Svečana misa prigodom preuzimanja službe i ustoličenja splitsko-makarskoga nadbiskupa Zdenka Križića slavljena je na blagdan apostola Šimuna i Jude Tadeja, u subotu 28. listopada, u crkvi Svete Obitelji u Prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu.
Novi nadbiskup i metropolit Zdenko Križić predslavio je misu u koncelebraciji s dosadašnjim apostolskim upraviteljem Splitsko-makarske nadbiskupije Želimirom Puljićem, apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj Giorgiom Linguom, zagrebačkim nadbiskupom i metropolitom i predsjednikom HBK Draženom Kutlešom, vrhbosanskim nadbiskupom i metropolitom i predsjednikom Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Tomom Vukšićem, đakovačko-osječkim nadbiskupom i metropolitom Đurom Hranićem, riječkim nadbiskupom i metropolitom Matom Uzinićem, zadarskim nadbiskupom Milanom Zgrablićem, požeškim biskupom Antunom Škvorčevićem, bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, krčkim biskupom Ivicom Petanjakom, vojnim ordinarijem u RH Jurom Bogdanom, šibenskim biskupom Tomislavom Rogićem, varaždinskim biskupom Božom Radošem, porečkim i pulskim biskupom Ivanom Štironjom, hvarskim biskupom Rankom Vidovićem, dubrovačkim biskupom Rokom Glasnovićem, novoimenovanim subotičkim biskupom Ferencom Fazekasom, pomoćnim zagrebačkim biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, umirovljenim splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišićem, umirovljenim šibenskim biskupom Antom Ivasom, generalnim tajnikom HBK Krunoslavom Novakom, barskim nadbiskupom i apostolskim upraviteljem Kotorske biskupije Rrokom Gjonlleshajem, tajnikom Apostolske nuncijature Alvarom Ernestom Izurieta Y Seaom, desetoricom provincijala redovničkih zajednica koje djeluju na području Republike Hrvatske te u zajedništvu s oko 130 svećenika.
Prvi se prisutnima obratio dosadašnji apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Želimir Puljić. „Na Malu Gospu, u prigodi objave imenovanja, kao i kod nedavnog susreta u Rimu, zahvalio sam Svetom Ocu za dar novog nadbiskupa, a mons. Križiću čestitao na ukazanom povjerenju, te u svoje ime i u ime umirovljenog nadbiskupa Marina, klera, Bogu posvećenih osoba i vjernika laika izrazio srdačnu dobrodošlicu u grad sv. Dujma. Obred preuzimanja biskupske službe važan je događaj za ovu partikularnu Crkvu, i dobra prigoda osjetiti značenje i ulogu biskupâ kao apostolskih nasljednika“, kazao je.
Također je zahvalio Božjoj providnosti što je zadnjih devet mjeseci bio na čelu nadbiskupije u kojoj se, kako je kazao, „osjećao kao doma“. „To je vaša zasluga, vjerni puče, koji si me sa svojim prezbiterima poštivao, surađivao, slušao i volio. Odlazim s divnim osjećajem ponosa što sam kroz ove prošle mjesece mogao biti u Dujmovu gradu i živjeti s vama, draga braćo i sestre, dijeleći sve vaše nade, brige i radosti. Neka vas Gospodin blagoslovi i čuva! Hvala vam od srca“, zaključio je.
Potom je nuncij Lingua pročitao Papinu Bulu u kojoj piše da pastoralna korist često zahtijeva da Apostolska Stolica biskupima mijenja sjedište, a to ponajviše poduzima s biskupima koji se ističu vrlinom pastoralnoga služenja, osobito kada treba odlučiti o mjesnim Crkvama koje nemaju pastira, kao i u slučaju Splitsko-makarske nadbiskupije.
„Zbog toga smo, časni brate, odlučili povjeriti ovu nadbiskupiju tebi koji se ističeš molitvenim životom, vještinom u upravljanju poslovima i naukom, kao i u ljubavi te djelatnom pastoralnom radu. Stoga, čuvši savjet Dikasterija za biskupe, Našom Apostolskom vlašću i autoritetom, ovim Pismom tebe, razriješivši te veze s Gospićko-senjskom biskupijom, rado imenujemo i postavljamo Splitsko-makarskim nadbiskupom metropolitom, sa svim udijeljenim pravima i danim odgovarajućim obvezama. O ovom tvome imenovanju upoznat ćeš kler i narod tebi sada povjerene nadbiskupije kako bi znali koga trebaju slijediti na putu vječnoga spasenja. Promijenivši sjedište, časni brate, ostaješ isti pastir i ostaju ti jednaki napori da ih izvršavaš kod drugog dijela Kristove obitelji te da o njima preuzmeš istovjetnu brigu“, stoji u Buli.
Na kraju Bule stoji poticaj novome nadbiskupu da nastavi biti postojan, neumoran kako u zgodnim tako i u nezgodnim prilikama, uglavljen u Krista koji treba biti uvijek pred očima i u srcu, po zagovoru Blažene Djevice Marije Gospe od Otoka, svetoga Dujma i solinskih mučenika.
Potom je apostolski upravitelj predao nadbiskupu Križiću nadbiskupski štap. Riječ je o štapu iz 18. stoljeća koji se nalazio u Riznici splitske katedrale. Pastoralni štap na zakrivljenom gornjem dijelu ima dopojasni lik zaštitnika sv. Dujma koji blagoslivlja. Izrađen je u Napulju u vrijeme nadbiskupa Antuna Kačića. Nakon čitanja papine Bule i preuzimanja pastirskog štapa, nadbiskup Zdenko sjeo je na „sedes“, čime se na simboličan način označilo preuzimanje službe i ustoličenje.
Nakon toga zbor je svečano zapjevao novokomponiranu pjesmu s tekstom nadbiskupovog slogana „Bog sam dostaje“.
Nakon naviještenih liturgijskih čitanja, u homiliji je nadbiskup Križić istaknuo da njegovo preuzimanje Splitsko-makarske nadbiskupije pada na blagdan dva Isusova učenika, Šimuna i Judu Tadeja. O toj dvojici apostola zna se jako malo. Evanđelisti kada predstavljaju listu apostola stavljaju njih dvojica uvijek na kraju liste. Ono što se zna o njima jest to da su obojica do kraja ostali uz Isusa, s kojim su vjerojatno bili u krvnom srodstvu, ali još više u duhovnom. Obojica su dali svoje živote za njega i njegovu radosnu vijest.
Nadovezujući se na evanđeoski odlomku iz liturgije na blagdan dvojice apostola kazao je kako je u središtu pozornosti Isus koji se povlači u osamu, na goru, gdje cijelu noć ostaje u molitvi. Molitva i rad su dva bitna elementa u njegovu životu. I u takvoj su harmoniji da jedan drugom nikada ne otima vrijeme. Molitva bez rada je iluzija, prijevara, jer molitva po svojoj naravi šalje osobu u akciju. Rad bez molitve je aktivizam bez duše, samodokazivanje i promocija samih sebe. „Isus molitvom priprema svoje djelovanje. Prije izbora dvanaestorice on cijelu noć moli. To je vrlo jaka poruka svima nama da molitvom pripremamo ono što nas očekuje u svakom danu“, istaknuo je nadbiskup Križić.
Na kraju evanđeoskog odlomka stoji da je svo mnoštvo tražilo da se dotakne Isusa jer je snaga izlazila iz njega i sve ozdravljala. Ovo je poziv svima da se približe Isusu, da ga dotaknu, jer njegova blizina ozdravlja. Ruka s kojom mi dotičemo Isusa jest naša vjera, naša molitva i ljubav. Učenik koji svaki dan ne dotiče Isusa, koji s njim nije povezan, ostaje prazan, kao mladica bez trsa. Takav učenik nikoga neće izliječiti i pridići.
Nadbiskup je iznio u propovijedi najvažnije karakteristike autentičnog Kristova učenika rekavši da „samo takav može biti Isusov svjedok. Samo takav može ozdravljati duše. Za sve nas je to temeljni program bez kojeg će svi drugi programi i projekti biti neučinkoviti. Ovaj program jednako obvezuje sve nas biskupe, svećenike i vjernike laike. Samo zajednički možemo učiniti da naša mjesna Crkva bude autentičnija i svetija“, kazao je.
Na kraju homilije, citirajući dogmatsku konstituciju Lumen gentium br. 32., istaknuo je da vjernici nisu pozvani samo slušati pastire. Poslušnost nije isključena, ali naglasak je da vjernici živo surađuju s pastirima, jer su i vjernici, a ne samo biskupi i svećenici, odgovorni za Kristovo mistično tijelo Crkvu, za njezinu svetost i svakovrsni napredak.
„Preuzimanjem velike i poviješću bogate Splitsko-makarske nadbiskupije nisam postao neki nadčovjek, nego ostajem siromašni vjernik koji se mora svakodnevno boriti da bi vjeru sačuvao i ispunio Božja očekivanja“, zaključio je.
Nakon popričesne molitve riječ dobrodošlice i čestitke novome nadbiskupu izrazio je, u ime biskupa Hrvatske biskupske konferencije mons. Dražen Kutleša. „S dubokim poštovanjem i zahvalnošću, u ime biskupa Hrvatske biskupske konferencije, upućujem svima, napose Vama, nadbiskupe Zdenko, srdačne pozdrave i Božji blagoslov u ovoj prigodi Vašeg preuzimanja službe splitsko-makarskog nadbiskupa. U ovom svečanom trenutku, dopustite mi iskazati duboku zahvalnost nadbiskupu Želimiru, koji je s apostolskim žarom vršio službu apostolskog upravitelja Splitsko-makarske nadbiskupije. Danas, pod inspirativnim svjetlom apostola Pavla, uranjamo u mističnu stvarnost Crkve, u kojoj je sva građevina povezana i raste u hram svet u Gospodinu. Vi, nadbiskupe, postajete jedna od tih živih stijena u ovom svetom hramu, na stolici na kojoj je nekoć sjedio časni sv. Dujam, preuzimajući je danas kao njegov nasljednik“, kazao je.
Nadovezujući se na Augustinov citat, nadbiskup Kutleša kazao je da, kao što je iz Petra stijene proizašla Crkva, tako iz križa proizlazi nadbiskupova duboka teološka i pastoralna zadaća da bude križ koji štiti, koji nosi i koji otkupljuje. „Struktura križa, sastavljena od vertikalnog i horizontalnog dijela, nosi bogatu simboliku u kršćanskoj tradiciji i teologiji. Križ je mjesto na kojem se spajaju vertikalna i horizontalna dimenzija, gdje se susreću Božja i ljudska stvarnost. Vertikalna dimenzija križa simbolizira uzlaznu liniju koja povezuje zemlju i nebo, čovjeka i Boga. Ta vertikala je put prema transcendentnom, prema svetosti i Božjoj ljubavi. U teološkom kontekstu, vertikalna dimenzija predstavlja prvi i osnovni odnos svakog kršćanina, odnos prema Bogu. Horizontalna dimenzija križa predstavlja naš odnos s drugim ljudima i sa svijetom oko nas. Ona je ravan na kojoj se živi kršćanska ljubav, milosrđe i pravda. Horizontalna dimenzija je poput ruku koje se pružaju prema drugima, koja grli, pomaže i nosi“, istaknuo je.
„Kao novi splitsko-makarski nadbiskup pozvani ste živjeti u skladu s ovom dubokom kršćanskom simbolikom – vertikalno, održavati i njegovati svoj odnos s Bogom, služeći kao most između božanskog i ljudskog, a horizontalno, Vaša misija je služiti svojoj zajednici, biti ‘križić’ koji pruža utjehu, vodstvo i ljubav. Neka vam Bog udijeli milost i snagu da svojim djelovanjem i poslanjem križ, koji nosite kao dio svog imena i identiteta, postane križić za vašu zajednicu“, zaključio je.
Uime klera Splitsko-makarske nadbiskupije, redovništva i Bogu posvećenih osoba izraze dobrodošlice izrazio je don Edvard Punda, župnik Konkatedralne župe sv. Petra u Splitu, dekan Konkatedralnoga dekanata, profesor fundamentalne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Uime svih svećenika i cjelokupnog klera nadbiskupije, izrazio je dobrodošlicu novome nadbiskupu. Zahvalio je prethodnicima mons. Marinu Barišiću, mons. Draženu Kutleši te apostolskom upravitelju Želimiru Puljiću.
„Slušali smo i čitali o Vašim dubokim i iskrenim promišljanjima povodom prihvaćanja ove nove službe na koju ste izabrani i pozvani voljom Božjom od pape Franje. Te misli zacijelo izviru iz vaše formacije u karmelskom redu. Stoga sam i ja slobodan citirati sv. Tereziju Avilsku kao pomoć biskupima i nama svećenicima, riječi koje je zapisala u knjizi ‘Osnutaka’ upravo misleći na biskupsku službu i govoreći o jednom njoj dragom biskupu – ‘Ne gubi ni dana ni sata da ne radi, premda nije bio zdrav. Zacijelo je to bilo zato da bi svome sluzi dao da stekne više te da iskuša slaganje njegove volje sa svojom. Koliko god ima posla, ne propušta pronaći vremena da se preda molitvi’“, istaknuo je Punda.
„Služenje Gospodinu, prije nego zahtjev, njegov je dar. On nam je obećao svoga Duha koji nas osposobljuje biti njemu na službu i u nama postaje snaga da se u svemu naša volja uskladi s Božjom. On zna načine kako donijeti mir u naše duše, čak i kada je izvana sve uzdrmano. Sve čini da nas privuče k sebi, da nas usmjeri na put k savršenosti. Samo iz te svijesti i sigurnosti, odnosno iz pouzdanja u Božju ljubav, koje nedvojbeno jača kada smo predani u molitvi, pastir može ići naprijed i nositi teret koji ga nadilazi te vidjeti Krista na licima svih ljudi“, dodao je.
„Mi svećenici, redovnici i Bogu posvećene osobe vaši smo bliži suradnici. Svjesni smo da smo slabi i da često manjkamo u ljubavi. Nismo dostojni poslanja koje imamo. Ipak, to što nam nije teško priznati, ne želimo da nam lako postane izlika. Zato, dok vas primamo otvorena srca i obećavamo suradničku raspoloživost, molimo da svi budemo znak Božje ljubavi svakom čovjeku“, zaključio je.
U ime vjernika laika izraze dobrodošlice izrekla je Marija Špar iz Župe Uznesenja BDM u Kaštel Lukšić. Supružnici Mijo i Marija su devet godina u braku, imaju četvero djece te očekuju uskoro peto dijete. „Predragi oče Nadbiskupe, u ime obitelji i svih vjernika Splitsko-makarske nadbiskupije srdačno vas pozdravljamo i želimo vam dobrodošlicu. Crkva koja je obitelj obitelji, potrebna je nas, a mi još više nje. Raduje nas vaša iskrena otvorenost prema suradnji s laicima u pastoralu te smo spremni tu povjerenu nam odgovornost rado i svim srcem prihvatiti. Hvala vam što već danas kušamo vašu brižnost, blizinu i očinski zagrljaj. Vjerujemo i nadamo se da će nam dobri Bog po vašoj službi donijeti novo osvježenje Duha Svetoga“, istaknula je.
Na kraju mise je mons. Križić zahvalio svima koji su sudjelovali u euharistijskom slavlju u kojem je preuzeo službu upravljanja drevnom i poviješću bogatom Splitsko-makarskom nadbiskupijom. „U nepune dvije godine promijenila su se četiri nadbiskupa na čelu Splitsko-makarske nadbiskupije. Ne znam može li se i ovdje primijeniti ona izreka ‘varietas delectat’, da promjena veseli, ili da je ugodna. No, ono što je najbitnije jest znati neke stvari prihvaćati snagom vjere jer se samo tako mogu i razumjeti“, kazao je.
Pozdravio je sve nazočne nadbiskupe i biskupe, kao i apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj kojega je zamolio da prenese riječi zahvalnosti Svetom Ocu na povjerenju koje mu je iskazao. Posebnu zahvalnost iskazao je prethodnicima na kormilu Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Barišiću, mons. Kutleši i mons. Puljiću. Pozdravio je sve predstavnike institucija civilne vlasti i sve svećenike Splitsko-makarske nadbiskupije koje je nazvao „svojim prvim suradnicima“.
„Znam da vam nije uvijek lako jer savjesno i zauzeto pastoralno djelovanje košta i umara. Znamo, također, da je blagoslovljeno biti umoran od služenja i žrtve. Hrabrost davati život i trošiti se za svoje vjernike mora biti urezano u svećenički ‘DNA’. Odricanje i žrtva su suprirodni svećeničkom pozivu. Bog vas je izabrao u povjerenju i nadi da ćete svojim velikodušnim služenjem i molitvom nositi trajno ovaj narod Bogu i Boga ovom narodu. Tu je bit vašeg poslanja. Crkva nema potrebu nekakvih apologeta koji će samo braniti neke teze vjere, niti križara koji će ratovati i silom nametati vjeru, nego jednostavnih i poniznih sijača Božje riječi koji će s ljubavlju i velikodušnošću služiti Gospodinu i povjerenom narodu. Neka vam dragi Bog pomogne da mognete ispuniti njegova očekivanja i neka narod Božji može u vama uvijek vidjeti znak i odsjaj božanskoga“, istaknuo je u obraćanju svećenicima Splitsko-makarske nadbiskupije.
Pozdravio je sve nazočne provincijale i provincijalke, kao i sve druge redovnike i redovnice. „Božji narod vas treba i zahvalan vam je na vašem nesebičnom služenju. Redovnički život je bio i treba uvijek biti produžetak Isusova djelovanja, odjek njegove riječi, umnažanje njegovih ruku i toplina njegova srca. Papa Franjo je uputio jaki poziv cijeloj crkvi, a napose redovništvu, da pođe na životne periferije gdje ima najviše bijede. U prošlosti su uglavnom sve redovničke zajednice nastale iz životnog iskustva svojih utemeljitelja koji su otkrili bijedu na tim periferijama i započeli tražiti suradnike da bi tu bijedu ublažili“, kazao je.
Također, pozdravio je sve vjernike laike Splitsko-makarske nadbiskupije, sve vjeroučitelje, župne suradnike, sve članove molitvenih zajednica, duhovnih pokreta i sve djelatnike u različitim oblicima karitativnog služenja, kao i pjevačke zborove.
„Područje evangelizacije je veliko, a radnika nikada dovoljno. Znamo da ima puno roditelja koji ne uspijevaju ili čak ne smatraju važnim, prenijeti svojoj djeci cjelovitu vjeru. Imamo sve više vjernika čiji je odnos prema Bogu vrlo hladan. Ima ponajviše onih koji se zadovoljavaju vjerskim minimalizmom i njihova vjera nema gotovo nikakav utjecaj na njihov život. Ima i puno onih koji su rođeni kao vjernici, ali to nikada nisu postali. No, ovaj naš kraj ima razloga da se ponosi poviješću svoje vjere. Ovdje su korijeni kršćanske vjere, kada su u pitanju prostori današnje Hrvatske, a ovi prostori su i kolijevka vjere hrvatskog naroda. Ta je vjera zalijevana krvlju mnogih mučenika i zato ona ovdje ima tako duboke korijene. Snagom te vjere je naš narod uspijevao preživjeti, podnijeti nepodnošljivo i izdržati neizdrživo. Želimo vjerovati da će, kada Sin Čovječji ponovno dođe, na ovoj našoj dalmatinskoj grudi naći žive vjere“, istaknuo je u obraćanju laicima.
Iskoristio je priliku pozdraviti sve svećenike, redovnike, redovnice i vjernike iz Gospićko-senjske biskupije te im zahvalio na lijepoj suradnji kroz nešto više od sedam godina njegova djelovanja. Naposljetku je na poseban način pozdravio članove karmelske obitelji te svoju rodbinu i prijatelje koji su ga stalno pratili i prate svojom molitvom i ljubavlju.
Nakon zahvale pjevan je himan „Tebe Boga hvalimo“. Nakon mise nadbiskupi, svećenici i redovnici napravili su „špalir“ ispred Prasvetišta u kojem su pljeskom dočekali novoga pastira Splitsko-makarske nadbiskupije. Nadbiskup Križić, po završetku mise, zadržao se u razgovoru s pukom. Za sve uzvanike organiziran je prigodni domjenak.
Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor sastavljen od Mješovitog zbora Gospe od Zdravlja, Mješovitog zbora Gospe Fatimske, Mješovitog prvostolnog zbora sv. Dujma i Mješovitog zbora Gospe od Otoka pod ravnanjem mo. Šime Marovića uz orguljsku pratnju s. Mirte Škopljanac-Mačine. Preuzimanje službe u izravnom prijenosu prenosio je Laudato TV, Hrvatski katolički radio, Radio Marija i Radio Mir Međugorje, a na misi su sudjelovali i predstavnici civilnih vlasti.
