Imenovan zamjenik ravnatelja Caritasa SMN

Splitsko-makarski nadbiskup mons. Dražen Kutleša imenovao je g. Slavka Mađora zamjenikom ravnatelja Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije.

Službu zamjenika ravnatelja preuzeo je 8. kolovoza 2022. kada je pred generalnim vikarom mons. Miroslavom Vidovićem položio Ispovijest vjere i Prisegu o vjernom vršenju službe.

Slavko Mađor završio je 2018. godine integrirani diplomski filozofsko-teološki studijski program na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu stekavši akademski naziv magistar teologije. Potom je 2021. magistrirao socijalnu politiku pri Studijskom centru socijalnog rada pri Pravnom fakultetu u Zagrebu obranivši diplomski rad u kojem je obradio tematiku Socijalnog nauka Crkve i načina na koji Caritas živi Socijalni nauk Crkve. Godine 2021. završio je usavršavanje za Voditelja pripreme i provedbe europskih projekata.

Volonterski put započeo je u udruzi MoSt, a potom je volontirao u udruzi Savao koja skrbi za zagrebačke beskućnike koji žive na ulicama grada Zagreba. Nakon toga se zaposlio u Hrvatskoj mreži za beskućnike koja brine za beskućnike koji su na ulicama i nisu u sustavu socijalne skrbi gdje stječe višegodišnje iskustvo rada s najranjivijom populacijom u društvu.

Kardinal Müller: ”Sinodalni put je od samog početka osuđen na propast; samo što njegovi inicijatori to još nisu shvatili”.

Kardinal Gerhard Ludwig Müller, prefekt emeritus Kongregacije za nauk vjere, oštro je kritizirao “Sinodalni put” u Njemačkoj.

U intervjuu za EWTN Vatikan, 74-godišnji kardinal rekao je da je “Sinodalni put”, koji su njegovi inicijatori proglasili “procesom reforme”, “gotov” te da je bio na “antikatoličkom, pogrešnom putu.”

Sveta Stolica objavila je izjavu 21. lipnja u kojoj se ističe da “Sinodalni put” “nije ovlašten” “obvezivati ​​biskupe i vjernike da usvoje nove oblike upravljanja i nova usmjerenja doktrine i morala”. To je bilo “potrebno” razjasniti kako bi se “čuvala sloboda Božjeg naroda i vršenje biskupske službe”.

Sinodalni Presidium — koji se sastoji od Njemačke biskupske konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK) — tada je optužio Vatikan za nedostatak volje za komunikacijom. Navodili su da: “Nažalost, sinodalno predsjedništvo do danas nije pozvano na razgovor. Iznervirano žalimo što do ove izravne komunikacije do sada nije došlo. Sinodalna crkva nas drugačije shvaća! To se odnosi i na način današnje komunikacije koji nas začuđuje. Ne svjedoči o dobrom stilu komuniciranja unutar Crkve kada se objavljuju izjave koje nisu potpisane imenom.”

Kardinal Müller nazvao je ove izjave “nepodnošljivima” i dodao da to “zapravo nema nikakve veze sa sinodalnošću i kolegijalnošću, niti s poštovanjem biskupske službe”. Rekao je da izjava Svete Stolice ne izražava ništa osim “jednostavnog načela katoličke ekleziologije”.

Na pitanje je li “Sinodalni put” u Njemačkoj sada pri kraju nakon deklaracije iz Rima, kako je münsterski kanonički pravnik Thomas Schüller napisao na Twitteru, kardinal Müller je odgovorio: “Mislim da je Sinodalni put od samog početka osuđen na propast; samo što njegovi inicijatori to još nisu shvatili.”

Kardinal Müller je dodao da “Sinodalni put” u Njemačkoj nema nikakve veze sa “sinodalnošću”, niti sa “putem”. Umjesto toga, konstrukt podsjeća na “političku organizaciju” koja sebe smatra “avangardom sveopće Crkve”.

Kardinal je rekao kako je „Objava povjerena Crkvi na vjerno čuvanje, a ne, kao što je Sinodalni put najavio na početku, da to gotovo nasumično sastavljeno tijelo nekako ima pravo i ovlast nadjačati sakramentalni ustav Crkve i reinterpretirati Objavu prema njegovom značenju.”

“Urođena mana ovog tijela” bila je postaviti se kao avangarda Crkve, rekao je.

Među pristašama “Sinodalnog puta” postojala je “nepopustljivost”, rekao je kardinal, koja proizlazi iz “nedovoljnog poznavanja katoličke ekleziologije”.

Kardinal Müller osvrnuo se na predsjednicu ZdK-a, Irme Stetter-Karp, koja je u članku za hamburški tjednik Die Zeit naglasila da treba “osigurati da medicinska intervencija pobačaja bude moguća u cijelosti”.

Te je kardinal Müller dodao: “Tko god želi osigurati ove zločine, na cijelom području za cijelo stanovništvo, ne može se predstavljati kao reformator Crkve.”

“Uostalom, Crkva nije predmet naše reforme. Crkvu je utemeljio Krist, ne može se reformirati, nenadmašna je; samo mi moramo ići putem pokajanja i obnove.”

“Moramo se reformirati i obnoviti u Isusu Kristu i tako dati odgovor na izazove današnjice.”

Izvor

Obavijesti od nedjelje 7.kolovoza,2022 godine

-nedjeljne svete mise u 8 i u 19 sati

-svagdanje svete mise u 8 sati osim ako nije drugačije navedeno

-prije svake mise mogućnost za svetu ispovijed

-trodnevnica velikoj gospi u petak, 18.30, subotu 7.30, nedjelja u 18.30, iza pobožnosti sveta misa

 

MISE KROZ TJEDAN

  • pon.danica vujević za pok.stanko i nevenka
  • uto.jerolim vladimir za pok.ljerka, ivica, jozo i marica
  • sri.kristina laura za pok.slavka, vinko,  lotur i diter
  • čet. senka kraljević za pok.ivan
  • pet.toma bationović za pok.petar,kata i tomislav u 19 sati-trodnevnica
  • sub. vojka vlahović za pok.stanko u 8 sati-trodnevnica
  • ned.misa za puk u 8 sati, janja cvitanović za pok.mijo, nikola i matija u 19 sati, trodnevnica u 18.30

DEVETNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU

Na početku današnjeg razmišljanja izražavamo iskrenu kršćansku sućut poljskom narodu i Crkvi uz molitve za duše poginulih hodočasnika i sve one koji su na bilo koji način pogođeni ovim nesretnim događajem. Bože budi im svima milostiv.

Puno smo puta čuli hvale o dobroj pripremljenosti za neke događaje. Turistički radnici su se dobro pripremili za turističku sezonu, zemljoradnici za sjetvu ili žetvu, trgovci za velik broj kupaca…….i mogli bismo toga nabrojiti koliko god hoćeš . Dobra osobina čovjeka jest da bude pripravan za razne događaje koji ga mogu pogoditi u njegovu životu. Živimo u župi vrijednih i marljivih ljudi koji žive od svojeg rada. Bez dobre pripreme sigurno ne bilo dobrih uspjeha toga rada. Njive su nam pune voća i povrća, trgovine robe, štandovi na magistrali nude svo bogastvo našeg kraja ljudima koji dolaze na odmor. Postavimo li ikada sebi pitanje ;Koliko smo mi kao župljani svi skupa pripravni za Boga? Jesmo li danas uz naše lijepo uređene njive i voćnjake, ukusno uređene štandove na magistrali uopće u našim mislima skontali da je danas nedjelja. Da bismo trebali ako smo kršćani dati svojoj duši zadovoljštinu. Ili nam je važnija zarada koju ćemo danas pokupiti od milosti koju primimo dolaskom na svetu misu. Dobra priprava znači da čovjek može obaviti i jedno i drugo. „Doista, gdje vam je blago, ondje će vam i srce biti.“ Isusove riječ danas. Ako imamo sva blaga zemaljska, pune vreće novca, a izgubimo dušu, uspjeh nam je ravan nuli. Svjedoci smo tragedije sa hodočasnicima iz Poljske. Dan prije nesreće su možda još bili puni planova za budućnost. Sve je to prekinula prometna nesreća. Vjerujemo da su oni spremni otišli pred Boga,ta uputili su se na hodočašće. Drugi primjer je smrt jednog novinara. Mogli bismo reći prema određenim njegovim tekstovima da je živio u bolesti i mržnji prema neistomišljenicima. Je li on bio pripravan otići pred Boga? Prema iskazu njemu bliske osobe, očito nije. Događanja oko njegove smrti također svjedoče o nejednakostima u našem društvu. Jer se zbog njegove smrti pokreće istraga,dok za tisuće umrlih od posljedica covida nitko nije reagirao. Zar je jedan važniji od tisuće. Možda ako je novinar. Moramo puno raditi na sebi dragi prijatelji i kao pojedinci i kao društvo. Promjena kreće od nas samih i kako mi budemo stavljali prioritete u naš život, takvo će nam biti uređeno i društvo. A pritom moramo imati na umu da to društvo ostavljamo našim potomcima. Bog nas je podario mnogim darovima. Dao nam je puno. „Kome je god mnogo dano, od njega će se mnogo iskati. Kome je mnogo povjereno, više će se od njega iskati.“ Poruka je to Isusa Krista na kraju današnjeg Evanđelja. Poruka nad kojom se svi trebamo dobro dobro zamisliti. Mir vam i dobro!

Kršćani su pozvani na radikalnu mržnju prema grijehu i radikalnu ljubav prema Bogu i bližnjemu

Mnogi ljudi danas, osobito na Zapadu, ne žele znati koliko je svijet zapravo jadan i grešan. Bilo da se radi o podlim motivima koji stoje iza politike COVID-a ili činjenici da je oko 50 milijuna djece ubijeno u utrobi svake godine diljem svijeta, većina ljudi radije ne želi znati te stvari niti ih previše istraživati, jer bi to moglo uzrokovati očaj.

Kao kršćani, ne smijemo skrenuti pogled sa zla u svijetu, poput pobačaja i uništenja naših društava lošom politikom. Zapravo, zapovjeđeno nam je da mrzimo zlo i grijeh. Sv. Pavao u svojoj poslanici Rimljanima piše: “Ljubav nehinjena! Zazirite oda zla, prianjajte uz dobro!” (Rimljanima 12,9)

Trebamo mrziti stvari koje Bog mrzi, kao što nam Sveto pismo govori:

Šest je stvari koje Gospod mrzi, a sedam ih je gnusoba njegovu biću: ohole oči, lažljiv jezik, ruke koje prolijevaju krv nevinu, srce koje smišlja grešne misli, noge koje hitaju na zlo, lažan svjedok koji širi laži i čovjek koji zameće svađe među braćom. (Mudre izreke 6,16-19)

Teške nepravde koje su uzrokovali grešni ljudi trebale bi u nama rasplamsati pravedni gnjev. Sv. Toma Akvinski čak piše da kada osoba svjedoči nepravdi, a ne osjeća ljutnju, to je znak da mu nedostaje rasuđivanje razuma.

Razlog zašto moramo radikalno mrziti grijeh je u konačnici naša ljubav prema Bogu. Jer grijeh vrijeđa Boga i može uzrokovati da duše budu zauvijek izgubljene. Razlog radikalne mržnje prema grijehu je radikalna ljubav prema Bogu i ljudskim dušama.

Dakle, glavni razlog zašto mnogi ljudi žele ignorirati zla ovoga svijeta je taj što im nedostaje bezuvjetna ljubav prema Bogu i ljudskim dušama. Oni nemaju dovoljno ljubavi da bi se htjeli boriti protiv zla koje šteti Bogu i čovjeku. G. K. Chesterton piše o ovom problemu u svojoj knjizi Pravovjerje i postavlja dirljivo pitanje: “Može li ga [svijet] mrziti dovoljno da ga promijeni, a opet ljubiti dovoljno da misli da ga je vrijedno mijenjati?”

Chesterton piše da samo kršćanstvo i ljubav prema Kristu mogu motivirati čovječanstvo da istinski promijeni svijet na bolje:

”Tako je drevni svijet se našao upravo u našoj vlastitoj teškoj dilemi. Jedini ljudi koji su stvarno uživali u onom svijetu bili su zauzeti njegovim uništavanjem; a čestiti ljudi nisu dovoljno marili za njih da bi ih srušili. U tu dilemu (kao i našu) iznenada se umiješalo kršćanstvo i ponudilo jedinstven odgovor, koji je svijet na kraju prihvatio kao odgovor”.

Istinska ljubav prema Kristu je odgovor na ovaj problem, budući da nas vjera u Njega i ljubav prema Njemu tjera da se dovoljno zabrinemo zbog zla u svijetu i da se zapravo borimo za dobro.

Zapadni Zeitgeist govori nam da budemo što manje uvredljivi i neodlučni po pitanju kontroverznih pitanja. To je kombinacija lijenosti, kukavičluka, zajedno s nedostatkom kreposti vjere i ljubavi koji vode do ovog načina razmišljanja ravnodušnosti i mlakosti.

Ta želja da budemo neuvredljivi i ne “previše radikalni” vodi do vrlo loših ideja. Primjer za to je mišljenje da su zakoni o pobačaju u mnogim europskim zemljama, koji dopuštaju pobačaje do 12 tjedana nakon začeća, zapravo “dobar kompromis”.

Ovo mišljenje zastupaju čak i mnogi ljudi koji se smatraju kršćanima. Oni vjeruju da je “srednji put” uvijek dobar put, čak i kada se radi o apsolutnim moralnim zlima poput pobačaja. Nije im dovoljno stalo do života nerođenih da bi se borili za njih i zauzimaju stav koji se u mainstreamu smatra kontroverznim.

Kao kršćani, moramo učiniti nešto bolje od prihvaćanja ovog mlakog položaja jer ako ”si mlak, ni vruć ni studen, povratit ću te iz usta.” (Otkrivenje 3:16).

Sveti Pavao je bio radikal.

Najprije je bio radikalni progonitelj kršćana, jer ih je smatrao bogohulnicima i hereticima. Nakon obraćenja postao je radikalni Kristov sljedbenik i borio se za istinu vođen radikalnom ljubavlju prema Kristu.

Poput svetoga Pavla, i mi bismo trebali biti radikali; moramo ljubiti Boga tako radikalno da smo voljni boriti se u dobrom boju protiv zala ovoga svijeta.

Izvor

DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DAN HRVATSKIH BRANITELJA

Dragi čitatelji našeg župnog web portala,želimo vam sretan najdraži svjetovni praznik u zemlji Hrvata, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, i dan hrvatskih branitelja. Posebno vama branitelji. Jer vi ste ti koji ste donijeli slobodu našem narodu. Vaš umor je značio naš odmor, vaše neprospavane noći i nemir je značio naš mir. Vaša smrt je značila život nas i naše Domovine. I zato vam neizmjerno HVALA!

 

 

DRUGI O NAMA; SPLITSKO MAKARSKA NADBISKUPIJA- Zlatna misa don Stipe Jerkovića u Kominu

Prečasni don Stipe Jerković, kanonik sustolnog makarskog kaptola i župnik Župe Dobranje – Bijeli Vir, slavio je u nedjelju 31. srpnja zlatnu misu u crkvi Sv. Ante u rodnom Kominu.

Koncelebrirali su njegov nećak i propovjednik na misi, župnik Bagalovića don Damir Bistrić, župnik Vidonja don Mladen Margeta i župnik Župe Tugare don Marinko Jurišin.

Don Damir spomenuo je da je bilo teško vrijeme kada je don Stipe otišao u sjemenište. „Naš dragi don Stipe Vlahović ubijen je 1942. kao mladomisnik u Desnama. Svećeništvo je bilo na vjetrometini, stalno pod povećalom svih, a osobito sistema, no vaš odlazak, osobito je pod povećalom, ponajprije sela, a onda je slijedilo sve ostalo, u kojem će vaše sjemenište, bogoslovni nauk, a potom i svećeništvo obilježiti cijelu obitelj“, rekao je don Damir.

Zahvalni smo svemogućem Bogu, nastavio je don Damir, što smo mi mladi, a sada stari, osjećali, ne teret, nego radost vašega svećeništva u svemu, od školskih klupa, nastavničkih provokacija pa do ostalih životnih poniženja što je obitelj prošla, ‘ali sve na slavu Božju!’.

„Trideset godina poslije mučeničke smrti don Stipe Vlahovića, Vi započinjete svoju službu oltara ovdje – na sv. Liberana 23. srpnja, u kojoj vas prate vaši rođaci, danas pokojni, dr. fra Jure Radić, njegov brat mons. fra Nikola Radić uz vašu subraću tadašnjih ređenika“, podsjetio je don Damir.

„,Teško je propovijedati evanđelje, osobito u svom zavičaju, no Bog je izvor milosti, snage života, kako on to lijepo preko Davidovih usana kaže u Psalmu 127 – miljenicima svojim i u snu On daje. I gdje se nakupi patnja i progonstvo, Bog donosi mir i radost, Bog nam daje da se u svemu posvetimo Njemu, jer to je jedini naš put svećenika. Kroz posvećenje sebe, posvećuje se narod Božji, zato danas zahvalni i u Božjoj ljubavi, stavljamo svaki Vaš dan zahvalnosti Bogu“, rekao je između ostaloga vlč. Bistrić u homiliji, te uz čestitke slavljeniku, pozvao vjernike na molitvu za svoje svećenike.

Zlatomisnik je, Slaveći 50. obljetnicu svećeničkog ređenja izrazio zahvalnost prvenstveno Bogu što ga je pozvao u svećeništvo. „Isus je rekao – ne izabraste vi mene, nego ja vas i poslah vas da rod donosite. Često sam se pitao zašto si Gospodine izabrao mene, kad je bilo boljih, pametnijih i pobožnijih, ali Ti si tako htio, Ti si me izabrao“, rekao je.

„Puno je onih koji su na različite načine sudjelovali u mome svećeništvu. Prije svega zahvaljujem roditeljima što su mi podarili život, odgojili i usadili vjeru u mene, posebno majci, koja je bila 40 godina uz mene po župama gdje sam bio na službi. Jučer je bila godišnjica njezine smrti, danas ukopana. Zahvaljujem sestri i bratu, koji su bili podrška i pomoć u mome svećeništvu pa i danas. Mojim odlaskom u sjemenište, za njih su počeli problemi, i mnogi su propatili zbog toga, ćaća na poslu, sestru nisu željeli zaposliti, a meni su odmah oduzeli doplatak i zdravstveno osiguranje, koje nisam imao sve dok nisam postao svećenik“, rekao je don Stipe.

Izrazio je zahvalnost svima koji su mu pomogli na bilo koji način da je postao svećenik, posebno onima koji su ga pratili, a prate ga i danas svojim molitvama. Zahvalio je i papi Franji koji mu je udijelio svoj apostolski blagoslov. Uz zahvale mnogima, rekao je: „Tko je mogao znati osim Boga, da će nećak, kojega sam krstio ovdje 1976., propovijedati na mojoj 50. obljetnici mlade mise“. Zahvalio je i svim bivšim župljanima župa, gdje je bio na službi.

„Geslo moje mlade mise bilo je i ostalo: ‘Primi me Gospodine ovakvog kakav jesam, a ti me učini onakvim kakvim me želiš’. Ovo govorim svaki dan kad se molim, od dana moje mlade mise. Svake godine, tog datuma, za sve župe gdje sam bio, do današnje, slavim smisu, kao i za ovu moju rodnu župu i sve vas. Neka moja molitva bude danas Gospodinu – da ova moja obljetnica potakne nekog mladoga iz župe, da nastavi u svećeništvu, da ne čekamo opet 30 i više godina“, potaknuo je zlatomisnik.

Uime Župe, slavljeniku preča. Jerkoviću čestitao je i zahvalio vlč. Dukić te uz prigodne poklone u ime Župnog pastoralnog vijeća Jure Ćopo, u ime mjesnog odbora Mija Šuman, u ime HKZ „MI“ Nikolina Visković, a u ime pučkih pjevača Bariša Oršulić. Don Marinko Jurišin slavljeniku je uručio čestitku papinskog blagoslova, a krunicu koju je dobio od pape Franje ostavio je kao zavjetni dar.

Slavlje su animirali pučki pjevači župe, a nakon misnog slavlja brojne vjernike razveselila je i Kominska glazba. Slavlje je potom nastavljeno u Domu kulture.

Imenovanja i premještaji u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji – 2022. god.

i župama u kojima djeluju dijecezanski svećenici

Don Nediljko Ante Ančić ponovno je imenovan biskupskim vikarom za pastoral.

Don Antun Mate Antunović, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u Župi Presv. Srca Isusova – Split-Visoka i pomoćnikom kapelana za mlade i studentskoga kapelana.

Don Jakoslav Banić razriješen je službe župnika Župe sv. Luke ev. – Dubrava i Župe sv. Luke ev. – Gornje Sitno te mu je dano dopuštenje za odlazak u misije. Dekret stupa na snagu 22. rujna 2022. god.

Don Jure Bjeliš razriješen je službe Povjerenika za duhovna zvanja Splitsko-makarske nadbiskupije i imenovan župnikom Župe sv. Luke ev. – Dubrava i Župe sv. Luke ev. – Gornje Sitno. Dekret stupa na snagu 22. rujna 2022. god.

Don Ivan Đonlić razriješen je službe župnika Župe sv. Marka ev. – Orah i Župe sv. Ivana Krstitelja – Stilja te je imenovan župnikom Župe Gospe u Siti – Strožanac-Podstrana.

Prof. Jadranka Garmaz imenovana je predstojnicom Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije.

Don Jozo Gojsalić razriješen je službe ekonoma Splitsko-makarske nadbiskupije, ravnatelja Ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika i službe župnika Župe Presv. Trojstva – Donje Sitno te je imenovan župnikom Župe sv. Mihovila ark. – Omiš i dekanom Omiškoga dekanata.

Don Mihael Jelavić razriješen je službe župnika Župe Svetoga Križa – Split-Veli Varoš i imenovan je župnikom župe Presv. Trojstva – Donje Sitno.

Don Zvonimir Mijić razriješen je službe župnika Župe sv. Mihovila u Omišu i dekana Omiškoga dekanata te je imenovan biskupskim vikarom za kler.

Don Josip Periš razriješen je službe predstojnika Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i imenovan je župnikom Župe sv. Luke ev. – Kučiće i Uznesenja BDM – Svinišće.

Don Božo Plazibat razriješen je službe župnika Župe Presv. Srca Isusova – Split-Visoka i imenovan je vršiteljem dužnosti ekonoma Nadbiskupije, ravnateljem Ustanove za uzdržavanje klera i upraviteljem zgrade Nadbiskupskog ordinarijata.

Don Mihael Prović razriješen je službe predstojnika Ureda za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije i službe duhovnika studenata Sveučilišta u Splitu te je imenovan župnikom Župe Svetoga Križa – Split-Veli Varoš.

Don Klement Radosoljić, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u Župi Gospe od Otoka u Solinu.

Don Ante Rako imenovan je pastoralnim suradnikom u Župi Svetoga Križa – Split-Veli Varoš.

Don Vladimir Smoljo razriješen je službe župnoga vikara u Župi Gospe od Otoka u Solinu te je upućen na studij kanonskoga prava u Rim.

Don Nikola Šakić razriješen je službe osobnoga tajnika Nadbiskupa i bilježnika Nadbiskupskog ordinarijata i imenovan župnim vikarom u Župi Svetoga Spasa – Split-Mejaši.

Don Ivan Terze imenovan je župnikom Župe Presv. Srca Isusova – Split-Visoka i nadbiskupijskim povjerenikom za pastoral mladih i duhovnikom studenata Sveučilišta u Splitu.

Don Josip Ulić razriješen je službe župnoga vikara u Župi Svetoga Spasa – Split-Mejaši i imenovan župnim vikarom u Župi sv. Andrije ap. – Split-Sućidar.

Don Ivan Urlić razriješen je službe orguljaša Splitske katedrale i korepetitora Katedralnoga mješovitog zbora te je imenovan upraviteljem Župe sv. Marka ev. – Orah i Župe sv. Ivana Krstitelja – Stilja.

Don Franjo-Frankopan Velić razriješen je službe vicerektora u Centralnome bogoslovnom sjemeništu u Splitu i imenovan je generalnim vikarom Splitsko-makarske nadbiskupije.

Don Ante Vranković razriješen je službe župnika Župe Gospe u Siti – Strožanac-Podstrana.

Dijecezanskim svećenicima dekreti stupaju na snagu 22. kolovoza 2022. god., ako nije drugačije navedeno.

 

Personalne promjene u župama u kojima djeluju svećenici-redovnici
Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja

Fra Josip Bebić razriješen je službe župnika Župe Gospina Uznesenja – Zaostrog.

Fra Ante Bilić, uz službu župnika u Velikom Brdu, imenovan je župnikom Župe sv. Ilije pror. – Kozica i Porođenja BDM – Zavojane.

Fra Ante Bilokapić razriješen je službe župnika Župe sv. Ilije pror. – Metković.

Fra Duško Botica razriješen je službe župnika Župe sv. Ivana Krstitelja – Grab.

Fra Miroslav Bustruc, uz službu župnika u Živogošću, imenovan je župnikom Župe Gospina Uznesenja – Zaostrog.

Fra Josip Cvitković imenovan je župnim vikarom u Župi Gospe od Zdravlja u Splitu.

Fra Ivan Čikara imenovan je župnim vikarom Župe Gospe Sinjske – Sinj.

Fra Ante Čovo razriješen je službe župnoga vikara u Župi Gospe Sinjske u Sinju i imenovan župnikom Župe sv. Filipa i Jakova – Potravlje.

Fra Ivan Dotur razriješen je službe župnika Župe sv. Nikole b. – Bajagić.

Fra Marko Đerek razriješen je službe župnoga vikara Župe Gospe Sinjske u Sinju.

Fra Božo Gulić imenovan je župnikom Župe sv. Ivana Krstitelja – Grab.

Fra Zoran Kutleša imenovan je župnikom Župe sv. Franje Asiškoga u Imotskom i dekanom Imotskoga dekanata.

Fra Perica Maslać razriješen je službe župnika Župe Gospe Sinjske – Sinj i imenovan župnikom Župe Svih svetih – Hrvace.

Fra Mate Matić razriješen je službe župnoga vikara u Župi Gospe od Zdravlja u Splitu i imenovan župnim vikarom Župe Gospe Sinjske – Sinj.

Fra Filip Milanović Trapo imenovan je župnikom Župe sv. Ante Padovanskog – Turjaci.

Fra Antonio Mravak razriješen je službe župnoga vikara Župe Gospe Sinjske u Sinju i imenovan župnikom te župe.

Fra Neven Pavlinušić razriješen je službe župnika Župe Svih Svetih – Hrvace i imenovan je župnikom Župe sv. Nikole b. – Bajagić.

Fra Frano Pupić-Bakrač razriješen je službe župnoga vikara Župe Gospe Sinjske u Sinju.

Fra Ivo Rastočić razriješen je službe župnoga vikara u Župi Gospe od Zdravlja – Split-Dobri i imenovan župnim vikarom u Župi sv. Franje Asiškoga – Imotski.

Fra Kristian Stipanović razriješen je službe župnika Župe sv. Franje Asiškoga u Imotskom i dekana Imotskoga dekanata te je imenovan župnikom Župe Gospe od Zdravlja – Split-Dobri, dekanom Katedralnoga dekanata i nadbiskupijskim povjerenikom za redovnice.

Fra Nediljko Šabić imenovan je pastoralnim pomoćnikom u Župi Uznesenja BDM – Bast-Baška Voda.

Fra Denis Šimunović imenovan je župnikom Župe sv. Ilije pror. – Metković.

Fra Toni Šimunović Erpušina razriješen je službe župnika Župe sv. Filipa i Jakova – Potravlje i imenovan župnim vikarom Župe Gospe Sinjske – Sinj.

Fra Željko Štrbac razriješen je službe župnika župa Kozica i Zavojane i imenovan župnim vikarom u Župi Gospe od Zdravlja u Splitu.

Fra Ante Udovičić razriješen je službe župnika Župe Gospe od Zdravlja – Split-Dobri i službe dekana Katedralnoga dekanata.

Fra Lukica Vojković razriješen je službe župnika Župe sv. Ante Padovanskog – Turjaci.

Fra Marinko Vukman imenovan je župnim vikarom Župe Gospe Sinjske – Sinj.

Fra Nikola Žulj imenovan je kapelanom samostana Sestara milosrdnica u Splitu.

Personalne promjene u župama u kojima djeluju svećenici-redovnici
Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri

Fra Frano Delić imenovan je župnikom Župe Svete Trojice – Split-Poljud.

Fra Nikica Devčić imenovan je župnim vikarom u Župi Svete Trojice – Split-Poljud.

Fra Tomislav Hrstić razriješen je službe župnika Župe Svete Trojice – Split-Poljud.

Personalne promjene u župama u kojima djeluju svećenici-redovnici
Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca

Fra Josip Petonjić razriješen je službe župnoga vikara u Župi sv. Stjepana pod Borovima – Split-Meje.

Fra Roko Bedalov imenovan je župnim vikarom u Župi sv. Stjepana pod Borovima – Split-Meje.

Personalne promjene u župama u kojima djeluju svećenici-redovnici
Hrvatske karmelske provincije

o. Anto Knežević razriješen je službe župnika Župe sv. Mihovila ark. – Kamen.

o. Ante Jakus, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u Župi sv. Mihovila ark. – Kamen.

o. Stanko Pažin razriješen je službe župnoga vikara u Župi sv. Mihovila ark. – Kamen.

o. Branko Zebić imenovan je upraviteljem Župe sv. Mihovila ark. – Kamen.

Redovničkim svećenicima dekreti stupaju na snagu kroz srpanj, kolovoz i rujan 2022. god.