Na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma – Udruga Macelj 1945. tradicionalno je u nedjelju, 23. kolovoza, okupila na svetoj misi u maceljskoj crkvi Muke Kristove sve koje su željeli iznova moliti za tisuće žrtava, a koje se u ovome kraju, na hrvatsko-slovenskoj granici, nalaze i dalje zatrpane u više od 130 još uvijek neistraženih jama.
Euharistiju je predvodio fra Vladimir Mustač, župnik Maclja. Na komemoraciji su sudjelovale u ime Hrvatskog sabora zastupnica Zdravka Bušić, a u ime Vlade RH i Ministarstva hrvatskih branitelja državna tajnica Nevenka Benić. Organizator je naglasio da je na komemoraciji po prvi puta sudjelovalo jedno ovako visoko izaslanstvo koje je, usto, donijelo i najnovije informacije o iskapanjima i pronalasku novih žrtava.
Fra Vladimir je u propovijedi rekao: “Isus donosi na svijet samo jednu zapovijed – zapovijed ljubavi – prema Bogu i bližnjemu. I kad bi se svijet držao toga, tada bi nam bilo daleko ljepše, bolje.”
“Onda ne bi trebali razbijati glavu danas i mučiti se i s tom svojom prošlošću”, rekao je.
“Ali znajmo, to je naša povijest, a ako se ne bavimo poviješću, ako se ne bavimo onime što je nekad za nas bilo, ne možemo imati i živjeti svoju sadašnjost, a pogotovo gledati iskreno i s ljubavlju, s vjerom, s domoljubljem u svoju budućnost”, poručio je maceljski župnik na euharistiji koja je okupila sedamdesetak vjernika, župljana, ali i manji broj hodočasnika koji su za ovu priliku stigli iz obližnjeg Zagreba, te iz Rijeke.
Odmah nakon mise održana je komemoracija kod zajedničke grobnice svih pronađenih žrtava, uz molitvu, svijeće i vijence, na vanjskom platou crkve kojeg resi vrlo simboličan i snažan umjetnički križni put.
Potpredsjednik Udruge Macelj 1945. Damir Borovčak je, među ostalim, poručio da je nakon punih 28 godina, u mandatu prethodne Vlade, konačno ponovno počelo istraživanje po maceljskim šumama i gorama.
“U svibnju ove godine pronađene su 82 nove žrtve u jami vrlo uskih dimenzija (4 x 4,6 metara). To je bilo objavljeno na mrežnim stranicama ministarstva u dva navrata – u svibnju i lipnju 2020. – no na žalost, nije pobudilo nimalo pozornost hrvatskih medija”, upozorio je i nastavio: “To je odraz stanja danas dvoličnog hrvatskog društva koje je još uvijek nažalost neosjetljivo na sve žrtve podjednako”.
“Diskriminira žrtve po političkim prosudbama pojedinaca, urednika medija i ideoloških političara bez osjećaja. Takvih jama po maceljskoj gori sigurno ima još puno, no prošlo je na žalost namjernih 28 godina političkog nemara, pa su svjedoci biološki izumrli, a na takom velikom prostranstvu dovoljno je samo malo promašiti traženu jamu i da se ništa ne nađe”, objasnio je Borovčak.
Stoga je zahvalio svima koji su tih 27 dana ovog proljeća sudjelovali u istraživanjima.
Komemoracija je nastavljena na obližnjem lokalitetu Lepa bukva, mjestu pogubljenja 21 svećenika i bogoslova iz krapinskog samostana, ali prvi put s ovako visokim izaslanstvom otkako se Macelj u slobodnoj Hrvatskoj komemorira. Državna tajnica Benić je u to prigodi obznanila da je pronađeno još osam posmrtnih ostataka čime se broj pronađenih maceljskh žrtava popeo na 1258, a procjene su da je to 10 posto svih ubijenih u tom kraju. Poručila je: “Danas se ovdje prisjećamo svih stradalih ljudskih života koji svjedoče o povijesti hrvatskog naroda i Macelj je simbol teške ljudske sudbine, od brojnih obiteljskih tragedija do župnika koji su napustili svoje stado”.
“Taj događaj, kao nažalost i mnogi drugi iz Drugog svjetskog rata, ali i iz obrambenog Domovinskog rata – u kojima su stradavale nedužne žrtve, oduzimalo se ljudsko dostojanstvo u smrti, pravo na pokop i spomen – opomena su da se takvo što nikada ne ponovi jer su ljudski životi najdragocjeniji”, naglasila je izaslanica Vlade RH.
“Prisjećajući se žrtava totalitarnih i autoritativnih režima ističem da ćemo ustrajati u traženju nestalih, otkrivanju njihovih sudbina i na promicanju istine.”
I Benić je podsjetila da je Ministarstvo hrvatskih branitelja 2020. započelo i završilo terenske aktivnosti na širem području maceljskog kraja i kroz 27 dana istraživalo šest lokacija, kao moguća stratišta i ekshumirano je 88 žrtava.
Njihov pokop bit će idućega lipnja, na obljetnicu stradavanja, u zajedničku grobnicu kod maceljske crkve, rekla je također. Saborska zastupnica Bušić je – stojeći nad iskopanom jamom, a procjenjuje se da je u tom kraju još 130 takvih grobnih jama – podsjetila da je tisuće razoružanih ratnih zarobljenika i s njima civila trebalo biti po međunarodnom humanitarnom pravu pod posebnom zaštitom. No, oni su mučki poubijani na ovom tužnom mjestu i diljem teškog i dugog križnog puta. “Pobjednička je strana iskazala prijezir prema svim tim odredbama humanitarnog prava, a isto tako prema pravima čovjeka u cjelini. Najoštrije osuđujemo te zločine počinjene iz slijepe mržnje i učinit ćemo sve da se povijesna istina o njima do kraja rasvijetli što uključuje i utvrđivanje imena nalogodavaca i izravnih izvršitelja. I nikada za to nije kasno”, rekla je Bušić, vidno dotaknuta emocijama zbog mjesta na kojem se ponovno nalazi jer tu redovito dolazi, još od devedesetih godina, kako je podsjetila.
Domaćin komemoracije, glasnogovornik Udruge Macelj 1945., Ivan Jaklin istaknuo je: “Mi koji smo se ovdje okupili zapravo slijedimo sjećanje na naše ubijene, ne damo da ta istina umre i svrstavamo se u jednu malu skupini ljudi koja pokušava odškrinuti vrata istine”.
Stupanjem na snagu novog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, od 1. siječnja 2020. godine, datum 23. kolovoza dobio je sveopći društveni značaj, poručuju povodom ovog dana iz Udruge Macelj 1945. i podsjećaju:
Prema izjavama svjedoka u Maceljskim šumama stradalo je oko 13.000 žrtava ubijenih od strane Titovih partizana za vrijeme komunističkog režima nakon Drugog svjetskog rata. Ostalo je neistraženo oko 130 jama u kojima su bačeni i zatrpani ubijeni, ali i ranjeni ljudi.
U Maclju u svetištu se nalaze i zemni ostaci 21 svećenika, franjevca i bogoslova ubijenih 1945. u noći s 4. na 5. lipnja, kako je zapisano u kronici Franjevačkog samostana u Krapini u lipnju 1945.
To su bili svećenici i bogoslovi iz Vrhbosanske, Zagrebačke i Đakovačko-osječke nadbiskupije, te Krčke biskupije i dviju franjevačkih provincija: Bosne Srebrene i Hercegovačke franjevačke provincije.
Od 1991. godine svake prve nedjelje u lipnju održavaju se godišnje spomen mise u crkvi Muke Kristove.