Treći dan Papina pohoda Bahreinu započeo je misom na nacionalnom stadionu u Awaliju, koju papa Franjo slavio za mir i pravednost. Na euharistijskom slavlju je sudjelovalo oko 30.000 ljudi pristiglih iz četiri zemlje Apostolskoga vikarijata Sjeverne Arabije, koji obuhvaća Bahrein, Kuvajt, Katar i Saudijsku Arabiju, ali i iz drugih zemalja Perzijskoga zaljeva i drugih područja. Sveti im se Otac obratio izražavajući naklonost i blizinu opće Crkve. Crkva vas gleda i grli – rekao je – voli i hrabri.

Što se više traži moć, to je više ugrožen mir – rekao je Papa u propovijedi te istaknuo da je Kristova moć, naprotiv, ljubav. Veličina njegove moći ne služi se snagom nasilja, nego slabošću ljubavi. Isus daje čovjeku moć ljubavi, da ljubi u njegovo ime, da ljubi kao što je On ljubio. Ali, kako primijeniti tu moć?

Na bezuvjetan način; ne samo kada stvari idu dobro i kada osjećamo da volimo, nego uvijek; ne samo prema prijateljima i bliskim osobama, nego prema svima, pa i prema neprijateljima. Voljeti uvijek i voljeti sve; razmislimo malo o tomu – potaknuo je Papa.

Prije svega – objasnio je – Isus nas poziva da uvijek volimo, odnosno da uvijek ostajemo u njegovoj ljubavi, da ju njegujemo i prakticiramo bez obzira na situaciju u kojoj živimo. Ali, Isusov je pogled konkretan – dodao je Papa – ne predlaže sentimentalnu i romantičnu ljubav, kao da u našim ljudskim odnosima ne postoje trenutci sukoba i kao da nema razloga za neprijateljstvo među narodima. Isus je realan; izričito govori o zlim ljudima i neprijateljima.

On zna da u našim odnosima postoji svakodnevna borba između ljubavi i mržnje; i da i u nama, svakoga dana, dolazi do sukoba između svjetla i tame, između brojnih nakana i želja za dobrim i one grješne krhkosti koja nas često obuzima i uvlači u djela zla.

U propovijedi je, osim toga, rimski biskup istaknuo da Isus pati vidjevši u naše dane, u brojnim dijelovima svijeta, očitovanje moći koje se hrani ugnjetavanjem i nasiljem, koje želi povećati vlastiti prostor smanjujući tuđi, namećući svoju prevlast i ograničavajući temeljne slobode ugnjetavanjem slabih. Isusov je prijedlog stoga iznenađujući i smion. Isus traži od nas da ostajemo uvijek, vjerni, u ljubavi, unatoč svemu, čak i pred zlom i neprijateljem. Jednostavna ljudska reakcija bila bi „oko za oko, zub za zub“, ali to znači tražiti pravdu oružjem primljenoga zla – objasnio je Sveti Otac.

Isus predlaže nešto novo, drugačije, nezamislivo, nešto svoje: „A ja vam kažem: Ne opirite se Zlomu! Naprotiv, pljusne li te tko po desnom obrazu, okreni mu i drugi.“ (Mt 5, 39). Gospodin od nas traži da pođemo od sebe, da počnemo konkretno i hrabro živjeti opće bratstvo, ustrajući u dobru čak i kada primamo zlo, prekidajući uvojnicu osvete, razoružavajući nasilje, demilitarizirajući srce – istaknuo je Papa.

Isusov se poziv ne odnosi prvenstveno na važna pitanja čovječanstva, nego na konkretne situacije u našem životu: na naše odnose u obitelji, u kršćanskoj zajednici, na veze koje održavamo na radnom mjestu i u društvu. Tko nasljeduje Kneza mira mora uvijek težiti miru. I mir se ne može ponovno uspostaviti ako se na neku ružnu riječ odgovori još ružnijom – primijetio je – ako nakon jednoga udarca uslijedi još jedan. Ne, potrebno je, naprotiv, „razminirati“, prekinuti lanac zla, prekinuti uvojnicu nasilja, prestati gajiti ljutnju, prestati žaliti se i samosažaljevati. Potrebno je uvijek ostati u ljubavi. Ali ljubav – podsjetio je papa Franjo – nije dovoljna ako je ograničimo na skučeno područje onih od koji primamo jednaku ljubav.

Da bismo bili Očeva djeca i gradili svijet braće, pravi je izazov naučiti voljeti svakoga, čak i neprijatelja. „Čuli ste da je rečeno: Ljubi svoga bližnjega, a mrzi neprijatelja. A ja vam kažem: Ljubite neprijatelje, molite za one koji vas progone“ (Mt 5, 43-44). To zapravo znači odlučiti se ne imati neprijatelja, ne vidjeti u drugomu prepreku koju valja prevladati, nego brata i sestru koje treba voljeti. Ljubiti neprijatelja znači donijeti na zemlju odsjaj neba; znači učiniti da se na svijet spuste pogled i srce Oca koji ne pravi razlike, ne diskriminira, nego „daje da sunce njegovo izlazi nad zlima i dobrima i da kiša pada pravednicima i nepravednicima (ibid. v. 45).

Molimo za to. Jer – dodao je Sveti Otac – često donosimo pred Gospodina brojne zahtjeve, ali to je bitno za kršćanina, znati voljeti poput Krista. Ljubav je najveći dar, a primamo ga kada dajemo mjesta Gospodinu u molitvi, kada prihvaćamo njegovu prisutnost u njegovoj Riječi koja nas preobražava i u revolucionarnoj poniznosti njegova razlomljenoga kruha. Tako, polako, padaju zidovi koji ukrućuju naše srce te pronalazimo radost čineći djela milosrđa prema svima. Tada shvaćamo da blaženi život prolazi kroz blaženstva, a sastoji se u tomu da postanemo mirotvorci – rekao je papa Franjo, a izvještava Vatican News.