Trpimir Vedriš
Foto: snimka zaslona

U podcastu portala Bitno.net koji je u ponedjeljak vodio Ivo Džeba glavna tema je bila takozvana “mračna povijest Crkve” za vrijeme srednjeg vijeka i razbijanje mitova o istome. Voditelj je o temi govorio s profesorom s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta dr. sc. Trpimirom Vedrišem.

“Je li istina da srednji vijek predstavlja samo razdoblje između antike i renesanse, odnosno razdoblje od 1000 godina bez ikakvog napretka? Zašto je za to razdoblje vezan veliki broj mitova? Što su zapravo bili križarski ratovi? Kako je papa koji je proglašen blaženim mogao pokrenuti rat i što je njime htio postići? Kako je inkvizicija tretirala heretike? Zašto je i Crkvi i državi bilo bitno suzbiti heretike? Kako pojam inkvizicije dolazi iz rimskog prava? Zašto su spaljivane vještice? Zašto je osuđen Galileo Galilei? Je li Galileo bio u zatvoru i mučen? Je li Galileo oko svega bio u pravu?”, samo su neka od pitanja na koja je gost, prof. Vedriš pokušao dati odgovor.

Na početku gostovanja voditelj je profesora Vedriša pisao kako mu je raditi na Filozofskom fakultetu kao vjerniku i s obzirom na teme kojima se bavi, odnosno smatraju li ga tamo “mračnjakom”.

Dr. sc. Trpimir Vedriš (Zagreb, 1976.) je docent na Odsjeku za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta, gdje održava kolegije iz hrvatskog srednjovjekovlja i povijesti kršćanstva. Autor je niza znanstvenih članaka u kojima se uglavnom bavi hagiografijom i svetačkim kultovima između kasne antike i kasnog srednjeg vijeka; suurednik je više zbornika, među kojima su i Hagiologija: kultovi u kontekstu (2008.) te Saintly bishops and bishops’ saint (2012.) te Imperial spheres and the Adriatic: Byzantium, the Carolingians and the Treaty of Aachen (812) koji se pojavio 2017. godine u izdanju prestižne izdavačke kuće Routledge. On je također autor triju poglavlja (Pokrštavanje i rana kristijanizacija Hrvata, Crkva i vjerski život te Balkanske sklavinije i Bugarska) u sintezi hrvatske povijesti Nova zraka u europskom svjetlu u izdanju Matice hrvatske (2015.)

Izvor: narod.hr