Foto: Fah, GettyImages; fotomontaža: Narod.hr

Prošlo je gotovo 5 godina otkako je vjeroučiteljica Jelena Ćorić Mudrovčić iz OŠ Bartol Kašić na zagrebačkom Jarunu ostvarila pravnu pobjedu pred Vrhovnim sudom RH, koji je odbacio žalbu lezbijske udruga Kontra te udruga Iskorak i Centar za prava seksualnih i rodnih manjina na oslobađajuću presudu Županijskog suda u Zagrebu. Podsjetimo, vjeroučiteljica Mudrovčić bila je optužena je zato što je na satu vjeronauka poučavala djecu što Katolička crkva naučava o homoseksualnosti, točnije, bile su joj pripisane izjave o homoseksualnosti koje nikada nije izgovorila.  Njezin je odvjetnik bio današnji ustavni sudac Miroslav Šumanović.

Riječ je o prvoj takvoj tužbi odmah nakon uvođenja Zakona o diskriminaciji kojeg je 2008. donio HDZ, a iza kojeg je zapravo skrivena agenda – rodna ideologija.

> Vrhovni sud oslobodio vjeroučiteljicu Jelenu Ćorić Mudrovčić od optužbi lezbijskih udruga Kontra i Iskorak

Vrhovni sud potvrdio je navode Županijskog suda koji je utvrdio da vjeroučiteljica na nastavi za učenike osmog razreda nije za homoseksualnost koristila izraze poput „bolest, nastranost i anomalija“, kako se to u tužbi lažno tvrdilo, već da je upotrebljavala formulacije iz nastavnog udžbenika u kojima se „homoseksualnost ne objašnjava kao izopačenost nego se navodi da su homoseksualni čini u sebi neuredni, protive se naravnom zakonu, i ni u kojem slučaju ne mogu biti odobreni, ne biraju oni svoje seksualno stanje – ono za većinu njih predstavlja kušnju, zato ih treba prihvaćati s poštovanjem, suosjećanjem i obazrivošću, izbjegavati prema njima svaki znak nepravedne diskriminacije.“

Također, istaknuto je da je vjeronaučna poduka, namijenjena „isključivo djeci roditelja koji sukladno vlastitom uvjerenju žele takav odgoj vlastitoj djeci“ zbog čega „ni načelno ne može predstavljati stavljanje u nepovoljniji položaj u smislu zakonske biti diskriminacije.“

Ono što je posebno važno, Vrhovni sud je naveo da je sloboda vjeroispovijedi kao ustavno i konvencijsko pravo iz propisa jače pravne snage od Zakona o suzbijanju diskriminacije te da „vjeronaučna poduka kao izraz slobode vjeroispovijedi (čl. 40. Ustava RH) po svojoj naravi nužno uključuje i slobodu iskazivanja vlastite vjeroispovijedi poučavanjem prema čl. 9. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ broj, dodatak Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99- pročišćeni tekst i 8/99 – ispravak).“ Naime, Konvencija je sastavni dio unutarnjeg hrvatskog pravnog poretka i po svojoj pravnoj snazi je iznad zakona (čl. 141. Ustava RH), pa tako i iznad Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Kronologija tužbe i suđenja protiv vjeroučiteljice Jelene Ćorić Mudrovčić

Tužbu protiv vjeroučiteljice Mudrovčić pokrenula je lezbijska udruga Kontra navodeći da je ona 2009. u osmom razredu izrekla da je homoseksualnost bolest.

Kontra je prvo tužila vjeroučiteljicu Mudrovčić Općinskom sudu u Zagrebu, ali kada je optužba odbačena, onda je podignuta privatna tužba na Županijskom sudu u Zagrebu. Pozornost javnosti slučaj je izazvao ponajprije zbog činjenice da je to prvi puta da se podigla “tužba za homofobiju” po kontroverznom Zakonu o suzbijanju diskriminacije, ali još više zbog toga što se kroz slučaj vjeroučiteljice na optuženičkoj klupi našla Katolička crkva sa svojim učenjem, pisao je 2011. Večernji list.

Prilikom suđenja pred Županijskim sudom u Zagrebu, 2011., organiziran je skup podrške vjeroučiteljici pod nazivom “Stop kršćanofobiji”. Sudionici skupa, na koji je pozvala udruga Vigilare, imali su zalijepljene flastere na ustima s natpisima “Stop kršćanofobiji” i uz jutarnju molitvu došli su joj podršku iskazati i pred sudom.

Vjeroučiteljica, koja tada nije došla na suđenje budući da joj je suprug Mile Mudrovčić, inače ravnatelj škole Bartola Kašića zbog stresa doživio moždani udar i bio hospitaliziran, istaknula je da je ganuta podrškom što ju je dobila od časnih sestara koje su stale na njezinu stranu.

Presuda u korist vjeroučiteljice

Županijski sud u Zagrebu 2011. presudio je u korist vjeroučiteljice, tj. zbog neosnovanosti tužbe i lažnih navoda oslobodio je krivnje i odgovornosti.

Ni to nije bilo dovoljno udrugama Kontra, Iskorak i Centru za prava seksualnih i rodnih manjina koji su potom uložili žalbu Vrhovnom sudu na tu odluku.

Godine 2015. Vrhovni sud je konačnom, pravomoćnom presudom oslobodio Jelenu Ćorić Mudrovčić.

Dugotrajan sudski postupak zbog lažnih navoda zasigurno je i negativno utjecao na optuženu vjeroučiteljicu, njezinu obitelj i njihovo zdravlje.

Lažne optužbe dovele su do sudskog postupka koji je trajao godinama i njime su LGBT udruge imale za cilj zastrašiti vjeroučiteljicu i njezinu obitelj, ali i općenito, vjernike kršćane koji u javnosti ističu svoja uvjerenja.

 

Izvor: narod.hr