Korizma ili četrdesetnica (lat. quadragesima) dio je liturgijske godine u kojem se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa. Korizma tehnički traje puna 44 dana, no budući korizmene nedjelje nisu pokornički dani, već su poput svih ostalih nedjelja dani slavlja, pokorničkih dana u korizmi ima 38. Dodamo li tima 38 dana i Veliki Petak te Veliku subotu (jer su i oni dani molitve i posta, a nisu dio korizme) dobivamo 40 pokorničkih dana od Pepelnice do samoga Uskrsa. Povijest korizme Od samih početaka priprava za svetkovinu Uskrsa sastojala se od jednog ili dva dana posta o čemu početkom 3. stoljeća svjedoči Hipolit Rimski. Četrdesetodnevni vazmeni post prvi se put spominje 306. godine u tzv. Epistula canonica sv. Petra Aleksandrijskog gdje se određuje da lapsi (kršćani koji su se tijekom Dioklecijanova progona od straha odrekli vjere) nakon tri godine javne pokore drže još jednu četrdesetnicu posta i molitvi kao pripravu za dan svoga pomirenja. Vrijeme 40-dnevne priprave za Uskrs, javlja se u rimskoj liturgiji od 4. stoljeća, a započinjalo je Prvom nedjeljom korizme. Od 6. stoljeća početak korizme pomiče se na srijedu koja prethodi toj nedjelji. Toga su dana pokornici, a potom i ostali vjernici, primali pepeo kao znak ulaska u korizmenu pripravu za Uskrs. Od kraja 11. stoljeća pepeo se radio maslinovih ili palminih grančica blagoslovljenih na Cvjetnicu prethodne godine. Pepeo označava ozbiljnost i pokoru, čime je obilježeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnuće. Ta se srijeda stoga naziva Pepelnica. Korizmeno vrijeme bilo je i ostalo vrijeme priprave katekumena za primanje sakramenata kršćanske inicijacije u Vazmenoj noći. Korizma je, dakle, od samih početaka imala trostruko značenje: vrijeme neposredne priprave pokornika na pomirenje na Veliki četvrtak, vrijeme neposredne priprave katekumena za sakramente inicijacije u Vazmenom bdijenju te vrijeme priprave ostalih vjernika na vazmene blagdane. Koliko traje korizma? U liturgijskoj godini korizmeno razdoblje traje od Pepelnice do Velikoga četvrtka, to jest Mise večere Gospodnje kojom započinje Vazmeno trodnevlje, što potvrđuju Opće uredbe o liturgijskoj godini i kalendaru (br. 28), te Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji (br. 127.) U korizmeno vrijeme dakle spadaju i korizmene nedjelje, stoga ona ukupno broji 44 dana. Zanimljivo, u vrijeme posljednje obnove kalendara (1969. god.) liturgičari su htjeli dokinuti Čistu srijedu, pa bi tako korizma, kao što je to bilu o početcima, počinjala na Prvu korizmenu nedjelju i doista trajala 40 dana, no na izričitu želju pape Pavla VI. Čistu srijedu nije se diralo. Broj 40 stoga treba tumačiti simbolički, a ne doslovno. Iako korizma završava na Veliki četvrtak, to ne znači kako prestaje i vrijeme pokore, posta i sabranosti budući da Vazmeno trodnevlje predstavlja sjajni vrhunac čitave liturgijske godine (ONLGK 18). Spomenimo kako se četrdesetodnevna priprava za svetkovinu Uskrsa temelji na biblijskoj tipologiji: 40 dana trajao je opći potop (Post 7,14) 40 dana Mojsije je boravio na brdu Sinaj (Izl 24,18) 40 godina su Izraelci lutali pustinjom (Još 3,4) 40 dana išao je Ilija prema brdu Horebu (1 Kr 19,8) 40 dana vrijeme je u kojemu se Niniva trebala obratiti (Jona 3,4) 40 dana Isus je proveo u pustinji (Mk 1,13; Mt 4,2; Lk 4,1) 40 dana nakon uskrsnuća Isus je uzašao na nebo (Dj 1,6-11) Što su to korizmene nedjelje? Korizma broji šest korizmenih nedjelja, a u liturgijskoj tradiciji hrvatskog naroda svaka korizmena nedjelja ima svoje ime: Čista – jer dolazi odmah iza Čiste srijede (Pepelnice). Pačista – ili pračista, odnosno još čišća od prve koja se naziva Čista Bezimena – jer joj se nije davalo ime iz poštovanja prema korizmi, prema muci Isusovoj Sredoposna – jer je na polovici korizmenog posta. Gluha – jer se te nedjelje pjevalo bez pratnje orgulja, pokrivale bi se slike i kipovi u crkvi, zastirali bi se križevi kako bi crkveni prostor izgledao što jednostavnije, a sve poradi veličine svetih dana koji se bliže: muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova. Cvjetnica ili Cvjetna nedjelja – liturgija Cvjetnice obilježena je čitanjem ili pjevanjem muke, a naziv je dobila zbog procesije s grančicama u spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem, kada ga je puk dočekao poklicima Hosana Davidovu Sinu, blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje. U sveopćoj Crkvi, Četvrta korizmena nedjelja zove se Laetare – Veseli se!, prema riječima ulazne pjesme iz Knjige proroka Izaije: Veseli se, Jeruzaleme, kličite zbog njega svi koji ga ljubite! Radujte se, radujte s njime, svi koji ste nad njim tugovali! Nadojite se i nasitite na dojkama utjehe njegove. (Iz 66,10-11) Korizmene nedjelje izuzete su od pokorničkog karaktera korizme, jer svaka nedjelja, pa i korizmena, ima pečat uskrsnuća Gospodnjega u tjednom ritmu života kršćana. Liturgijske preporuke Opća uredba Rimskog misala donosi nam nekoliko napomena glede korizmenog vremena: U vrijeme korizme zabranjuje se urešavanje oltara cvijećem, osim u nedjelju Laetare (IV. korizmena) te na svetkovine i blagdane. Cvjetni ures neka bude uvijek umjeren te neka se radije smjesti pored oltara nego na samome oltaru. (OURM 305) U vrijeme korizme sviranje orgulja i drugih glazbala dopušta se samo kao potpora pjevanju, osim u nedjelju Laetare (IV. korizmena nedjelja) te na svetkovine i blagdane. (OURM 313) Ljubičasta se boja uzima u doba došašća i korizme… Ružičasta se boja može uzeti, tamo gdje je običaj, u nedjelje Gaudete (III. došašća) i Laetare (IV. korizmena). (OURM 346) Osim toga, Uredba napominje kako se u korizmenom vremenu ne pjeva (ili govori) Slava, te kako se umjesto poklika Aleluja pjeva redak prije evanđelja, naznačen u lekcionaru ili drugi psalam ili zavlaka (tractus), kako se nalazi u Gradualu. (usp. OURM 62) Post i nemrs U pokorničkom duhu korizmenog vremena, neki vjernici odlučuju se na post i/ili nemrs. Podsjetimo stoga na značenje i smisao ove dvije pokorničke prakse. Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali ne jesti meso. Crkva je proglasila dva dana strogog posta i nemrsa, a to su Čista srijeda ili Pepelnica i Veliki petak. Na ta dva dana vjernik uzima samo jedan puni obrok (do sita) jer je post, a ne jede meso jer je nemrs! U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života. Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života, osim ako je u petak svetkovina. Posta su oslobođene trudnice, dojilje, bolesnici i oni koji se bave teškim fizičkim radom (prema potrebi). Ukoliko se u vremenu korizme odlučimo na pokorničku praksu posta i/ili nemrsa, imajmo na umu riječi sv. Leona Velikog: Prihvatimo, dakle, ovaj svečani post marljivom pobožnošću i budnom vjerom. Slavimo ga ne praznim uzdržavanjem od jela, što ga često savjetuje slabo zdravlje tijela ili bolest gramzljivosti, nego širokogrudnom plemenitošću. Bit našeg posta nije u samom uzdržavanju od hrane i ne koristi uskraćivati hranu tijelu, ako srce ne ostavi nepravde i ako se jezik ne uzdrži od pogrde. Bit ćemo ne bez razloga izloženi kritikama nevjernika i naši će propusti naoružati jezike bezbožnika protiv vjere, ako postimo, a naš se način života ne slaže s čistoćom savršenog posta. BIBLIJSKO ZNAČENJE KORIZME Fra Zvjezdan Linić o korizmi i simbolici broja 40 S Pepelnicom, odnosno Čistom srijedom, svake godine ulazimo u osobito liturgijsko vrijeme, u korizmu. Korizma dolazi od latinske riječi “Quadragesima”, što znači “Četrdesetnica”. Naime, korizma traje četrdeset dana. Od Pepelnice do Uskrsa ima točno 40 radnih dana. Nedjelje su i u korizmi i inače izuzete od stanovitog pokorničkog karaktera ovog vremena jer svaka nedjelja, pa i korizmena, ima pečat uskrsnuća Gospodnjega u tjednom ritmu života kršćana. Isus je, naime, po kronologiji evanđelja uskrsnuo prvog dana po suboti i odatle nedjelji uvijek to značenje. Zato su se u konstrukciji korizmenog vremena ispred prve korizmene nedjelje dodala ova četiri dana da ih do Velike subote bude točno četrdeset. Tu se susrećemo s brojem četrdeset. To je posvećeni biblijski broj. Najprije je to u određenom smislu broj aktivne ljudske dobi između vremena odrastanja i obrazovanja te onog kad se odlazi u penziju, odnosno vrijeme staračke nemoći. A u Bibliji to je poglavito broj koji je posvećen hodom Božjeg naroda od Egipta do Obećane zemlje. Taj hod trajao je četrdeset godina jer je bilo potrebno da se na neki način cijela jedna generacija pročisti od nevjere i bunta prema Bogu. U Bibliji još na nekim mjestima susrećemo naglašen broj četrdeset. U vrijeme Noe kiša je padala 40 dana i 40 noći. To je vrijeme općeg potopa. Prorok Ilija morao je hodati 40 dana do svete gore Božje. Ipak, najkonkretnija veza tog broja i naše korizme usredotočena je na osobu Isusa Krista. Pred Isusov javni nastup on se povukao u pustinju i ondje živio isposnički i postio 40 dana. Tako ohrabren i ojačan, bio je sposoban oduprijeti se svim zamkama zloga. I kršćani u korizmi nasljeduju Isusa. Ipak, od davnine korizma je bila ponajprije intenzivno vrijeme priprave za primanje sakramenata kršćanske inicijacije što su je u prvim stoljećima kršćanstva primale gotovo isključivo odrasle osobe. Pošto su tri godine proveli u poučavanju i vježbanju po pravilima Božjih zapovijedi i evanđeoskih načela, prije nego što će u vazmenoj noći od Velike subote na Uskrs primiti te sakramente, oni su proveli ovu posljednju korizmu u intenzivnoj pripravi. Taj će pečat u korizmi ostati i danas, kad se odrasli kršćani pozivaju da provjere kvalitetu svojeg života i da onda u istoj vazmenoj noći obnove svoje sakramente i svoju vjernost Isusu. Zato se na Veliku subotu u noćnom bdjenju obnavlja krštenje svih vjernika. Jednako je tako s vremenom ovo doba postalo prikladno za obnovu savjesti i mnogim kršćanima koji su posrnuli davala se prigoda da dobiju oproštenje grijeha i da hrabrije krenu u uredan kršćanski život. Nije stoga čudo da i danas korizma poziva vjernike da obave svoju “korizmenu”, odnosno “uskrsnu” ispovijed i da se tako priprave na vazmene blagdane. A da se mogne djelotvorno boriti protiv grijeha, valja i volju usmjeriti na dobro te učiniti da čovjek bude jači od svih drugih napasti. Stoga Crkva poziva da se čovjek pokuša pomalo odricati nekih potreba (npr. post i nemrs) kako bi bio jači i jasniji u težim iskušenjima. Smisao korizme, motiv za bilo kakvo odricanje definitivno treba biti ljubav. Onda je riječ o savršenom odricanju. Ipak, ima primjera kad motiv odricanja nije ljubav nego mržnja i želja da se drugome svojim odricanjem našteti, ili pak zavist. Ta dva motiva definitivno nisu kršćanska. Također, Crkva poziva na odricanje od zabave kako bi čovjek našao unutarnji mir, i to prije svega kroz pobožnost križnog puta. duhovno i moralno bogaćenje čovjeka. No vratimo se na post. Bitno je reći da post nije propisan kako bi smanjio kilograme vjernika, on je tu zbog duhovnosti. Naime, i post i nemrs mogu ozdraviti. Biblija i kršćanska predaja su puni svijetlih primjera odricanja jer tko posti, više je otvoren duhovnosti, a jedan od zadataka mu je i promjena načina života, otvaranje prema Bogu i riječi Božjoj. Kristofori, društvo za promicanje kršćanskih vrednota, na svojim stranicama navode kako se danas pogrešno shvaća post. Vlada mišljenje da postom mi nešto činimo Bogu i svecima. Pritom je zanemarena istina da je post potreban nama osobno. Uz to, postom ljudi zamjenjuju hranu, a pritom se ne osjeća žrtva ni odricanje. Treće, rijetko ljudi imaju svijest zašto poste. Postilo se da se zadovolji crkveni zakon. Ljudi zapravo ne znaju zašto se to “mora”. Kao četvrti primjer navode da iz toga svega proizlazi pomalo pogrešan stav mnogih da su u korizmi ostavili nešto, a poslije nadoknadili, i još bi se hvalili koliko su se odrekli, kao da su dragog Boga impresionirali svojim postom i da su pred ljudima postali veliki vjernici. I na kraju neka nas motiviraju riječi katoličkog svećenika Odilona Singbo: „Korizma bi trebala biti vrijeme duhovne obnove. Ona primorava čovjeka da se bavi sobom u pozitivnom smislu, ne sebičnom. Ona je zapravo razdoblje mira koje nas vraća na izvorište života i usmjerava prema njegovom konačnom cilju. Spoznaju da sam kao čovjek koji je na ovoj zemlji u prolazu i koji treba to vrijeme provedeno ovdje učiniti korisnim i ugodnim ljudima oko sebe. Da svaki moj čin kao izvor ima Boga…“ .
- Prva korizmena nedjelja
- (VIDEO) Za sretnu bebu i miran san: 5 jednostavnih načina kako najbrže uspavati dijete