Nakon posjeta Cipru, u glavnom gradu Grčke Ateni započela je u subotu, 4. prosinca druga etapa 35. apostolskog putovanja pape Franje koje ima za odredište Cipar i Grčku.
U 11.10 sati po lokalnom vremenu (10.10 po srednjoeuropskom) zrakoplov kojim je putovao Papa sletio je u Atenu, glavni grad Grčke, nakon dvosatnog leta s Cipra. Uz predstavnike vlasti, Papu je dočekalo i četvero djece. Posjet Cipru, prva etapa Papina apostolskog putovanja, završio je jutros u 8 sati svečanošću oproštaja održanoj u međunarodnoj zračnoj luci Larnaca. Papa Franjo je u oproštajnom brzojavu ciparskom narodu izrazio „duboku zahvalnost“ za „toplu dobrodošlicu i gostoprimstvo“ te zajamčio „molitve za mir i blagostanje“ Cipra.
Započela je tako druga faza 35. apostolskog putovanja pape Franje izvan Italije. U Ateni, današnji Papin dan uključuje, prijepodne, kurtoazni posjet predsjednici Katerini Sakellaropoulou. U 12.30 sati slijedi susret s premijerom Kyriakosom Mitsotakisom te zatim s predstavnicima vlasti, civilnoga društva i diplomatskoga zbora.
U 16 sati Papu će u svom sjedištu primiti pravoslavni nadbiskup Atene i cijele Grčke Hieronymus II., a u 17.15 susrest će se s klerom u katoličkoj katedrali Sv. Dionizija. U 18.15 sati na programu je Papin privatni susret sa subraćom isusovcima u apostolskoj nuncijaturi.
Papa katoličkoj zajednici u Grčkoj: Smatrajte vašu malenost blagoslovom
Obrativši se katoličkoj zajednici u atenskoj katedrali sv. Dionizija, papa Franjo ih je potaknuo da, po primjeru svetoga Pavla, svjedoče povjerenje i prihvaćanje, izvještava u subotu 4. prosinca hrvatska redakcija Vatican Newsa.
Uvjereno ići naprijed
Odveden u Aeropag kako bi ga ispitali, ovo nije pobjedonosan trenutak za Pavla, kojega su smatrali šarlatanom. Izvršava svoje poslanje u teškoj situaciji. Možda se i mi, napomenuo je Papa, nerijetko osjećamo umorno ili čak frustrirano zbog toga što smo mala zajednica, Crkva s malo resursa, djelujući u sredini koja nije uvijek pogodna. Razmislimo o Pavlu u Ateni, pozvao je Papa, koji je bio sam, u manjini, s malo izgleda za uspjeh, no koji nije dopustio da ga prevlada obeshrabrenje.
Nije odustao od svog poslanja ili se upustio u kukanje. Ovo, naglasio je Papa, je ponašanje pravog apostola: ići uvjereno naprijed, birajući radije nemir neočekivane situacije nego naviku i ponavljanje. Pavao je imao tu hrabrost koja dolazi iz uvjerenog povjerenja u Boga, koji uvijek voli ostvariti velike stvari kroz našu malenost.
Bog bira malene
Papa je pozvao vjernike da i oni imaju to isto Pavlovo uvjereno povjerenje – biti malena Crkva je snažan znak evanđelja, Boga koji bira malene i siromašne, koji mijenja povijest najjednostavnijim djelima najobičnijih ljudi. Kao Crkva, nismo pozvani imati osvajački i pobjedonosni duh, impresivne brojke i svjetsku velebnost. To nas može dovesti u trijumfalizam, upozorio je Papa. Mi smo pak pozvani ugledati se na gorušičino zrno, pozvani smo biti kvasac skriven u tijesto svijeta, rastući u tišini i strpljenju pomoću neprestanog rada Duha Svetoga. Tajna Kraljevstva Božjega je u malenim stvarima, nerijetko tihim i nevidljivim.
Smatrajte vašu malenost blagoslovom i rado ju prihvatite. Osposobljava vas da se uzdate u Boga i samo u Boga, naglasio je Papa. Biti manjina ne znači biti beznačajan, nego biti bliže putu koje Gospodin ljubi – put malenosti, kenoze, poniznosti, krotkosti. Podsjećajući kako Kraljevstvo Božje ne dolazi lako uočljivim znakovima, Papa je potaknuo na obnovu povjerenja u Božji rad i da ne izgubimo entuzijazam služenja.
Stav apostola započinje prihvaćanjem
Drugo ponašanje koje je Pavao pokazao na Aeropagu jest prihvaćanje – nutarnji stav nužan za evangelizaciju, kojim se želi saditi sjeme Radosne vijesti, ujedno prepoznajući i uvažavajući sjeme koje je Bog već usadio u srcima ljudi. Pavao je započeo dijalog s Atenjanima tako što je najprije prihvatio njihov religiozan duh te priznao njihovu čežnju za Bogom sakrivenu u njihovim srcima, želeći u blagosti podijeliti s njima nevjerojatan dar vjere. Nije nametnuo, već je predložio, po primjeru Isusove blagosti. Vjerovao je kako Duh Sveti djeluje u ljudskom srcu iznad svih vjerskih etiketa. Duh Sveti uvijek čini više nego što možemo vidjeti izvana, naglasio je Papa. U svakom vremenu, stav apostola započinje s prihvaćanjem drugoga. Nemojmo zaboraviti, podsjetio je Papa, kako milost pretpostavlja kulturu, a da se dar Božji utjelovljuje u kulturu onih koji ga primaju.
Kada je Pavao navijestio Radosnu vijest, većina ih se smijalo. No, nekolicina mu se pridružila i obratila – među njima i Dionizije, član Aeropaga, po kojem se danas zove atenska katedrala. Bila je to malena skupina, no Bog tako plete niti povijesti od tada pa do danas. Moja je gorljiva želja, rekao je Papa, da nastavite rad u vašem povijesnom „laboratoriju“ vjere, te da to činite uz ova dva sastojka – uvjerenog povjerenja i prihvaćanja, kako bi evanđelje ujedno bilo iskustvo radosti i bratstva, izvijestila je u subotu 4. prosinca hrvatska redakcija Vatican Newsa.
Susret Jeronima II. i pape Franje: Neka nas Duh milosrđa učini graditeljima zajedništva
Papa se u poslijepodnevnim satima prvoga dana boravka u Grčkoj susreo s poglavarom Grčke pravoslavne Crkve, Njegovim Blaženstvom Jeronimom II., nadbiskupom Atene i cijele Grčke, izvještava hrvatska redakcija Vatican Newsa u subotu 4. prosinca.
Papa je svoj govor započeo riječima svetoga Pavla: „milost vam i mir od Boga“, koje je apostol narodā izgovorio dok je bio u Grčkoj. Naš današnji susret obnavlja tu milost i taj mir – kazao je Sveti Otac.
Naši su korijeni apostolski
Potom se spomenuo njihova susreta prije pet godina, na Lezbosu, u trenutku migrantske krize, jedne od najvećih drama našega doba. Danas želimo podijeliti radost bratstva i gledati Mediteran, ne samo kao mjesto koje zabrinjava i razdvaja, nego također kao more koje povezuje – napomenuo je te istaknuo zajedničke korijene, koji su ispod zemlje, skriveni, često zanemareni, ali sve podupiru.
“Naši su korijeni oni apostolski, izrasli iz sjemena evanđelja i koji su počeli donositi velike plodove upravo u grčkoj kulturi”, rekao je Papa te dodao: “Poslije su nas, nažalost, svjetovni otrovi pokvarili, korov sumnje povećao je udaljenost te smo prestali njegovati zajedništvo. Sramotno, – priznajem to za Katoličku Crkvu – postupci i odluke koji imaju malo ili nikakve veze s Isusom i evanđeljem, prožeti više žeđu za zaradom i moći, učinili su da zajedništvo usahne. Tako smo dopustili da podjele ugroze plodnost. Povijest ima svoju težinu te ovdje danas osjećam potrebu ponovno moliti oprost od Boga i od braće za pogreške koje su počinili toliki katolici. Međutim, velika je utjeha sigurnost da su naši korijeni apostolski i da, unatoč izobličenjima vremena, Božja biljka raste i donosi plod u istom Duhu”, napomenuo je papa Franjo te dodao: “Milost je također međusobno prepoznati plodove i na tomu zajedno zahvaliti Gospodinu.”
Papa je potom istaknuo tri smjernice, koje se isprepliću s konačnim plodom drveta masline: ulje zajedništva, ulje mudrosti, ulje utjehe. Duh Sveti je ponajviše ulje zajedništva – rekao je – Koliko nam je danas potrebno prepoznati jedinstvenu vrijednost koja blista u svakom čovjeku, u svakom bratu! Prepoznavanje tog zajedničkog obilježja polazište je za izgradnju zajedništva.
Duh koji se izlijeva u umove potiče nas na snažnije bratstvo, da se oblikujemo u zajedništvu. Nemojmo se stoga bojati jedini drugih, nego pomozimo si klanjati se Bogu i služiti bližnjemu, bez prozelitizma i potpuno poštujući slobodu drugoga, jer – kako je napisao sveti Pavao – ‘gdje je Duh Gospodnji, tamo je sloboda’. Molim se da Duh milosrđa nadvlada naš otpor i učini nas graditeljima zajedništva – rekao je Papa te upitao – S druge strane, kako možemo svijetu svjedočiti slogu evanđelja ako smo mi kršćani još uvijek razdvojeni? Kako možemo naviještati Kristovu ljubav koja okuplja narode ako nismo među sobom sjedinjeni?
Osjećamo da možemo mnogo naučiti od vas
Poduzeti su brojni koraci kako bismo si išli u susret. Zazovimo Duha zajedništva da nas potakne na svoje putove i pomogne nam uspostaviti zajedništvo, ne na računicama, strategijama i pogodnostima, nego na jedinom uzoru koji valja gledati: Presvetom Trojstvu – potaknuo je Papa.
Duh Sveti je i ulje mudrosti: „On je pomazao Krista i želi nadahnjivati kršćane“. Želio bih u tom smislu izraziti zahvalnost za važnost koju ova Pravoslavna Crkva, nasljednica prve velike inkulturacije vjere, one s grčkom kulturom, posvećuje formaciji i teološkoj pripravi – napomenuo je Papa te se spomenuo plodne suradnje na kulturnom području, važnih međukršćanskih simpozija i drugih inicijativa. To su prigode koje su omogućile uspostavljanje srdačnih odnosa i poticanje korisnih razmjena među akademicima naših vjeroispovijesti. Zahvaljujem također za aktivno sudjelovanje Grčke pravoslavne Crkve u Međunarodnom mješovitom povjerenstvu za teološki dijalog. Neka nam Duh pomogne mudro nastaviti ići tim putovima!
Duh je također ulje utjehe: ‘Paraklit koji nam je blizak, melem duše, iscjeljivanje rana’ – rekao je papa Franjo. On je posvetio Krista pomazanjem kako bi navijestio radosnu vijest siromašnima, sužnjima oslobođenje, slobodu potlačenima (usp. Lk 4,18). I On nas još potiče da se brinemo o najslabijima i najsiromašnijima, te da na njih, koji su važni u Božjim očima, privučemo pozornost svijeta.
Ovdje je, kao i drugdje, bila prijeko potrebna potpora pružena najpotrebitijima u najtežim razdobljima gospodarske krize. Razvijajmo zajedno oblike suradnje u ljubavi, otvorimo se i surađujmo na etičkim i društvenim pitanjima kako bismo služili ljudima našega doba i donosili im utjehu evanđelja. Duh nas, naime, zove danas više nego u prošlosti, da uljem milosrđa iscijelimo rane čovječanstva.
Na kraju je Papa zazvao Duha uskrsloga raspetog Krista. “Neka nam pomogne da nas negativnost i predrasude iz prošlosti ne paraliziraju, nego da na stvarnost gledamo novim očima. Tako će nevolje iz prošlosti ostaviti prostor za utjehe sadašnjosti i bit ćemo utješeni bogatstvom milosti koju ćemo otkriti u našoj braći i sestrama. Papa Franjo je također podsjetio da je u Katoličkoj Crkvi upravo započeo put produbljivanja sinodalnosti. Osjećamo da možemo mnogo naučiti od vas. To iskreno želimo, sigurni da, kada se braća u vjeri približe, u srca silazi utjeha Duha. Neka nas na tom putu prate brojni slavni sveci ovoga prostora, kao i mučenici, koji su u svijetu danas brojniji nego u prošlosti”, rekao je Papa, a izvijestila je hrvatska redakcija Vatican Newsa u subotu 4. prosinca.
