DRUGA NEDJELJA DOŠAŠĆA

Dok se cijeli kršćanski svijet polako priprema za najradosniju kršćansku svetkovinu-Božić, kršćanima Bliskog istoka, posebno mučeničke zemlje Sirije iz koje potječu mnogi sveci i čiji je narod među prvima prigrlio kršćanstvo, gdje su najstarije crkve na svijetu, a koji i danas svete mise slave na aramejskom jeziku, kojim je govorio i Isus Krist , slavljenje Božića skoro pa postaje upitno zbog nasilnog prevrata i preuzimanja zemlje od strane onih koji kršćanstvo smatraju blago rečeno nepodobnim i nepoželjnim. Oni koji siju u suzama žanju u pjesmi, veli današnji psalam. Vjerujemo stoga da će se iz stotina crkava , katedrala i samostana u Siriji unatoč neizbježnom progonstvu i dalje čuti molitva jedinome pravome i istinskome Bogu.
Progonstvo je bilo i dio Isusova života. Bijeg u Egipat zbog Herodova progonstva , jer je njegova poruka bila prijetnja svjetovnim moćima tog zlog kralja. Ali čovjek koliko god moćan i zao bio čovjek ne može pobjediti Boga. Zato je kroz kroz Isusovo rođenje i kasnije spasenje, čovjeku donešeno oslobođenje – oslobođenje od grijeha, od smrti i od svih onih stvari koje nas drže u ropstvu. Zato bi bilo lijepo da se u ovom milosnom vremenu duhovno pripremimo i usmjerimo na istinske vrijednosti Božića koji je slavlje ljubavi, nade i mira koju je mali Isus donio svijetu. Ove vrijednosti nisu samo povezane s materijalnim darovima, nego s darovima duha – ljubavlju, smirenostima i oprostom. Isusovo rođenje simbolizira nadu u bolje sutra i poziv na ljubav prema svim ljudima, bez obzira koje su boje kože ili statusa. Isusovo rođenje u štali pokazuje kako prava snaga nije u moći, bogatstvu i statusu, nego u poniznosti, ljubavi prema drugima i služenju. Zato je ovo vrijeme Došašća prigoda da se oslobodimo od ega, da se preispitamo i obnovimo svoju vjeru i posvećenost Bogu i bližnjima.
Zato dragi prijatelji, otvorimo svoja srca i postanimo bolji ljudi, širimo ljubav i mir. Ovo vrijeme nas poziva da se prisjetimo siromašnih, bolesnih, onih koji pate i koji su progonjeni, jer je Krist došao donijeti utjehu i pomoć svima, a osobito onima u potrebi. Pravi smisao Božića leži u tome što nas podsjeća da je Isusova poruka bezvremenska a to je ljubav, praštanje i sloboda. S ovim mislima želimo vam ugodan početak novog radnog tjedna, i u svojim molitvama večeras sjetimo se svih onih koji pate. U svim vašim poslovima pratili vas mir i dobro.

Sveti Nikola

Sretan vam i blagoslovljen blagdan svetog Nikole. Posebno svečarima- obiteljima u našoj župi kojima je danas slava te onima koji nose ime ovog sveca. Svetom misom na kojoj je bio blagoslov djece i molitva za pokojne iz obitelji svečara, proslavili smo svetog Nikolu biskupa, sveca iz prvih dana Crkve, koji svojim štovanjem ujedinjuje pravoslavne kršćane Istoka i katoličke Zapada. Svetac, zaštitnik mnogih zanimanja. Djeci najdraži, čini se, od svih svetaca. Posjetio ih je danas u našoj župnoj crkvi iz svete mise. Prošetao selom, posjetio vrtić i osnovnu školu. I sve ih obradovao svojim dolaskom. Don Dražen je u propovjedi čije kratke natuknice donosimo u nadtavku naglasio vrline ovog sveca.
-Spomendan je svetog Nikole, omiljenog sveca zaštitnika, započeo je župnik propovjed. Rođen u trećem stoljeću od bogatih roditelja, izmoljen od Boga. Rano ostaje siroče, postaje svećenik, a kasnije i biskup grada Mire. Živio je u vrijeme cara Dioklecijana kada je završio i u tamnici. Dolaskom cara Konstantina koji daje vjersku slobodu biva oslobođen. Svetac je ovo koji se za života borio protiv nepravde, zalagao se za nezaštićene i slabe. Svetac je ovo dobrote i ljubavi. Primjer je on kako živjeti svoju vjeru. Jer samo vjerovati,a tu vjeru ne živjeti nije dovoljno. Zamolimo zato svetog Nikolu da nas svojim zagovorom čuva od svih opasnosti života kroz naš ovozemaljski hod.
Uz ove slike sa današnje proslave želimo vam svima ugodan ostatak dana. Posebmo obiteljima čije je danas slava i njihovim gostima kod obiteljskih stolova. Mir vam i dobro.

Sveta Barbara

Svečanom svetom misom prije koje je bila procesija proslavili smo našu zavjetnu svetkovinu- svetu Barbaru. Zavjetna je to svetkovina naših predaka kojom su se zahvalili za sve milosti dobijene od Boga po zagovoru ove svetice. Dragi župljani ovim.putem vam čestitamo blagdan svete Barbare, posebno onima koji nose ime ove svetice. U nastavku donosimo par crtica iz propovjedi don Dražena.
U vremenu smo Došašća, započeo je don Dražen svoju propovjed, u milosnom vremenu priprave za Božić. Jedan od prvih blagdana Došašća je sveta Barbara, djevica i mučenica rođena u poganskoj obitelji, rano ostala bez majke, odgajana od oca Dioksa,bogatog trgovca i poganina koji joj unajmi najbolje učitelje onog vremena. Barbara ipak postaje kršćanka izazvavši ogromnu mržnju od strane svojeg oca koji je prijavi tadašnjim vlastima i nakon mučenja sam joj svojom rukom odsiječe glavu.
Mnogi nasi mučenici koji su kao i sveta Barbara podnijeli mučeništvo radi vjere u Boga trebali bi nam biti primjer čvrste vjere u Boga. Slijediti ih možemo u molitvi, djelima, svojim zivotom. Molitva je naša duhovna snaga, naše duhovno blago. Na žalost molitva polako nestaje iz naših obitelji. Zamjenjuju je razne druge” molitve”. Tako ostajemo bez duhovnosti, bez duhovne smage u ovim vremenima kada nam je potrebna. Sveta Barbara zato neka nam bude primjer molitve i vjere u Boga. Neka vas sve prati zagovor svete Barbare, djevice i mučenice. Amen.
-Svečanim blagoslovom završila je današnja sveta misa.

PRVA NEDJELJA DOŠAŠĆA

Prva je nedjelja Došašća. Za nas vjernike počinje vrijeme duhovne priprave za Božić. Vrijeme je ovo kroz koje ćemo razmatrati dolazak Isusa Krista koji donosi mir i spasenje svijetu. Ovo vrijeme kroz četiri tjedna do Božića je vrijeme iščekivanja rođenja malog Isusa. Svjedočit ćete raskošnim „Adventima“ po trgovima naših gradova, svjedočit ćete kiču i neukusnim događajima, koncertima raznih“zvijezda“, i tko zna čemu sve ne. Ma jeli to može biti malo skromnije i u skladu sa događajem koji iščekujemo? Jeli takav kič pravi smisao Došašća? Čini se totalno promašenim ovakvo obilježavanje Došašća. Radost da, jer znamo što čekamo, ali pretjerivanju sigurno ne bi trebalo biti mjesta u ovom milosnom vremenu. Otimanje je to ovog milosnog vremena vjernicima. Pretvaranje Došašća u čisti materijalizam. Istu stvar nam čine sa Božićem. Samo se broje posjetitelji sajmova, potrošnja i zarada……Gdje je tu mali Isus i pravi smisao Došašća i Božića? Mali Isus koji dolazi u skromnosti betlehemske štalice sigurno ne bi želio takav kič. Njegova nazočnost nas poziva na, obraćenje i poniznost. Došašće nije samo vanjski doček Božića, nego unutarnji poziv na duhovnu obnovu. Zapalili smo danas na drugoj svetoj misi prvu svijeću na adventskom vijencu u našoj župnoj crkvi. Zapaljena je svijeća i u našem mjestu u parku. To bi nam trebao biti podsjetnik na nazočnost Božje ljubavi, a svjetlost koja izlazi iz svijeća predstavlja Krista, koji je Svjetlost svijeta. Svaka zapaljena svijeća donosi duhovnu pripremu i poziva vjernike na molitvu, kajanje i obnavljanje svoje vjere.
Dragi prijatelji, neka vam zato ovo Došašće i adventski vijenac pomognu da se sjetite što je pravi smisao Božića i neka vas podsjete na Isusovu prisutnost u vašim životima. Radujte se iskreno Božiću i ne dopustite da vam kič otme pravi smisao Božića. Uz ovih par slika sa druge svete mise, želimo vam mir i dobro.

KRIST KRALJ- SVETKOVINA

Svetkovina je Krista Kralja koju vam ovim putem čestitamo i kraj je crkvene godine. Puno ste puta čuli izreku da konac djelo krasi. Sveta Majka Crkva je zato današnju nedjelju, zadnju u godini podigla na malo višu razinu stavljajući je u ovu svetkovimnu. Krist Kralj, alfa i omega, početak i svršetak svega poznatoga i nepoznatoga. Živimo u svijetu gdje vladaju razne vođe, kraljevi, carevi, predsjednici, pukovnici i generali……Vladaju sa raznim narodima i vladati će. Mogu biti omiljeni i mogu biti omrznuti od naroda kojim vladaju ovisno o tome kakvi su im postupci. One dobre, koji su na žalost rijetki, narod voli, doživljava ih sebi bliskima. Ali ipak ima jedan vladar koji i te dobre ljudske vladare nadmašuje u svoj dobroti i poniznosti, nadmašuje ih u darivanju sebe za druge…..prepoznajete li koji je to vladar možda? Isus Krist je to, vladar svih vladara, kralj svih kraljeva. Toliko velik,a skroman, toliko moćan, a rođen u štalici, toliko bogat, a bez novca, dvoraca i zemaljskih dobara. Kralj je to mira, kralj dobrote i oprosta, kralj ubogih i potlačenih…..kralj svih ljudi na ovome svijetu. Za nas vjernike njegovo kraljevstvo je duhovno u kojem nas nastoji pomiriti s Bogom i podariti nam vječno spasenje i život vječni. Kraljevstvo je to u kojem nema smrti, jauka i tuge, u kojem nema briga i nevolja. Tko to ne bi žudio za takvim kraljevstvom i takvim kraljem? Zato budimo sretni jer pripadamo onima kojima je dano spoznati ljepotu današnje svetkovine. Kralj kraljeva od tebe dobri čovječe ne traži ništa veličanstveno, ogromno, ne traži ono što ne možeš dati. Traži samo dobrostivo i milosrdno srce otvoreno Bogu, traži da u svojem srcu sagradiš kraljevstvo Božje čiju ljepotu i dobrotu ćeš širiti po svem svijetu na dobro sebi i na slavu Boga. To kraljevstvo možeš širiti svakodnevno dobrim djelima, brigom za bližnjega, molitvom…..Malim i jednostavnim stvasrima činiš nešto veliko. U tome dobri čovječe leži tvoj spas i tvoja budućnost u životu vječnome.
Danas će u našoj crkvi biti izložen Presveti do 15 sati kada će biti završni blagoslov. Lijepo pođi i u tišini hrama Boga živoga porazgovaraj sa Kraljem kraljeva i Gospodarom gospodara. Izreci Mu svoje misli i molitve, zahvali Mu za dobročinstva i zamoli Ga da bude sa tobom u svedane života tvojega.
Svima vama još jednom čestitamo svetkovinu Krista Kralja i neka vas prate mir i dobro.

DIJAMANTNI PIR ANTE I MAGDALENE ČUPIĆ

Koliko ljubav može biti lijepa i snažna posvjedočili su nam danas Ante i Magdalena Čupić obilježivši 60. godina braka! Proslava je počela na svetoj misi koju je slavio don Dražen obnovom zavjeta i blagoslovom. Svetu misu su svojom pjesmom pratila njihova djeca. Slavlje je nastavljeno u obiteljskom krugu, a nastavit će se i sutra. Jer nije ovo mala stvar. Čestitke su stigle od nadbiskupa Splitsko makarskog mons. Zdenka Križića, a i iz Vatikana od svetog oca pape Frane.
Ova lijepa priča je započela davne 1964 godine kada su Magdalena rođena Šuman i njen Ante pred Bogom baš na današnji dan sklopili sveti sakrament braka davši jedno drugom obećanje i riječ da će taj svoj put kroz život ma koliko težak bio proći do kraja zajedno. I u dobru i zlu, zdravlju i bolesti….. A bilo je svega, ali uz Božju pomoć i vjeru sve se nevolje lakše savladaju. Danas imaju podršku svoje obitelji, sina kćeriju, nevjeste i zetova sa unučadi i praunučadi. I Ante i teta Lena,kako je zovemo i danas su skoro svake nedjelje i svetkovine u crkvi. Samo zdravstveni problemi ih mogu prikovati da propuste svetu misu. Njih dvoje su bili članovi naših crkvenih pjevača. I danas još uvijek njihovi glasovi u crkvi pjesmom slave Boga.
Mi im čestitamo ovaj lijepi jubilej i želimo im još puno godina zajedno uz Božju pomoć i blagoslov.
Živjeli mladenci!!!

SVETA MISA ZA ŽRTVE VUKOVARA, ŠKABRNJE

Večeras smo u našoj župi prikazali svetu misu za sve one koji su život dali za Hrvatsku. Iza mise je bilo odriješenje za njihove duše. Svoje živote su dali za slobodu svih nas i naših potomaka. Živimo li mi tu slobodu i koliko poštujemo žrtve naših junaka? Kako je teško gledati kako postupci pojedinaca gaze čast tih junaka i ubijaju ih ponovno. Krađe, mito, gubitak suverenosti, iseljavanje mladih……jeli to ono za što su se borili, za što su život dali? Trebali bi stati na njihove grobove i upitati ih. Iz zemlje bi se čuo krik do Neba: Slobodu smo vam izborili, čuvajte je, državu stvorili ne prodajite je…..ne ubijajte nas ponovno….odgovarale bi kosti mrtvih junaka. Braćo Hrvati poslušajmo naše junake, poštujmo njihovu žrtvu, čuvajmo našu domovinu Hrvatsku. Druge nemamo. Ako mi nećemo, tko će? Zar junaci trebaju ponovno ustati da bi nas vodili. Vjerujemo da bi to rado učinili jer ljubav za ovu zemlju su pokazali.
Pjesma Božidara Prosenjaka lijepo veli: Ako vam je težak stijeg čestitosti,
utaknite ga u zemlju
gdje počivaju naše kosti;
mi ćemo ga držati!
Sjetimo ih se večeras u našim molitvama jer to je najmanje što možemo učiniti za njih. Pokoj vječni daruj im Gospodine i svjetlost vječna svjetlila njima. Počivali u.miru Božjem. Amen.

TRIDESET I TREĆA NEDJELJA KROZ GODINU

Razuman čovjek voli biti pripravan za svako stanje koje bi mu se moglo dogoditi. Priroda svijeta je takva da neka stanja ne možemo predvidjeti pa za njih ne možemo biti ni pripravni ma koliko se trudili oko toga. Bog, stvarajući svijet dao je čovjeku potpunu slobodu da tim svijetom upravlja.Ali uz tu slobodu dao je i upute kako živjeti. Posebno se to odnosi na deset zapovijedi u kojima je sva mudrost i srž zakona po kojima bi se ljudi ptrebali ponašati. Ali čovjek pada pod utjecac zla i te zapovjedi krši. Moć je ta koja opija čovjeka pa se u toj svojoj moći čini nedodirljivim i griješi misleći da je nedodirljiv. Pojedini ljudi iz vlasti su posebno pohlepni u tim radnjama. Vidimo po zadnjim slučajevima u našoj napaćenoj Hrvatskoj kako rasipaju narodno blago i oštećuju državu koju je taj narod mukom izgradio dok su oni bili u debeloj hladovini zaboravljajući pritom da je vlast knezova ovoga svijeta prolazna. Blago koje na taj način stječu biti će im samo osuda u posljednjim danima Suda. Poruke današnjih čitanja nam govore o posljednjim danima koja nizbježno dolaze. Koliko smo mi pripravni na te dane i drugi Isusov dolazak? Isus poziva svoje učenike, a preko njih i sve nas da budemo pripravni,jer iako nitko osim Oca Nebeskoga ne zna točno kada će nastupiti ti zadnji dani , znakovi će biti očiti. Kao primjer uzima plod smokve koji je znak da je ljeto blizu. Jesu li ti znakovi već nastupili? Ako jesu koliko će trajati ovaj nered do Isusovog konačnog dolaska? Mnogi za ove poremećaje sa vremenom pripisuju klimatskim promjenama. Je li to baš tako ili je u pitanju nešto drugo? Jedan poznavatelj prilika u svijetu je izjavio nedavno da bi dobro bilo pogledati prostore i države udarene ovim nevoljama. Na upit zašto, samo je pozvao nazočne da pogledaju kakvi zakoni su tamo doneseni i koliko narod tih prostora udara na Boga. Ne moramo mu vjerovati ali tvrdnje su mu prilično zanimljive. A znamo kako su prošle Sodoma i Gomora zbog udaranja na Boga. Dakle što nam je činiti? Poslušajmo Isusov poziv na pripravnost u svakom trenutku, jer je ne znamo ni danba ni časa kada će točno doći kraj. Iako se možda čini, a i sigurno će biti tako da ćete biti u manjini i patiti zbog svoje vjere, imajte pouzdanje u Božji plan.
Nebo će i zemlja uminuti, ali riječi moje ne, neće uminuti, veli Isus. Otvorite malo Bibliju, pročitajte je, posebno poglavlje Otkrivenja. Neke stvari će vam sigurno biti jasnije. Kako je danas i nedjelja Sakramenta, imali smo blagoslov s Presvetim.
P.S. Prema vremenu koje nas prati, a ako je vjerovati gore navedenom, čini se da mi još hodimo Božjim stazama iako ima sve češćih skretanja.
S nadom da ćete se lijepo provesti u ovom produženom vikendu uz ovih par slika želimo vam ugodan današnji dan i lijepi pozdrav iz sunčanog i mirnog Komina. Neka vas prate mir i dobro!

SVETI MARTIN


U našoj župi danas svetkujemo svetoga Martina. Čestitamo obiteljima Medak, Vlahović, Grgurinović, Scipioni i Dugandžić( donje selo) dan njihove slave. Njima i njihovim gostima želimo ugodan dan i lijepu proslavu. Posebne čestitke svima koji nose ime ovog sveca. Jutros je bila sveta misa iza koje je bilo odriješenje za njihove pokojnike.
Za svetog Martina, sveca prvih dana Crkve koji se zato slavi i u Pravoslavnoj crkvi po starome kalendaru često se veli da je vojnik na silu, biskup po dužnosti, a monah po izboru. Rođen 316 ili 317 godine u Panoniji, umro 397 u Francuskoj. Otac ga na silu šalje u vojsku iz koje čim mu prilike dopuštaju odlazi postavši kršćanin i branitelj vjere. Izabran je i za biskupa u Francuskoj gdje djeluje do kraja života. Sveti Martin se slavi kao branitelj slabih pred carevima, založen oko puštanja na slobodu nepravedno zatočenih i povrata oduzete imovine kao i povrata prognanih. Svestrani svetac i zaštitnik.
Zanimljivost; Na dan svetog Martina 1918 godine, vojničke trube su na cijelom bojištu označile kraj prvoga svjetskoga rata. Na žalost čovječanstvo nikako da nauči lekciju.
Ugodan vam ostatak dana, neka vas prate mir i dobro i zagovor svetoga Martina.

TRIDESET I DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU

Svaka je nedjelja lijepa ma kakvo god vrijeme bilo. Lijep je dan kada idemo na susret sa svojim Gospodinom na svetoj misi.. Današnja nedjelja je posebno lijepa zbog krštenja četvrtog djeteta u obitelji Batinović kojima ovim putem čestitamo. Prigodne čestitke i pokloni su stigli iz naše nadbiskupije, a darivanju i čestitkama se pridružila i udruga HKZ“MI“ naše župe. Velike obitelji su bogatstvo našeg naroda. Djeca su naše najveće bogatstvo. Iako mnogi pojam bogastva doživljavaju na drugačiji način. Gledaju sve kroz materijalizam. Doživljavaju to bogatsvo kao nešto propadljivo, a da toga možda nisu svjesni. Što je za tebe bogatsvo dragi čitatelju? Današnja čitanja nam spominju  čovjeka i bogatsvo.  Spominju dvije vrste ljude, bogataše i siromahe. Udovicu koja sprema svoj posljednji obrok za sebe i svojeg sina nakon kojeg će doslovno umrijeti od gladi jer više nema ništa nakon tri godine suše.  Ali i u toj svojoj nevolji taj svoj zadnji zalogaj spremna je podijeliti sa čovjekom koji vapi za okrjepom, u ovom slučaju je to sveti Ilija. Toj ženi ime se ne zna. Tek da je udovica iz Sarfate Sidonske, strankinja, sirotinja. Osoba na margini društva kako se to danas govori.  Bog preko svetog Ilije nagrađuje tu njenu velikodušnost i milosrđe punim ćupom brašna i ulja koje je trajalo dok god nije prošla suša i neimaština. Drugi primjer je iz hrama gdje Isus  mnoštvu drži vjeronauk. Među ostalim tumači im koliko je vanjština prolazna i Bogu nevažna,. Spominje prve redove, bogate haljine……Poznato vam je to? Rezervirana prva mjesta za gazde, direktore, političare…..na žalost i u pojedinim crkvama i župama  je to tako. Posebno za velike svetkovine i prigode. Bogu se to doslovno gadi! Sveto Pismo o tome govori jasno i glasno. Bog gleda nutrinu. Na primjeru udovice koja u lemozinu baca dva novčića(jedan kvadrant), čija je protuvrijednost tek nekoliko kuna, a što je sva njena imovina tog dana, Isus daje primjer kakvi trebamo biti. Isus osuđuje one koji su se svojom službom ili položajem okoristili da bi izgradili svoj veliki socijalni status, podigli se u društvu, a da su pritom zanemarili potrebite i svoj odnos s Bogom ostavili sa strane. Džaba im pusti novci koje daju u lemozinu, ne vrijede im proračunska sredstva u današnje vrijeme kojima misle „kupiti“ Boga i steći poslušnike u Crkvi.  To uglavnom čine za osobnu korist. Da se vide, da ugode narodu. Da se priča!

Dragi prijatelji, biti bogat nije zlo samo po sebi. Ali ako materijalno stavimo ispred duhovnosti, onda smo u nevolji. Ako zbog materijalizma Boga stavimo po strani to nije dobro. Nikako. Bog cijeni rad ljudskih ruku, zato toliko i blagoslova imamo. Bog voli da imate. Ali i želi da s tim svojim što imate postupate razumno i na slavu Božju, a ne sebi na propast. Na kraju krajeva, tek kada  Bogu date  svoje srce i najmanji vaš  dar postaje vrijedno bogastvo u njegovim očima.

Uz zahvalu Bogu na ovako lijepim danima,želimo vam ugodan današnji dan i blagoslovljen tjedan koji je pred nama. Neka vas prate mir i dobro.