Na fotografijama s lijeva nadesno su predstavlači knjige: prof. Nikola Kuzmičić, pjesnik, teolog i srednjoškolski vjeroučitelj; prof. dr. sc. don Slavko Kovačić, svećenik Splitske nadbiskupije i suator knjige; dr. Ružica Martinović-Vlahović, liječnica, književnica i suatorica knjige; fra Ljudevit Maračić, urednik Veritasa u don Markovo vrijeme i prof. Ivan Rodić, urednik knjige i domaćin skupa.
Ove dvije fotografije napravila je naša zagrebačka Metkovčanka Matija Maša Vekić.
-U prepunoj dvorani Udruge zagrebačkih Poljičana „Sveti Jure“ u Zagrebu, u četvrtak, 28. veljače ove godine, predstavljena je knjiga VJERA – PJESMA I RADOST: Pisana ostavština don Marka Stanića i suvremenici o njemu koju su priredili prof. dr. sc. don Slavko Kovačić, dr. Ružica Martinović-Vlahović i Ivan Rodić, a objavila Crkva u svijetu iz Splita.
Svetac naših dana
Riječ o knjizi u kojoj je na jednome mjestu, kako joj i u podnaslovu stoji, sabrana sva pisana ostavština svećenika don Marka Stanića (Komiža, 4. veljače 1913. – Solin, 20. veljače 1978.) – pjesme, crtice, pjesme u prozi, male meditacije, eseji, pjesnička proza, aforizmi… – koje je don Marko, podrijetlom Poljičanin, pisao u posljednjemu desetljeću svoga života što ga je proveo kao župni pomoćnik u Župi Gospe od Otoka u Solinu, a objavljivao u vjerskim listovima Veritasu, Glasniku Srca Isusova i Marijina, Taveliću i splitskoj Mariji, koja mu je objavila i tri knjižice izabranih radova – dvije za života (Zaustavi se načas, 1976. i Sjećanje na Solin 1976, 1977.) i jednu posthumno (Stop, 1979.). Svi ti don Markovi tekstovi „poput malih nebeskih bajki uvijek imaju poruku i pokušavaju prenijeti na čitatelja istinski kristovski duh, dašak Božje ljubavi, pročišćeno iskustvo”, kako je to u Uvodu istaknula R. Martinović-Vlahović.
Osim spomenutih sabranih radova knjiga sadrži i opširan prikaz don Markova životnoga puta što ga je na temelju brojnih arhivskih izvora napisao dr. don Slavko Kovačić. A don Markov životni put tekao je od Komiže, gdje je rođen, preko Omiša, Sinja i Šibenika, gdje je mladi Marko završio gimnaziju, do studija teologije u Ljubljani i nakon toga kroz četrdeset i dvije godine svećeničke službe: godinu dana kapelan u Omišu, godinu kapelan u Makarskoj, sedam godina vjeroučitelj u osnovnoj školi splitskoga Velog Varoša, godinu dana opslužitelj župe Bisko, godinu dana zatvorenik, četiri godine župnik Mravinaca i Kučina, pet godina duhovnih splitskog biskupijskog sjemeništa i centralne bogoslovije, osam godina župnik Krstatica u Imotskoj krajini, dvije godine župnik u Desnama kod Komina, pet godina župnik u Kominu, dvije godine duhovnik u splitskom sjemeništu i bogosloviji, šest godina duhovni pomoćnik u Solinu, gdje ga je zatekla iznenadna smrt u noći s 19. na 20. veljače 1978. godine. Sjećanje na don Markovo župnikovanje u Kominu iznosi njegova župljanka dr. Ružica Martinović-Vlahović, a tu je i opširan razgovor don S. Kovačića s don Markovim rođakom don Matom Stanićem te sjećanja nekolicine don Markove subraće svećenika, kao i sjećanja nekih bogoslova i sjemeništaraca, a danas svećenika, kojima je don Marko bio duhovnikom u splitkom sjemeništu i bogosloviji krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća, među kojima je i sadašnji vojni biskup u Republici Hrvatskoj mons Jure Bogdan. Tu su nadalje i književno-kritički prikazi don Markovih objavljenih radova, objavljeni nekrolozi u vjerskim tiskovinama nakon smrti te ulomci iz oproštajnih govora prigodom sprovodnih obreda u Solinu i na omiškom groblju Vrisovci, gdje je don Markovo posljednje ovozemaljsko počivalište.
Knjigu su u zagrebačkom Poljičkom dvoru predstavili prof. Nikola Kuzmičić, književnik, teolog i vjeroučitelj u zagrebačkoj Gimnaziji Tituša Brezovačkoga, fra Ljudevit Maračić, nekadašnji dugogodišnji glavni urednik lista Veritas, za čijega je urednikovanja don Marko objavljivao svoje radove u tom vjerskom listu, te priređivači knjige S. Kovačić, R. Martinović-Vlahović i I. Rodić, dok je odabrane tekstove iz knjige kazivao nacionalni prvak Drame HNK-a u Zagrebu Dragan Despot. Na kraju se nazočnima obratio i sam biskup Jure Bogdan, koji je govorio o don Marku kao duhovniku u splitskom sjemeništu.
Opća je ocjena svih svjedoka don Markova životnoga puta kao i predstavljača knjige o njemu da je riječ o dobrom čovjeku i svetom svećeniku, skromnom i neumornom svjedoku Kristova evanđelja, koji je „hodio zemljom i činio dobro”, nesebično se darujući svim ljudima s kojima je dijelio ovozemaljske pute. A knjiga sjećanja o njemu, kako je to istaknuo nadbiskup Marin Barišić u Proslovu, „neka… na svoj način produži zlatnu nit njegova svećeničkoga lika i djela generacijama svećenika i vjernika koji nisu imali radost upoznati čovjeka i svećenika puna srca, radosne riječi i praznih džepova”.
Piše/Ivna Dorić Foto/Zdravko Vladanović/ IZVOR:totalno.hr