Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije sahranjen je u nedjelju u kripti Sabornog Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, pred nekoliko tisuća vjernika i izravan prijenos na crnogorskom javnom servisu RTCG.

Mitropolit je preminuo 30. listopada nakon što je njegovo već narušeno zdravlje pogoršala zaraza koronavirusom. Do pokopa održanog u nedjelju u Podgorici kraj njegovog otvorenog lijesa prošlo je na tisuće ljudi, a mnogi su ga i ljubili. I na ispraćaju su kršene epidemiološke mjere.

Liječnica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Nevenka Pavličić obratila se u subotu predsjedniku Nacionalnog koordinacionog tijela tražeći od njega da izda nalog da se zatvori kovčeg mitropolita Amfilohija, ocjenjujći da je obred, u kojem je tisuće ljudi ljubilo njegovo tijelo leglo zaraze.

Naime, veliki broj građana okupio se u subotu ispred Hrama Hristovog vaskrsenja da dočeka posmrtne ostatke mitropolita Amfilohija, i u mimohodu oda posljednju počast, javlja Radio Slobodna Europa.

“Ne znam koliko ste moćni, ali znam da ste u obavezi prema svima nama građanima Crne Gore da se u svim trenucima ponašate kao prema jednakima jer ste predsjednik NKT”, navodi se u obraćanju Pavličić.

Liječnica smatra da svatko treba biti pokopan po jednakim pravilima. “Suprug moje prijateljice je u plastičnoj vreći iznijet iz KCCG i imala je 15 minuta da se oprosti ona i dvoje djece od pokojnika koji je imao 57 godina, na Čepurcima. Roditelji nisu mogli da vide svoje dijete”, naglasila je Pavličić.

 

Amfilohije je pokopan danas nakon liturgije koju je služio patrijarh Irinej.

Mitropolit SPC u Crnoj Gori Amfilohije (83) preminuo je 30. listopada od posljedica komplikacija izazvanih koronavirusom.

Pogrebu je nazočio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i visoka izaslanstva vlade te zemlje te član predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Na pogrebu nije bilo crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića i premijera Duška Markovića.

Opraštajući se na pogrebu od mitropolita Amfilohija, Zdravko Krivokapić, aktualni mandatara za sastav crnogorske vlade, rekao da je njegova smrt izuzetan gubitak za pravoslavlje, a da su građani Crne Gore ostali bez velikana.

“Svaki susret s tobom je bio radost. Poseban je onaj uoči 30. kolovoza. Tvoj zagrljaj nosit ću do potonje ure”, dodao je Krivokapić.

Epidemiološke mjere koje je u borbi protiv pandemije koronavirusa donijelo crnogorsko Nacionalno tijelo za zarazne bolesti uveliko su se kršile tijekom pogreba. Maske se uglavnom nisu nosile, a svećenici su ispred Hrama pričešćivali građane istom žličicom.

Dan žalosti nedjelju je proglašen u šest općina, Tivtu, Kotoru, Herceg Novom, Budvi, Beranama i Plužinama, ali ne i u cijeloj državi.

Jedan od glavnih protagonista velikosrpske politike u Crnoj Gori

Podsjetimo, jedan od glavnih protagonista velikosrpske politike u Crnoj Gori bio je upravo mitropolit Amfilohije Radović, prvi čovjek SPC-a u Crnoj Gori. O njemu je TV Crne Gore snimila dokumentarni film koji istovremeno i oduševljava jer otkriva istinu i šokira jer otkriva veliku mržnju koja dolazi iz redova Srpske pravoslavne crkve. Zato se i film zove ironično “Amfilohije Radović – Svjedok Božje ljubavi”.

Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori prije pandemije koronavirusa organizirala je litije, kao oblik uličnog pritiska na predsjednika Milu Đukanovića i vlasti Crne Gore da povuku doneseni Zakon o slobodi vjeroispovijesti, prema koje SPC mora vratiti svu oduzetu imovinu Crnoj Gori.

Višemjesečne dobro organizirane šetnje ulicama Crne Gore tek su vrh ledenog brijega, ispod kojeg se nazire, kako kažu politički analitičari, svojevrstan plan. U najnovijoj tezi, osim toga što je cilj litija rušenje predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, počinje se govoriti i o “čišćenju sjeverne Crne Gore od Bošnjaka”. Taj kraj, crnogorski Sandžak, je jako stradao od četnika u II. svjetskom ratu, gdje je četnički vojvoda Pavle Đurišić izvršio velike pokolje muslimana, jednako kao i u Foči, Goraždu i mjestima blizu granica tadašnje NDH sa Srbijom.

Naime, Bošnjaci, Albanci i Hrvati bili su presudan čimbenik na referendumu o neovisnosti Crne Gore 2006. na kojem je 55,5 % stanovništva Crne Gore odlučilo za neovisnost. Upravo su najmnogobrojniji Bošnjaci (muslimani Crne Gore) na sjeveru zemlje, uz Hrvate u Boki i Albance u Ulcinju, Baru i granici s Albanijom, bili jezičac na vagi za prevagu i pobjedu “independista” na referendumu.

Podsjetimo također, nakon osnivanja Kraljevine SHS 1918., CPC je ukinuta, a svu imovinu preuzela je SPC. Sada se u SPC-u i Srbiji bune jer smatraju da bi utjecaj SPC-a bio uškopljen i sužen, dok je s druge strane CPC pokrenula postupak za priznanje autokefalnosti u carigradskoj patrijaršiji.

Crna Gora je tako krenula stopama Ukrajine koja je uspjela dobiti autokefalnost za svoju nacionalnu Crkvu te tako ograničiti utjecaj Ruske pravoslavne crkve. Očekuje se da bi CPC mogla dobiti, odnosno obnoviti crkvenu neovisnost jer je bila priznata od ostalih pravoslavnih Crkava do svog ukidanja.

Također, ostale vjerske zajednice, katolička, židovska i islamska, nemaju ništa protiv zakona te su s državom potpisale i posebne bilateralne sporazume. Budući da SPC to nije učinila, nastoji ga se s njihove strane osporiti te ga proglasiti protuustavnim i antisrpskim.

Nakon nedavnih izbora u Crnoj Gori, mitropolit Amfilohije podržao je prosrpsku koaliciju ‘Za budućnost Crne Gore’ koja je došla na vlast te je pobjedu slavio s njihovim čelnikom Zdravkom Krivokapićem.

Izvor: narod.hr/slobodnaevropa.org