Svećeničko bratstvo svetog Pija X. (SSPX) objavilo je u ponedjeljak da planira 1. srpnja posvetiti nove biskupe čak i bez ovlaštenja Svete Stolice, potez koji bi vrlo vjerojatno doveo do automatske ekskomunikacije svih biskupa koji u tome sudjeluju te dodatno učvrstio višedesetljetni raskol s Rimom.
SSPX, koje isključivo slavi tradicionalnu latinsku misu i zadržava doktrinarne razlike u odnosu na određena učenja i reforme Drugog vatikanskog koncila, nije posvetilo nove biskupe još od 1988., kada je utemeljitelj Bratstva, nadbiskup Marcel Lefebvre, bez odobrenja Rima posvetio četvoricu biskupa. Taj je čin izravno prekršio kanonsko pravo i doveo do njihove, kao i nadbiskupove, automatske ekskomunikacije.
Iako je Benedikt XVI. 2009. ukinuo ekskomunikacije iz 1988., Vatikan navodi da SSPX postoji u stanju „institucionalne neregularnosti” ili „nesavršenog zajedništva” sa Svetom Stolicom, bez formalne i priznate kanonske strukture. Trajna doktrinarna neslaganja navode se kao razlog zašto stabilna kanonska struktura još nije dodijeljena.
SSPX, koji navodno ima više od 700 svećenika i oko 600.000 sljedbenika diljem svijeta, priopćio je u ponedjeljak da je njegov generalni poglavar, otac Davide Pagliarani, prošlog kolovoza zatražio audijenciju kod pape Lava kako bi, „u sinovskom duhu”, iznio trenutačno stanje SSPX-a, uključujući potrebu za biskupima.
U priopćenju Bratstva dalje se navodi: „Nakon što je dugo sazrijevao svoje razmišljanje u molitvi, i nakon što je u posljednjim danima od Svete Stolice primio pismo koje ni na koji način ne odgovara na naše zahtjeve, otac Pagliarani, u skladu s jednoglasnim savjetom svoga Vijeća, odlučio je pristupiti posvećenju novih biskupa.”
SSPX trenutačno ima samo dvojicu biskupa u službi: biskupa Bernarda Fellaya (67), bivšeg generalnog poglavara Bratstva, i biskupa Alfonsa de Galarrete (69). Biskup Richard Williamson isključen je 2012. zbog ustrajne neposlušnosti i otvorenog protivljenja poglavarima Bratstva i njihovoj politici prema Rimu. Preminuo je prošle godine u dobi od 84 godine. Biskup Bernard Tissier de Mallerais umro je 2024. u dobi od 79 godina. Posvećenje novih biskupa osigurat će da se u nadolazećim godinama mogu rediti novi svećenici, dok se preostala dvojica biskupa približavaju mirovini.
I Benedikt XVI. i Franjo nastojali su postupno regularizirati status SSPX-a, pri čemu je papa Benedikt vodio dijalog koji je zaustavljen 2017. Papa Franjo dodijelio je ovlasti za ispovijedi i ženidbe, dok je doktrinarna pitanja ostavio otvorenima.
Promatrači navode da nastavak s novim posvećenjima nakon što je izričito zatražen, ali nije dobiven pristanak Rima, signalizira jasno razilaženje u prosudbi koje će vjerojatno dodatno učvrstiti stavove na obje strane, čineći svako buduće kanonsko rješenje težim.
Također ističu da taj potez implicitno dovodi u pitanje način na koji Sveta Stolica postupa s liturgijom, naukom i tradicionalističkim pokretom na globalnoj razini, u trenutku kada su rasprave o starijem obliku liturgije već vrlo intenzivne.
„Ekskomunikacije su ponovno na stolu, očito zato što su automatske”, rekao je Joseph Bevan, istaknuti laik SSPX-a i autor knjige iz 2025. Traddy Daddy — Memories and Thoughts of the Father of a Catholic Family. Smatra da je takav razvoj događaja bio „neizbježan”, dodajući da se rasprave vode još od srpnja 2025., ali bez ikakvog napretka. „Tko im može zamjeriti?” rekao je za EWTN News. „Rim odugovlači i ponaša se opstruktivno.”
Jedan rimski kanonist, govoreći anonimno za EWTN News, izrazio je nadu da bi se, s obzirom na to da se posvećenja još nisu dogodila, u međuvremenu ipak moglo pronaći rješenje te da bi današnja objava mogla potaknuti obje strane na postizanje dogovora.
Tiskovni ured Svete Stolice nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
U svojoj poruci od 2. veljače, otac Pagliarani naglasio je da motiv SSPX-a ostaje služenje Crkvi i očuvanje tradicije, pozivajući se na svoje razmišljanje iz 2024. povodom pedesete obljetnice izjave nadbiskupa Marcela Lefebvrea, kojom je formalno izloženo stajalište SSPX-a.
„Bratstvo svetog Pija X. ne traži prvenstveno vlastiti opstanak”, rekao je tada otac Pagliarani. „Ono traži dobro opće Crkve i zbog toga je djelo Crkve, odgovor na potrebe jedne bez presedana tragične epohe… Bez ikakvog duha pobune, gorčine ili ogorčenosti, nastavljamo svoje djelo oblikovanja svećenika, vođeni bezvremenskim Učiteljstvom.”
Priopćenje završava napomenom da se u nadolazećim danima mogu očekivati dodatna objašnjenja u vezi s trenutačnom situacijom i današnjom odlukom.