharistijom, na jezik dok kleče.

Dr. Peter Kwasniewski potvrdio je da se “nikome ne može uskratiti” primanje Svete Pričesti klečeći, “štoviše, ne prekida nikakvu “procesiju”.

Kwasniewski je istaknuo da Cupich “izbjegava reći da je Vatikan više puta potvrdio pravo laika da primaju pričest klečeći ako tako žele”.

Nastavljajući, liturgičar je tvrdio da je “daleko više zajedničko imati vjernike koji kleče kod oltarne ograde, rame uz rame, dok se svećenik kreće od jednog do drugog. Kako može biti zajednički čin stajati u redu, jedan po jedan, kao da kupujete autobusne karte?”

Kwasniewski je kritizirao “ideju da je Crkva toliko obogaćena Drugim vatikanskim saborom i njegovim liturgijskim reformama” koje je izrazio Cupich. Ovoj ideji, rekao je, “suprotstavlja se stalni pad posjećenosti crkve od sredine 1960-ih nadalje (to jest, od vremena kada su promjene počele ozbiljno ostvariti).”

“Najosnovniji oblik aktivnog sudjelovanja je da se pojavite na misi. Po tom jednostavnom kriteriju, reforma je bila kolosalna pogreška”.

Izvor

FSSPX će ubuduće pregovarati s Rimom o ovlaštenju za ređenje novih biskupa

Otac Stefan Pfluger, poglavar njemačke provincije Svećeničkog Bratstva sv. Pija X. (FSSPX), dao je intervju za katolički tjednik Die Tagespost o odnosu Bratstva s Apostolskom Stolicom.

Nakon smrti biskupa Tissiera de Malleraisa može se pojaviti potreba za ređenjem više biskupa, o čemu će se pregovarati s Rimom.

Osnovano 1970. godine od strane nadbiskupa Marcela Lefebvrea, Svećeničko Bratstvo Svetog Pija X. tvrdi da ima više od 700 svećenika diljem svijeta. Bratstvo je prisutno na svim kontinentima, iako nema kanonski status priznat od Svete Stolice.

Papa Benedikt XVI. olakšao je približavanje 2009. ukinuvši ekskomunikaciju četvorice biskupa koje je zaredio nadbiskup Lefebvre 1988. Papa Franjo poduzeo je još jedan korak 2015. dajući svećenicima Bratstva univerzalnu ovlast za ispovijed. Od 2017. mogu sklapati i ženidbe, pod uvjetom da pastoralno služe vjernicima Bratstva. Prije toga, Bratstvo se uvijek pozivalo na stanje potrebe u Crkvi kako bi opravdalo dijeljenje sakramenata kao što je ispovijed.

Pfluger je uvjeravao Die Tagespost:

Ne želimo se odvojiti od Rima, pripadamo Crkvi. Ne razumijem kako se može parcijalno biti u zajedništvo. Po mom mišljenju, to zbunjuje vjernike Katoličke crkve. Nikad nisam čuo niti jednog predstavnika Crkve ili kanonskog pravnika koji objašnjava što nam to nedostaje da bismo bili u punom zajedništvu.

Povodom nedavne smrti biskupa Bernarda Tissiera de Malleraisa, njemački svećenik komentirao je moguća nova biskupska ređenja:

Trenutno imamo dva pomoćna biskupa. Ne možemo odvojiti pitanje biskupa od temeljnog pitanja o našoj egzistenciji.

Poglavar njemačke provincije objasnio je da će svaka odluka o novim biskupskim ređenjima biti duboko vezana uz pregovore s Rimom, naglašavajući potrebu da crkvena hijerarhija shvati da FSSPX ne nastoji uspostaviti ‘protuhijerarhiju’, nego osigurati kontinuitet svoga poslanja unutar Crkve.

Pfluger je opravdao kontroverzna biskupska ređenja iz 1988., koje je izvršio utemeljitelj bratstva, nadbiskup Marcel Lefebvre, kao hitnu mjeru. Prema njegovim riječima, oni su došli kao odgovor na izolaciju FSSPX-a i uočenu hitnu potrebu za očuvanjem liturgijske i doktrinarne tradicije za koju smatraju da je bila ugrožena nakon Drugog vatikanskog koncila. “Prije nego što se pribjegne ovakvoj mjeri, potreba mora biti očita”, rekao je Pfluger, ističući da bi svako ređenje bez pristanka Rima bilo ekstremna mjera i strana crkvenom mišljenju.

Svećenik je istaknuo da se, iako ne žele donositi jednostrane odluke, nadaju da Rim razumije okolnosti koje bi mogle dovesti do traženja novih biskupska ređenja. U tom je smislu ponovio da “crkveno razmišljanje uključuje učiniti sve što je moguće da Rim da svoj pristanak”. Unatoč dugotrajnim doktrinarnim razlikama, Pfluger je inzistirao na tome da FSSPX Papu i dalje smatra svojim vrhovnim autoritetom i nastoji održavati otvoren dijalog sa Svetom Stolicom pun poštovanja.

Izvor

Raspored slavlja krizme u 2025. godini

SMN

Imena krizmatelja bit će objavljena naknadno

Bagalović (17) – Srijeda, 16. srpnja 2025.
Bajagić (21) – Nedjelja, 27. travnja 2025.
Baška Voda (19) – Nedjelja, 18. svibnja 2025.
Biorine (5) – Subota, 2. kolovoza 2025.
Blato na Cetini (7) – Nedjelja, 1. lipnja 2025.
Brela (16) – Nedjelja, 18. svibnja 2025.

Centar Juraj Bonači Split-Sućidar (8) – Subota, 7. lipnja 2025.

Čaporice (12) – Nedjelja, 25. svibnja 2025.

Dicmo Donje (29) – Nedjelja, 11. svibnja 2025.
Dicmo Gornje (9) – Nedjelja, 11. svibnja 2025.
Dobranje-Bijeli Vir (3) – Nedjelja, 1. lipnja 2025.
Donji Dolac (2) – Nedjelja, 4. svibnja 2025.
Drvenik Makarski (12) – Subota, 24. svibnja 2025.
Dubrava (6) – Nedjelja, 25. svibnja 2025.
Duće (12) – Subota, 10. svibnja 2025.
Dugi Rat (32) – Četvrtak, 1. svibnja 2025.
Dugopolje (43) – Subota, 10. svibnja 2025.
Dusina (20) – Nedjelja, 4. svibnja 2025.

Gala-Gljev (32) – Nedjelja, 18. svibnja 2025.
Grab (33) – Subota, 17. svibnja 2025.
Grabovac (5) – Nedjelja, 25. svibnja 2025.
Gradac-Brist (17) – Nedjelja, 11. svibnja 2025.
Grohote (5) – Nedjelja, 1. lipnja 2025.

Hrvace (18) – Nedjelja, 27. travnja 2025.

Igrane-Drašnice (11) – Nedjelja, 4. svibnja 2025.
Imotski (69) – Nedjelja, 18. svibnja 2025.

Jesenice (21) – Nedjelja, 18. svibnja 2025.

Kaštel Gomilica (42) – Subota, 26. travnja 2025.
Kaštel Kambelovac (55) – Subota, 31. svibnja 2025.
Kaštel Lukšić (57) – Nedjelja, 18. svibnja 2025.
Kaštel Novi (77) – Subota, 10. svibnja 2025.
Kaštel Stari (41) – Nedjelja, 27. travnja 2025.
Kaštel Sućurac (50) – Nedjelja, 4. svibnja 2025.
Kaštel Štafilić (23) – Nedjelja, 18. svibnja 2025.
Katuni-Kreševo (14) – Nedjelja, 15. lipnja 2025.
Klis (22) – Subota, 3. svibnja 2025.
Komin (21) – Nedjelja, 18. svibnja 2025.
Konjsko (3) – Subota, 17. svibnja 2025.
Koprivno (6) – Subota, 24. svibnja 2025.
Košute (19) – Nedjelja, 18. svibnja 2025.
Kotlenice (2) – Nedjelja, 29. lipnja 2025.
Kučiće (15) – Nedjelja, 1. lipnja 2025.

Lovreć-Opanci (11) – Nedjelja, 8. lipnja 2025.

Makarska-Kraljica Mira (38) – Nedjelja, 11. svibnja 2025.
Makarska-sv. Marko (51) – Nedjelja, 1. lipnja 2025.
Medov Dolac (3) – Nedjelja, 25. svibnja 2025.
Metković-Sv. Ilija (93) – Subota, 26. travnja 2025.
Metković-sv. Nikola (62) – Nedjelja, 18. svibnja 2025.
Mravince (26) – Nedjelja, 25. svibnja 2025.
Muć Gornji (20) – Nedjelja, 11. svibnja 2025.
Muć Gornji (21) – Nedjelja, 29. lipnja 2025.

Okruk (26) – Nedjelja, 18. svibnja 2025.
Omiš-Grad (41) – Subota, 10. svibnja 2025.
Omiš-Priko (46) – Subota, 3. svibnja 2025.
Opuzen (28) – Nedjelja, 27. travnja 2025.
Ostrvica (9) – Nedjelja, 1. lipnja 2025.
Otok (37) – Subota, 3. svibnja 2025.

Plina-Stablina (13) – Subota, 3. svibnja 2025.
Ploče (32) – Subota, 17. svibnja 2025.
Podbablje (27) – Nedjelja, 27. travnja 2025.
Podgora (5) – Nedjelja, 11. svibnja 2025.
Podgrađe (3) – Nedjelja, 11. svibnja 2025.
Podstrana (63) – Nedjelja, 25. svibnja 2025.
Poljica Imotska (14) – Nedjelja, 25. svibnja 2025.
Potravlje (6) – Subota, 10. svibnja 2025.
Proložac (34) – Nedjelja, 4. svibnja 2025.
Prugovo (4) – Petak, 13. lipnja 2025.

Radun (27) – Nedjelja, 11. svibnja 2025.
Ravča (12) – Nedjelja, 4. svibnja 2025.
Rogotin (13) – Nedjelja, 22. lipnja 2025.
Ruda (19) – Nedjelja, 11. svibnja 2025.
Runovići (16) – Subota, 26. travnja 2025.

Seget (42) – Nedjelja, 4. svibnja 2025.
Sinj-filijale (48) – Subota, 3. svibnja 2025.
Sinj-Grad (162) – Nedjelja, 4. svibnja 2025.
Slatine (16) – Nedjelja, 27. travnja 2025.
Slivno Imotsko (3) – Nedjelja, 8. lipnja 2025.
Slivno-Ravno (15) – Nedjelja, 27. travnja 2025.

Solin-Gospa od Otoka (180) – Nedjelja, 18. svibnja 2025.
Solin-Solinski mučenici (37) – Četvrtak, 1. svibnja 2025.
Solin-sv. Kajo (55) – Nedjelja, 1. lipnja 2025.

Split-Brda (57) – Subota, 3. svibnja 2025.
Split-Dobri (52) – Nedjelja, 4. svibnja 2025.
Split-Katedrala (8) – Nedjelja, 8. lipnja 2025.
Split-Kman – Subota, 17. svibnja 2025.
Split-Kocunar (26) – Nedjelja, 4. svibnja 2025.
Split-Konkatedrala (71) – Nedjelja, 4. svibnja 2025.
Split-Lovrinac (67) – Petak, 30. svibnja 2025.
Split-Lučac (20) – Subota, 10. svibnja 2025.
Split-Manuš (36) – Četvrtak, 1. svibnja 2025.
Split-Mejaši (130) – Nedjelja, 11. svibnja 2025.
Split-Meje (20) – Subota, 26. travnja 2025.
Split-Mertojak (48) – Četvrtak, 1. svibnja 2025.
Split-Neslanovac (36) – Subota, 17. svibnja 2025.
Split-Pojišan (57) – Subota, 10. svibnja 2025.
Split-Poljud (38) – Subota, 24. svibnja 2025.
Split-Pujanke (78) – Nedjelja, 25. svibnja 2025.
Split-Ravne Njive (40) – Nedjelja, 18. svibnja 2025.
Split-Sirobuja (22) – Nedjelja, 11. svibnja 2025.
Split-Spinut (17) – Nedjelja, 27. travnja 2025.
Split-Sućidar (68) – Subota, 17. svibnja 2025.
Split-Sukoišan (55) – Nedjelja, 11. svibnja 2025.
Split-Škrape (80) – Nedjelja, 4. svibnja 2025.
Split-Trstenik (58) – Četvrtak, 1. svibnja 2025.
Split-Veli Varoš (40) – Nedjelja, 25. svibnja 2025.
Split-Visoka (63) – Subota, 3. svibnja 2025.

Srijane-Dolac Gornji (4) – Nedjelja, 8. lipnja 2025.
Srinjine (18) – Nedjelja, 11. svibnja 2025.
Staševica (22) – Nedjelja, 8. lipnja 2025.
Stilja (13) – Četvrtak, 1. svibnja 2025.
Stobreč (35) – Nedjelja, 11. svibnja 2025.
Strožanac (60) – Nedjelja, 27. travnja 2025.
Studenci (6) – Nedjelja, 18. svibnja 2025.
Svib (9) – Nedjelja, 4. svibnja 2025.

Trilj (36) – Nedjelja, 8. lipnja 2025.
Trnbusi (4) – Nedjelja, 8. lipnja 2025.
Trogir-Drid (22) – Subota, 3. svibnja 2025.
Trogir-Gospa od Anđela (43) – Nedjelja, 25. svibnja 2025.
Trogir-sv. Lovre (24) – Nedjelja, 11. svibnja 2025.
Tučepi (10) – Nedjelja, 25. svibnja 2025.
Tugare (15) – Nedjelja, 11. svibnja 2025.
Turjaci (16) – Subota, 31. svibnja 2025.

Ugljane (12) – Nedjelja, 4. svibnja 2025.

Veliko Brdo (4) – Subota, 31. svibnja 2025.
Vid (5) – Nedjelja, 25. svibnja 2025.
Vinišće (11) – Nedjelja, 11. svibnja 2025.
Vinjani (35) – Subota, 10. svibnja 2025.
Vojnić (12) – Nedjelja, 25. svibnja 2025.
Vranjic (14) – Nedjelja, 1. lipnja 2025.
Vrgorac (26) – Nedjelja, 1. lipnja 2025.
Vrlika (13) – Subota, 21. lipnja 2025.

Zmijavci (33) – Nedjelja, 27. travnja 2025.
Zvečanje (10) – Nedjelja, 4. svibnja 2025.

Žedno-Arbanija (10) – Nedjelja, 11. svibnja 2025.
Žeževica (10) – Nedjelja, 18. svibnja 2025.
Žrnovnica (31) – Nedjelja, 18. svibnja 2025.