Danas smo u čitanjima slušali o mogli bismo reći, duhovnim nedostacima čovjeka; licemjerstvu, prijetvornosti…….ali i načinu kako to izbjeći.
Čovjek je stvoren na sliku Božju,ali svojim ponašanjem i zlouporabom slobode što mu je Bog dade postate to što jest; smrtnik sa grijesima i stalnom borbom u svojem životu. Bog je čovjeka obdario i sa raznim lijepim osobinama među kojima su postojanost i nepokolebljivost. Ove osobine često se smatraju ključnima za duhovni rast. Postojanost u vjeri omogućava pojedincu da se suoči s izazovima i sumnjama, dok nepokolebljivost pomaže u održavanju uvjerenja unatoč vanjskim pritiscima. I vidjeli smo da je zahvaljujući tim osobinama vjera opstala unatoč svim progonima. Danas je stavljanje vjere u drugi plan provodi kroz razne zamaskirane stvari, nude se čovjeku razni ovozemaljski užici da bi zabotravio na Boga i vjeru. U mnogim zajednicama i narodima javljaju se razne vođe koje nastoje igrati ulogu u oblikovanju pojedinog naroda ili zajednice. Krive vođe mogu zavarati ili odvesti ljude na pogrešan put, stoga je važno uvijek razmotriti one koji preuzimaju ulogu vođenja. Ali u svemu tome treba imati mjeru. Da nam se ne dogodi da sebe uzvisujemo, da gledamo samo tuđe mane,dok svoje sakrivamo. Isus to ne voli. Takve ljude naziva licemjerima. Jer umjesto da se usredotočimo na vlastite nedostatke koje bismo trebali ispraviti, često je lakše kritizirati druge, što može ometati vlastiti duhovni razvoj. Dragi prijatelji, zanemarivanje svojih nedostataka je loše za onoga koji to čini jer tone sve dublje često birajući pogrešan izbor. Nasuprot toga, suočavanje s vlastitim greškama je ključno za osobni rast i duhovnu napredak čovjeka. Sve ovo što smo naveli,međusobno je povezano i zahtjeva pravo vjerničko promišljanje i rad na sebii kako bi svatrko od nas postigao duhovni napredak , unutarnji mir i povezanost sa Bogom. Ispred nas je vrijeme Korizma pa neka naša odluka bude rad na sebi samome. Mir vam i dobro.