Posebna skupština Biskupske sinode o Amazoniji otvorena je u nedjelju 6. listopada misnim slavljem koje je u bazilici Sv. Petra predvodio papa Franjo, u zajedništvu s biskupima i članovima Sinode, te starim i novim članovima Kardinalskog zbora.
U homiliji je Papa pozvao pastire da hodaju zajedno s onima koji su darovali život ovoj regiji te ožive vatru primljene ljubavi. Dar koji smo primili je zapaljena vatra ljubavi prema Bogu, ali i prema braći. Vatra se ne hrani, nego sama umire ako se ne podržava, izumire ako je pepeo prekrije. Ako sve ostaje kako je bilo, ako dane provodimo na način “uvijek se tako činilo”, tada dar nestaje ugušen pepelom strahova i brigom o zadržavanju statusa quo. Ali Crkva se ni na koji način ne može ograničiti na pastoralnu skrb za one koji već poznaju Kristovo evanđelje. Misionarski poticaj jasan je znak zrelosti crkvene zajednice, koja je uvijek u izlasku, nikada zatvorena u sebi, Isus nije došao donijeti večernji povjetarac, već vatru na zemlji, rekao je Papa.
„Kao što vidimo iz priče o gorućem grmu, Božja vatra gori, ali se ne troši. To je vatra ljubavi koja obasjava, grije i daje život, a ne vatra koja plamti i proždire. Kad se narodi i kulture proždiru bez ljubavi i poštovanja, to nije Božja vatra. Ipak, koliko puta se Božji dar nametnuo, a ne ponudio, koliko puta je došlo do kolonizacije umjesto evangelizacije! Neka nas Bog sačuva od pohlepe novih oblika kolonijalizma. Požar podmetnut interesima koji uništavaju, poput požara koji su nedavno opustošili Amazoniju, nije vatra Evanđelja. Vatra Božja je toplina koji privlači i okuplja u jedinstvo. Hrani se dijeljenjem, a ne profitom. Vatra koja uništava, s druge strane, plamti kad ljudi žele promovirati samo vlastite ideje, formirati vlastitu skupinu, izbrisati razlike u pokušaju da svi i sve bude jednolično“, upozorio je Sveti Otac.
„Naviještanje Evanđelja glavni je kriterij života i poslanja Crkve”, podsjetio je Papa i zaključio: „Naviještanje Evanđelja živi se kao prinos vlastitoga tijela, svjedočenjem do kraja, čineći sve za svakoga i ljubavlju sve do mučeništva. Zahvaljujem Bogu, jer u Kardinalskom zboru postoje braća kardinali koji su u svome životu nosili križ mučeništva. Evanđelje se ne naviješta snagom ovoga svijeta, nego samo Božjom snagom: uvijek moramo ostati u poniznoj ljubavi, vjerujući da je jedini način da doista posjedujemo život izgubiti ga iz ljubavi“, rekao je Sveti Otac.
Papa na početku sinode: Trebamo shvatiti domorodačke narode i služiti im
Giada Aquilino; Ariana Anić – Vatikan
Shvatiti, razmatrati i služiti narodima Amzonije, na događaju koji nije okrugli stol ili konferencija nego sinodski hod, jer sinoda nije parlament nego prigoda za razmišljanje, razgovor, ponizno slušanje, hrabar i otvoren govor, razlučivanje i stalno čuvanje bratstva – rekao je papa Franjo na uvodnom zasjedanju posebne Biskupske sinode za Panamazonsko područje koja se održava o temi „Novi putovi za Crkvu i za cjelovitu ekologiju“.
Papa je sinodskim ocima savjetovao da se amazonskim narodima približe „na prstima“, poštujući njihovu povijest, njihovu kulturu, njihov način života, njihovu poeziju. Nismo došli ovamo s pragmatičkim namjerama, s programima za društveni razvoj ili za zaštitu kulturā, ili djelovanjem na način koji je doveo do deforestacije i iskorištavanja, nego s dimenzijom koja je daleko od mondenosti, koja ima oči i srce učenikā i misionarā, bez prozelitizma, i u poštovanju stvarnosti naroda koji je suveren – istaknuo je Papa.
Govoreći na španjolskom jeziku, papa Franjo je zahvalio na dugoj pripremi za taj događaj, od Puerta Maldonada, u srcu peruanske Amazonije, do danas, te istaknuo četiri dimenzije sinode: pastoralnu, kulturalnu, društvenu i ekološku, koje – kako je rekao – vodi „glavni akter“, odnosno Duh Sveti. Osim toga, potaknuo je da se ide dalje od ideoloških kolonizacija, poštujući autentičnost kulture domorodačkih naroda. Ideologije su opasno oružje, jer su restriktivne i u temelju su motā i uvredljivih riječi koje programiraju pristup starosjedilačkim narodima. Papa se osvrnuo i na šaljivi komentar koji je čuo jučer, upravljen jednom čovjeku s perjanicom na glavi, te kazao da zapravo nema razlike između perja i trorogog šešira koji rabe neki dužnosnici dikasterijā.
Potaknuvši na rad na dokumentu ‘Instrumentum laboris’ Papa je objasnio da je riječ o „tekstu mučeniku“, odnosno da ga je potrebno mijenjati i čak potpuno uništiti tijekom radova, jer je on polazna točka kojom će upravljati Duh Sveti. Biti na sinodi, znači ući u proces, što ne znači zauzimati prostor u dvorani, nego biti obuhvaćeni – poput djece – toplinom zajednice i Majke Crkve, njegujući bratski izgled, intimnost, koristeći se obzirnošću i pozornošću u komunikaciji s vanjskim svijetom, kako bi se izbjegao bilo kakav nesporazum – objasnio je Sveti Otac.
Papa Franjo se jutros, prije početka sinode, u bazilici svetoga Petra zadržao u sabranosti i molitvi zajedno sa sudionicima skupa, pozdravljajući posebno predstavnike domorodačkih naroda koji su u procesiji, održanoj od vatikanske bazilike do Sinodske dvorane, nosili kajak pun predmeta i simbola njihove povijesti i tradicije. U prolasku su, na Trgu svetoga Petra pratili Papu svojom toplinom i natpisima o cjelovitoj ekologiji, ali i u spomen na one koji su izgubili život poradi zaštite amazonskih, i drugih područja.
Sinoda o Amazoniji. Potrebno ekološko obraćenje
Sustavno kršenje pravā starosjedilačkih naroda i život koji je u opasnosti na cijelom Panamazonskom području, bili su u središtu razmatranja na četvrtoj kongregaciji Biskupske sinode, održanoj u prisutnosti pape Franje, kojom je završio drugi dan radova na sinodi
Vatican News – Vatikan
Na skupu je upućen snažan apel Crkvi da, svojim utjecajem na moralnom i duhovnom području, uvijek štiti život, prijavljujući brojne strukture smrti koje mu prijete. ‘Ne’ individualizmu i ravnodušju po kojima stvarnost gledamo kao gledatelji pred ekranom, ali ‘da’ ekološkom obraćenju usmjerenom na odgovornost i na cjelovitu ekologiju koja u središte stavlja prije svega ljudsko dostojanstvo koje je prečesto pogaženo.
S neprihvatljivim propadanjem okoliša u Panamazonskom području treba se ozbiljno suočiti cijela međunarodna zajednica, a u borbi s klimatskim promjenama starosjedilačko pučanstvo treba smatrati saveznicima. Osim toga, istaknut je održivi razvoj koji treba biti društveno pravedan i uključujući, a izražena je također nada u ekološko obraćenje koje će pomoći shvatiti ozbiljnost grijeha protiv okoliša jednako kao protiv Boga, protiv bližnjega i protiv budućih naraštaja. Stoga je predloženo da se razmotri i proširi teološka literatura koja uz tradicionalno poznate grijehe, uključuje i „ekološke grijehe“.
Potaknuto je također ujedinjavanje snaga u formaciji amazonskih misionara, laika i posvećenih osoba; valja, naime, početi promicati trajni domorodački đakonat i vrjednovati laičku službu, shvaćene kao istinsko očitovanje Duha Svetoga. Izražena je i želja za većom prisutnošću ženā u Crkvi.
Što se pak tiče nedostatka svećenika, primijećeno je da to nije problem samo u Amazoniji nego u cijelom katoličkom svijetu. Stoga je upućen poziv na ozbiljno preispitivanje savjesti o tomu kako se danas živi svećenički poziv. Nedostatak svetosti prepreka je evanđeoskom svjedočenju – istaknuto je na skupu – pastiri, naime, ne nose uvijek sa sobom miris Krista, te na kraju udaljuju ovce koje su, naprotiv, pozvani voditi.
Na zasjedanju je, među ostalim, zatraženo da se istaknu, također putem medija, brojna svjedočanstva dobrih svećenika, a ne samo skandali koji, nažalost, zauzimaju veliki prostor u novinama. Osim toga, zla poput nasilja, droge, prostitucije, nezaposlenosti i praznine u životu prijete novim naraštajima, ali treba istaknuti da ne nedostaje sjajnih primjera brojnih mladih katolika.
Brifing o sinodi – Amazonskoj šumi prijeti propast; euharistija mora biti na prvom mjestu
Alessandro Di Bussolo, Ivica Hadaš – Vatikan
Na jučerašnjem brifingu o Biskupskoj sinodi za Amazoniju, umirovljeni je biskup Altamire, u Brazilu, monsinjor Erwin Kräutler podsjetio da je Papa, naviještajući sinodu, zatražio posebnu pažnju prema domorodačkim narodima koji su u opasnosti. Potaknut prijedlogom o zaređenju oženjenih muškaraca, napomenuo je da tisuće zajednica u Amazoniji primaju euharistiju jednom ili dva puta godišnje, a euharistija je temeljna stvar za kršćanina. Želimo da ta braća nemaju samo službu riječi, nego i euharistiju – rekao je biskup Kräutler i dodao – Postoji opasnost da se celibat stavi iznad euharistije. No Gospodin je na Posljednjoj večeri rekao: „Ovo činite meni na spomen“. Dakle, euharistija je za nas obaveza.
Dvije trećine tih kršćanskih zajednica, budući da nemaju svećenika, vode žene – rekao je biskup Kräutler i primijetio – Mnogo se govori o vrednovanju žena, no trebaju nam konkretne stvari. Razmišljamo o ženskom đakonatu, i to je pitanje za raspravu na sinodi. Odlazak ljudi iz sela u gradove, neprirodno je uvećao gradove. Današnji je izazov za Crkvu doći do svih tih ljudi. Pentekostalne Crkve došle su prije nas, mi nismo tamo prisutni upravo zbog nedostatka svećenika, redovnika i redovnica. Nije dovoljno samo posjećivati zajednice, Crkva uvijek mora biti prisutna slavljenjem euharistije i sakramenata.
Po mišljenju biskupa Kräutlera, rješenje je toga problema ređenje oženjenih muškaraca, jer domorodački narodi ne razumiju celibat. Oni smatraju da bijelac možda može živjeti u celibatu, no za njih vrijedi, kao što piše sveti Pavao Timoteju: „Neka čovjek ima ženu i prije svega neka se brine za kuću“. Dakle, imajući tu kvalitetu, bit će spremni brinuti se o većoj kući kao što je zajednica.
Na Amazoniju se uvijek gleda kao na provinciju čija prirodna bogatstva treba opljačkati – upozorio je među ostalim biskup. Uskoro ćemo na tom području imati 1000 hidroelektrana, neke se već grade, no ne trebaju nam. U Amazoniji, toliko je sunca čiju snagu treba iskoristiti i zamijeniti je s energijom iz hidroelektrana koje su napad na ekosustav.
Osim toga, rijeka Xingu nije ista kao prije, šume su posječene, obradiva površina se proširila, riba je nestala, a stanovnici su preseljeni u siromašne kuće – rekao je biskup Kräutler i napomenuo – Narod se ništa nije pitalo. Sve je već bilo pripremljeno u Braziliji, našli smo se pred gotovim činom. Altamira je jedan od gradova u kojem je najviše nasilja u Brazilu. Mnogi mladi su bez izgleda za budućnost i padaju u zamku droge.
Crkva mora nastaviti upozoravati na sve to što se događa, dajući znanstvene informacije – rekao je biskup Kräutler i podsjetio – Uvijek smo kroz povijest branili domorodačko stanovništvo i 1988. godine Katolička Crkva je uspjela njihova prava uključiti u brazilski federalni Ustav. Političari danas vode kampanju protiv domorodaca, uključujući i Vladu, jer ih gledaju kao prepreku napretku. Mi ih pak ne gledamo kao predmet milosrdne ljubavi, nego stojimo rame uz rame uz njih radi zaštite njihova života.
Brazilski klimatolog, Carlos Alfonso Nobre rekao je da je Amazonija sa svojom velikom društvenom i biološkom raznolikošću, ekološko srce planeta. Znanost govori da smo blizu propasti amazonske šume, kao što kaže i enciklika „Laudato si’“ da je blizu urušavanje zajedničke kuće. Ako se dođe do 20 ili 25 posto uništenja te šume, brzo nakon toga savana će pokriti 60 posto toga područja. Do danas je uništeno 15 posto te šume. Blizu smo trenutka kada više neće biti povratka.
Tehnologije mogu pomoći u pronalaženju rješenja ako se ne koriste za neselektivno iskorištavanje prirodnih bogatstava – rekao je Nobre i nastavio – Tehnologije mogu dati više snage stanovništvu, zahvaljujući bioekonomiji, novom načinu održivog gospodarstva i decentralizaciji, koje podržava energija koja dolazi iz obnovljivih izvora i koja poštuje kvalitetu života zajednice. Tako će Amazonija moći i dalje biti šuma, kao što već je 30 milijuna godina.
Većina stanovništva u svijetu ne negira ekološke opasnosti koje dolaze od globalnog zagrijavanja, a na koje jednodušno upozoravaju znanstvenici – rekao je nobelovac Nobre i primijetio – Jedini koji to negiraju pobornici su i branitelji gospodarskog modela koji je vladao u 20. stoljeću i još i danas vlada. Amazonija, zahvaljujući svojoj šumi, pohranjuje veliku količinu ugljičnog dioksida. Kad ne bi bilo amazonske šume, globalno zatopljenje bilo bi još veće i gore. Moramo promijeniti naš način življenja i jako smanjiti proizvodnju ugljičnog dioksida.
Brazilska ekologinja i članica Nacionalnog povjerenstva za okoliš, Ima Celia Guimarães Vieira, istaknula je da je važno jamčiti teritorij izoliranim narodima i poštovati vrstu izolacije koju su izabrali. U Brazilu postoji 114 izoliranih naroda. Zahvalila je Papi i sinodskim ocima što su u središte radova sinode stavili cjelovito ekološko pitanje koje je jako važno za Brazilce.
Pročelnik Dikasterija za komunikaciju, Paolo Ruffini, spomenuo je pak kako se u govorima ponovo vraćalo na potrebu ekološkog obraćenja, da postoje ekološki grijesi i ekocid, osvrćući se na idolopoklonstvo prošlosti i sadašnjosti što se pretvorilo u divlji kapitalizam. Potrebno je početi živjeti ne kao gospoda i gospodari zemlje, nego kao gosti – rekao je Ruffini i napomeno – Laicima je predložena ekološka služba. Rečeno je da se Bog očituje onima koji su lišeni života zbog gospodarskog iskorištavanja, a Krist da se poistovjećuje s njima.
Neki su tražili da se preferencijama Crkve za siromašne, dodaju i one za mlade i za zaštitu stvorenog – rekao je Ruffini i nastavio – Mnogi su istaknuli nedostatak svećenika. To da treba dati mogućnost svećeničkog ređenja iskušanim oženjenim muškarcima, neki su pojasnili, ne bi značilo promijeniti zakon o celibatu, nego da taj zakon kao i svi drugi ljudski zakoni može imati iznimke za konkretne situacije. Drugi su napomenuli da ređenje oženjenih ne bi riješilo problem, jer nema zvanja. Za to je potrebna misionarska formacija uz posebnu pripremu za Amazoniju. Trajni se đakonat među domorocima mora povećati zbog službe riječi, krštenja i pričesti. Obredi se trebaju prilagoditi, ne prevoditi. Ima i onih koji su tražili uspostavljanje uloge prvih zajednica.
Tajnik Povjerenstva Biskupske sinode za informiranje, otac Giacomo Costa rekao je kako iz govora proizlazi da svećenička služba mora biti kreativna kako bi rađala druge službe u kojima će sudjelovati vjernici laici koji moraju biti čvrste i javno priznate osobe. Formaciji, međureligijskom i međukulturalnom dijalogu mora se pristupiti s poštovanjem i slušanjem, pokazujući da nam je stalo do drugih, s empatijom, no bez ometanja identiteta. Različiti migracijski tokovi u Amazoniji zahtijevaju različitu pastoralnu skrb. Sinoda mora istražiti sva pitanja integralne ekologije koja proizlaze iz enciklike „Laudato si’“ radi cijele Crkve jer to nije sinoda samo za jedno posebno područje. Zbog toga se trebamo pokrenuti kako bismo bili kontemplativni, a ne da živimo kao gospodari, nego kao gosti.
Brifing o sinodi: Crkva među domorocima uspostavlja službenike riječi
Alessandro Di Bussolo, Ivica Hadaš – Vatikan
Na jučerašnjem brifingu o Biskupskoj sinodi za Amazoniju, biskup Wilmar Santin koji vodi dijecezu u Itaitubi, u brazilskoj državi Parà, podsjetio je da je Papin san da jednoga dana svako amazonsko selo ima domorodačkog svećenika, te da je zatražio da se, suočavajući se s teškoćama, počne s onim što Crkva već dopušta, a to je stalni đakonat. Imamo plan, shvatili smo da je bolje početi sa službenicima riječi, prije nego sa službenicima euharistije – rekao je biskup Santin i istaknuo – Danas tako već imamo 48 službenika riječi na jeziku plemena Mundurukú.
Uskoro ćemo uspostaviti službenike sakramenta krštenja i vjenčanja, jer je Mundrukú domorocima, koji su većinom kršteni, stalo da se njihova djeca krste i vjenčaju u Crkvi. Nastojat ćemo ih imati u svakom selu. Potom ćemo vidjeti kada će biti moguće zarediti stalne đakone domoroce – rekao je biskup Santin i napomenuo – Moramo doći na vrijeme tamo gdje su ljudi, moramo promijeniti strukturu Crkve kako bi bila pokretljivija i brža u donošenju odluka, da ne ovisi više samo o svećeniku, kako bismo uspjeli donijeti Božju riječ u sva mjesta.
Biskup Medardo de Jesùs Henao Del Rio, apostolski vikar Mitùa u Kolumbiji, rekao je da je već zaredio jednog đakona domoroca. Zaredio sam ga po rimskom i domorodačkom obredu. Slavio sam obred ređenja đakona sve do trenutka predaje evanđelja – rekao je biskup Medardo de Jesùs i nastavio –Tada su domorodački starješine stavili krunu na glavu đakona, što je znak da je stekao mudrost u zajednici i da će je voditi. Nisu izgovarali nikakvu molitvu, nego se radilo samo o znaku prepoznavanja. Đakona je zajednica prihvatila, a potom je prošao kroz cijelu crkvu noseći evanđelje koje je najveća mudrost. Zajednica mu je pljeskala i obred je završio zagrljajem mira.
Nije se radilo o miješanju, nego usvajanju nekih vrijednosti domorodačkih zajednica koje su u skladu s kršćanskim vrijednostima – rekao je apostolski vikar Mitùa i dodao – Ne možemo proglasiti svetim sve što je domorodačko, ali ne smijemo ni sotonizirati. Potrebno je dobro proučiti njihove obrede. Đakon je službenik zajednice i ta je služba u skladu s domorodačkom tradicijom. Ne prihvaćamo sve što je domorodačko kako bi postalo kršćansko, nego neke elemente, prilike i slavlja koja u sebi imaju sjeme Božje riječi.
Sestra Gloria Liiana Franco Echeverri, predsjednica Konfederacije latinsko-američkih redovnika, istaknula je da pitanje žena u Crkvi nije pitanje moći, nego služenja i darivanja sebe. Crkva ima žensko lice, ona je majka, učiteljica i u ovo današnje vrijeme osobito je sestra i učenica. Samo u toj perspektivi možemo prepoznati i cijeniti posebnu ulogu žene u Crkvi kao teologinje, katehistice i animatorice.
O nasilju nad ženama sestra Gloria je napomenula da ne postoji ni jedan narod u Amazoniji koji je toga pošteđen. Trgovina ljudima usko je povezana s migracijama i seksualnim iskorištavanjem žena. Nasilje se događa zbog alkoholizma, nijekanja prava i mogućnosti na školovanje, te pristupa zdravstvenim uslugama. Dotakla se i pitanja ubojstva žena kao što su na primjer redovnice koje su stradale jer su štitile siromašne domorodačke narode. To su žene, redovnice, mučenice – istaknula je – koje su oplodile amazonsku zemlju svojim znojem i krvlju.