Hrvatski sabor napokon dobio svoj dom– 1737.
Od 1765. godine Hrvatski je sabor pod svoj krov primio i predstavnike Zagrebačke županije.
Hrvatski sabor kao predstavničko tijelo svoga naroda (u početku plemstva i svećenstva) ima dugu tradiciju koja seže još u 9. stoljeće. Prvi poznati sabor, sa sačuvanim zapisnikom i zaključcima, održan je u Zagrebu 1273. godine, kada je utvrđen i njegov naziv – Opći sabor čitave kraljevine Slavonije.
Otada je Sabor zasjedao u raznim gradovima, a u Zagrebu je tek 6. svibnja 1737. godine dobio zgradu koja je bila posebno namijenjena održavanju sjednica. Naime, dotada su se sjednice u Zagrebu održavale u kućama raznih uglednika, u kraljevskom dvoru u Gradecu ili na biskupskom dvoru na Kaptolu.
Da bi se osiguralo stalno mjesto zasjedanja 1731. godine kupljena je kuća na istočnoj strani Markovog trga, ali je ona iste godine stradala u požaru. Na temeljima spaljene zgrade zidarski majstor Matija Leonhart projektirao je novu saborsku palaču koja je bila prva barokna palača na Gornjem gradu. Zgrada je bila dugačka 28, široka 18,5 metara dok je sabornica bila dugačka 18, a široka 6,5 metara. Uz dvoranu za zasjedanje u saborskoj su se palači nalazili uredi Sabora, arhiv, sud, spremište oružja, a u zgradi su se povremeno čuvali i topovi Vojne krajine. U dvorištu zgrade bili su smješteni i zatvori.
Od 1765. godine Hrvatski je sabor pod svoj krov primio i predstavnike Zagrebačke županije koja je imala vlastite urede, sudove i arhiv pa su se saborska zasjedanja zbog nedostatka prostora održavala u Varaždinu u stanu bana ili u Zagrebu u biskupskom dvoru.
Početkom 20. stoljeća postalo je vidljivo koliko je nemoguć suživot Hrvatskog sabora i Zagrebačke županije u jednoj palači, pa je 1907. godine Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska vlada kupila stare jednokatnice na Markovom trgu, u Kamenitoj, Opatičkoj i Županijskoj ulici te raspisala natječaj za projekt palače koja bi se jedinstvenim pročeljem uklopila u već postojeće kuće u jednu cjelinu. Za današnji izgled zgrade Hrvatskog sabora zaslužni su projektanti Lav Kalda i Karlo Susan koji su završili radove 1911. godine.
piše: Dražen Krajcar
………………………………………………………………………………………………………….
Na današnji dan 1991. godine u selu Bogdanovci, nedaleko Vukovara, mještani su svojim tijelima onemogućili prolaz tenkovima i transporterima JNA koji su se nakon toga povukli.
U spomen na taj dan, 5. svibanj se obilježava kao dan općine Bogdanovci.