Ugovora o funkcioniranju Europske unije definira “osobito težak kriminalitet s prekograničnim elementima”, što zahtjeva zajedničko suzbijanje, na razini Europske unije, a ne samo svake pojedine države. Osobito težak kriminalitet, prema tom članku, je sljedeće: terorizam, trgovanje ljudima i seksualno iskorištavanje žena i djece, nezakonita trgovina drogom, nezakonita trgovina oružjem, pranje novca, korupcija, krivotvorenje sredstava plaćanja, računalni kriminal i organizirani kriminal. A od prošlog tjedna na taj popis dolazi i rodno uvjetovano nasilje.

Naime, Europski je parlament, sa 427 glasova za, 119 protiv i 140 suzdržanih usvojio Rezoluciju kojom od Vijeća Europske unije traži da se u članak 83. uvrsti i rodno uvjetovano nasilje kao jedan od najtežih oblika kriminaliteta. Rezolucija je zajednički prijedlog Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost, a podržavaju je Europska komisija i Europski parlament. O Rezoluciji smo pisali kad su je donijela dva navedena odbora i kad je upućena u daljnju proceduru.

Uoči glasanja o prijedlogu, sa govornice Parlamenta čule su se izjave poput: Rodno uvjetovano nasilje je zločin protiv čovječanstva jer je jedina krivnja žrtava to što su se rodile kao žene. Društva su izgrađena na muškoj dominaciji. Nasilje protiv žena smatra se manje važnim i manje teškim nego neki drugi oblici nasilja, zato treba biti uvršteno među najteža kaznena djela jer tu vrstu nasilja mnoge vlasti i lobiji nastoje minorizirati. Ovdje nije riječ samo o zaštiti žena nego o obrani dostojanstva svakog pojedinca.

Protivnici su, pak, govorili da se Rezolucijom instrumentalizira borba protiv nasilja te da se pretvara u ideološku borbu, a u izdvojenom mišljenju troje zastupnika – Jadwiga Wiśniewska, Jorge Buxadé i Margarita de la Pisa se nastojanje da se tzv. “reproduktivno zdravlje”, u osnovi pravo na pobačaj, proglasi ljuskim pravom proglasili su kršenjem ljudskih prava, odnosno prava na život.

Rodno uvjetovano nasilje teško je kršenje ljudskih prava, stoji u Rezoluciji, a može biti psihološko, fizičko, seksualno i ekonomsko nasilje, ili njihova kombinacija. Među ostalim zločinima, u tako definirano nasilje uključeni su femicid, nasilje među partnerima, seksualno uznemiravanje, uhođenje, silovanje, rani i prisilni brak, genitalno sakaćenje žena, zločini u ime časti, prisilni pobačaji, prisilna sterilizacija, seksualno iskorištavanje i trgovina ljudima, institucionalno nasilje, sekundarno nasilje, neizravno nasilje i sekundarna viktimizacija. Na internetu se ono manifestira kao seksualno i psihološko uznemiravanje, zlostavljanje i uhođenje, dijeljenje seksualnih snimaka bez privole, seksistički govor mržnje, prijetnje, upadi na videokonferencije što je relativno novi oblik uznemiravanja. Nasilje na internetu samo je nastavak nasilja iz realnog svijeta i te su dvije vrste nasilja međusobno povezane.

U rodno uvjetovano nasilje europarlamentarci su uvrstili i uskraćivanje sigurnog i zakonitog pobačaja te se pozvali i na presude Europskog suda za ljudska prava koji je u nekoliko navrata presudio da se restriktivnim zakonima o pobačaju i izostankom pružanja te usluge krše ljudska prava žena jer su “samostalnost djevojaka i žena i mogućnost da donose slobodne i neovisne odluke o svojim tijelima i životima preduvjeti za njihovu ekonomsku neovisnost, rodnu ravnopravnost i iskorjenjivanje rodno uvjetovanog nasilja”. Nisu propustili još jednom osuditi Poljsku.

Isto tako, nasilje među partnerima će se od sada smatrati i kaznenim djelom rodno uvjetovanog nasilja počinjenim nad svakim djetetom koje mu svjedoči jer gledanje takvih scena dugotrajno šteti razvoju djeteta i smatra se zlostavljanjem.