Mons. Zdenko Križić preuzeo službu splitsko-makarskog nadbiskupa

SOLIN (IKA)

Svečana misa prigodom preuzimanja službe i ustoličenja splitsko-makarskoga nadbiskupa Zdenka Križića slavljena je na blagdan apostola Šimuna i Jude Tadeja, u subotu 28. listopada, u crkvi Svete Obitelji u Prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu.

Novi nadbiskup i metropolit Zdenko Križić predslavio je misu u koncelebraciji s dosadašnjim apostolskim upraviteljem Splitsko-makarske nadbiskupije Želimirom Puljićem, apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj Giorgiom Linguom, zagrebačkim nadbiskupom i metropolitom i predsjednikom HBK Draženom Kutlešom, vrhbosanskim nadbiskupom i metropolitom i predsjednikom Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Tomom Vukšićem, đakovačko-osječkim nadbiskupom i metropolitom Đurom Hranićem, riječkim nadbiskupom i metropolitom Matom Uzinićem, zadarskim nadbiskupom Milanom Zgrablićem, požeškim biskupom Antunom Škvorčevićem, bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, krčkim biskupom Ivicom Petanjakom, vojnim ordinarijem u RH Jurom Bogdanom, šibenskim biskupom Tomislavom Rogićem, varaždinskim biskupom Božom Radošem, porečkim i pulskim biskupom Ivanom Štironjom, hvarskim biskupom Rankom Vidovićem, dubrovačkim biskupom Rokom Glasnovićem, novoimenovanim subotičkim biskupom Ferencom Fazekasom, pomoćnim zagrebačkim biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, umirovljenim splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišićem, umirovljenim šibenskim biskupom Antom Ivasom, generalnim tajnikom HBK Krunoslavom Novakom, barskim nadbiskupom i apostolskim upraviteljem Kotorske biskupije Rrokom Gjonlleshajem, tajnikom Apostolske nuncijature Alvarom Ernestom Izurieta Y Seaom, desetoricom provincijala redovničkih zajednica koje djeluju na području Republike Hrvatske te u zajedništvu s oko 130 svećenika.

Prvi se prisutnima obratio dosadašnji apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Želimir Puljić. „Na Malu Gospu, u prigodi objave imenovanja, kao i kod nedavnog susreta u Rimu, zahvalio sam Svetom Ocu za dar novog nadbiskupa, a mons. Križiću čestitao na ukazanom povjerenju, te u svoje ime i u ime umirovljenog nadbiskupa Marina, klera, Bogu posvećenih osoba i vjernika laika izrazio srdačnu dobrodošlicu u grad sv. Dujma. Obred preuzimanja biskupske službe važan je događaj za ovu partikularnu Crkvu, i dobra prigoda osjetiti značenje i ulogu biskupâ kao apostolskih nasljednika“, kazao je.

Također je zahvalio Božjoj providnosti što je zadnjih devet mjeseci bio na čelu nadbiskupije u kojoj se, kako je kazao, „osjećao kao doma“. „To je vaša zasluga, vjerni puče, koji si me sa svojim prezbiterima poštivao, surađivao, slušao i volio. Odlazim s divnim osjećajem ponosa što sam kroz ove prošle mjesece mogao biti u Dujmovu gradu i živjeti s vama, draga braćo i sestre, dijeleći sve vaše nade, brige i radosti. Neka vas Gospodin blagoslovi i čuva! Hvala vam od srca“, zaključio je.

Potom je nuncij Lingua pročitao Papinu Bulu u kojoj piše da pastoralna korist često zahtijeva da Apostolska Stolica biskupima mijenja sjedište, a to ponajviše poduzima s biskupima koji se ističu vrlinom pastoralnoga služenja, osobito kada treba odlučiti o mjesnim Crkvama koje nemaju pastira, kao i u slučaju Splitsko-makarske nadbiskupije.

„Zbog toga smo, časni brate, odlučili povjeriti ovu nadbiskupiju tebi koji se ističeš molitvenim životom, vještinom u upravljanju poslovima i naukom, kao i u ljubavi te djelatnom pastoralnom radu. Stoga, čuvši savjet Dikasterija za biskupe, Našom Apostolskom vlašću i autoritetom, ovim Pismom tebe, razriješivši te veze s Gospićko-senjskom biskupijom, rado imenujemo i postavljamo Splitsko-makarskim nadbiskupom metropolitom, sa svim udijeljenim pravima i danim odgovarajućim obvezama. O ovom tvome imenovanju upoznat ćeš kler i narod tebi sada povjerene nadbiskupije kako bi znali koga trebaju slijediti na putu vječnoga spasenja. Promijenivši sjedište, časni brate, ostaješ isti pastir i ostaju ti jednaki napori da ih izvršavaš kod drugog dijela Kristove obitelji te da o njima preuzmeš istovjetnu brigu“, stoji u Buli.

Na kraju Bule stoji poticaj novome nadbiskupu da nastavi biti postojan, neumoran kako u zgodnim tako i u nezgodnim prilikama, uglavljen u Krista koji treba biti uvijek pred očima i u srcu, po zagovoru Blažene Djevice Marije Gospe od Otoka, svetoga Dujma i solinskih mučenika.

Potom je apostolski upravitelj predao nadbiskupu Križiću nadbiskupski štap. Riječ je o štapu iz 18. stoljeća koji se nalazio u Riznici splitske katedrale. Pastoralni štap na zakrivljenom gornjem dijelu ima dopojasni lik zaštitnika sv. Dujma koji blagoslivlja. Izrađen je u Napulju u vrijeme nadbiskupa Antuna Kačića. Nakon čitanja papine Bule i preuzimanja pastirskog štapa, nadbiskup Zdenko sjeo je na „sedes“, čime se na simboličan način označilo preuzimanje službe i ustoličenje.

Nakon toga zbor je svečano zapjevao novokomponiranu pjesmu s tekstom nadbiskupovog slogana „Bog sam dostaje“.

Nakon naviještenih liturgijskih čitanja, u homiliji je nadbiskup Križić istaknuo da njegovo preuzimanje Splitsko-makarske nadbiskupije pada na blagdan dva Isusova učenika, Šimuna i Judu Tadeja. O toj dvojici apostola zna se jako malo. Evanđelisti kada predstavljaju listu apostola stavljaju njih dvojica uvijek na kraju liste. Ono što se zna o njima jest to da su obojica do kraja ostali uz Isusa, s kojim su vjerojatno bili u krvnom srodstvu, ali još više u duhovnom. Obojica su dali svoje živote za njega i njegovu radosnu vijest.

Nadovezujući se na evanđeoski odlomku iz liturgije na blagdan dvojice apostola kazao je kako je u središtu pozornosti Isus koji se povlači u osamu, na goru, gdje cijelu noć ostaje u molitvi. Molitva i rad su dva bitna elementa u njegovu životu. I u takvoj su harmoniji da jedan drugom nikada ne otima vrijeme. Molitva bez rada je iluzija, prijevara, jer molitva po svojoj naravi šalje osobu u akciju. Rad bez molitve je aktivizam bez duše, samodokazivanje i promocija samih sebe. „Isus molitvom priprema svoje djelovanje. Prije izbora dvanaestorice on cijelu noć moli. To je vrlo jaka poruka svima nama da molitvom pripremamo ono što nas očekuje u svakom danu“, istaknuo je nadbiskup Križić.

Na kraju evanđeoskog odlomka stoji da je svo mnoštvo tražilo da se dotakne Isusa jer je snaga izlazila iz njega i sve ozdravljala. Ovo je poziv svima da se približe Isusu, da ga dotaknu, jer njegova blizina ozdravlja. Ruka s kojom mi dotičemo Isusa jest naša vjera, naša molitva i ljubav. Učenik koji svaki dan ne dotiče Isusa, koji s njim nije povezan, ostaje prazan, kao mladica bez trsa. Takav učenik nikoga neće izliječiti i pridići.

Nadbiskup je iznio u propovijedi najvažnije karakteristike autentičnog Kristova učenika rekavši da „samo takav može biti Isusov svjedok. Samo takav može ozdravljati duše. Za sve nas je to temeljni program bez kojeg će svi drugi programi i projekti biti neučinkoviti. Ovaj program jednako obvezuje sve nas biskupe, svećenike i vjernike laike. Samo zajednički možemo učiniti da naša mjesna Crkva bude autentičnija i svetija“, kazao je.

Na kraju homilije, citirajući dogmatsku konstituciju Lumen gentium br. 32., istaknuo je da vjernici nisu pozvani samo slušati pastire. Poslušnost nije isključena, ali naglasak je da vjernici živo surađuju s pastirima, jer su i vjernici, a ne samo biskupi i svećenici, odgovorni za Kristovo mistično tijelo Crkvu, za njezinu svetost i svakovrsni napredak.

„Preuzimanjem velike i poviješću bogate Splitsko-makarske nadbiskupije nisam postao neki nadčovjek, nego ostajem siromašni vjernik koji se mora svakodnevno boriti da bi vjeru sačuvao i ispunio Božja očekivanja“, zaključio je.

Nakon popričesne molitve riječ dobrodošlice i čestitke novome nadbiskupu izrazio je, u ime biskupa Hrvatske biskupske konferencije mons. Dražen Kutleša. „S dubokim poštovanjem i zahvalnošću, u ime biskupa Hrvatske biskupske konferencije, upućujem svima, napose Vama, nadbiskupe Zdenko, srdačne pozdrave i Božji blagoslov u ovoj prigodi Vašeg preuzimanja službe splitsko-makarskog nadbiskupa. U ovom svečanom trenutku, dopustite mi iskazati duboku zahvalnost nadbiskupu Želimiru, koji je s apostolskim žarom vršio službu apostolskog upravitelja Splitsko-makarske nadbiskupije. Danas, pod inspirativnim svjetlom apostola Pavla, uranjamo u mističnu stvarnost Crkve, u kojoj je sva građevina povezana i raste u hram svet u Gospodinu. Vi, nadbiskupe, postajete jedna od tih živih stijena u ovom svetom hramu, na stolici na kojoj je nekoć sjedio časni sv. Dujam, preuzimajući je danas kao njegov nasljednik“, kazao je.

Nadovezujući se na Augustinov citat, nadbiskup Kutleša kazao je da, kao što je iz Petra stijene proizašla Crkva, tako iz križa proizlazi nadbiskupova duboka teološka i pastoralna zadaća da bude križ koji štiti, koji nosi i koji otkupljuje. „Struktura križa, sastavljena od vertikalnog i horizontalnog dijela, nosi bogatu simboliku u kršćanskoj tradiciji i teologiji. Križ je mjesto na kojem se spajaju vertikalna i horizontalna dimenzija, gdje se susreću Božja i ljudska stvarnost. Vertikalna dimenzija križa simbolizira uzlaznu liniju koja povezuje zemlju i nebo, čovjeka i Boga. Ta vertikala je put prema transcendentnom, prema svetosti i Božjoj ljubavi. U teološkom kontekstu, vertikalna dimenzija predstavlja prvi i osnovni odnos svakog kršćanina, odnos prema Bogu. Horizontalna dimenzija križa predstavlja naš odnos s drugim ljudima i sa svijetom oko nas. Ona je ravan na kojoj se živi kršćanska ljubav, milosrđe i pravda. Horizontalna dimenzija je poput ruku koje se pružaju prema drugima, koja grli, pomaže i nosi“, istaknuo je.

„Kao novi splitsko-makarski nadbiskup pozvani ste živjeti u skladu s ovom dubokom kršćanskom simbolikom – vertikalno, održavati i njegovati svoj odnos s Bogom, služeći kao most između božanskog i ljudskog, a horizontalno, Vaša misija je služiti svojoj zajednici, biti ‘križić’ koji pruža utjehu, vodstvo i ljubav. Neka vam Bog udijeli milost i snagu da svojim djelovanjem i poslanjem križ, koji nosite kao dio svog imena i identiteta, postane križić za vašu zajednicu“, zaključio je.

Uime klera Splitsko-makarske nadbiskupije, redovništva i Bogu posvećenih osoba izraze dobrodošlice izrazio je don Edvard Punda, župnik Konkatedralne župe sv. Petra u Splitu, dekan Konkatedralnoga dekanata, profesor fundamentalne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.  Uime svih svećenika i cjelokupnog klera nadbiskupije, izrazio je dobrodošlicu novome nadbiskupu. Zahvalio je prethodnicima mons. Marinu Barišiću, mons. Draženu Kutleši te apostolskom upravitelju Želimiru Puljiću.

„Slušali smo i čitali o Vašim dubokim i iskrenim promišljanjima povodom prihvaćanja ove nove službe na koju ste izabrani i pozvani voljom Božjom od pape Franje. Te misli zacijelo izviru iz vaše formacije u karmelskom redu. Stoga sam i ja slobodan citirati sv. Tereziju Avilsku kao pomoć biskupima i nama svećenicima, riječi koje je zapisala u knjizi ‘Osnutaka’ upravo misleći na biskupsku službu i govoreći o jednom njoj dragom biskupu – ‘Ne gubi ni dana ni sata da ne radi, premda nije bio zdrav. Zacijelo je to bilo zato da bi svome sluzi dao da stekne više te da iskuša slaganje njegove volje sa svojom. Koliko god ima posla, ne propušta pronaći vremena da se preda molitvi’“, istaknuo je Punda.

„Služenje Gospodinu, prije nego zahtjev, njegov je dar. On nam je obećao svoga Duha koji nas osposobljuje biti njemu na službu i u nama postaje snaga da se u svemu naša volja uskladi s Božjom. On zna načine kako donijeti mir u naše duše, čak i kada je izvana sve uzdrmano. Sve čini da nas privuče k sebi, da nas usmjeri na put k savršenosti. Samo iz te svijesti i sigurnosti, odnosno iz pouzdanja u Božju ljubav, koje nedvojbeno jača kada smo predani u molitvi, pastir može ići naprijed i nositi teret koji ga nadilazi te vidjeti Krista na licima svih ljudi“, dodao je.

„Mi svećenici, redovnici i Bogu posvećene osobe vaši smo bliži suradnici. Svjesni smo da smo slabi i da često manjkamo u ljubavi. Nismo dostojni poslanja koje imamo. Ipak, to što nam nije teško priznati, ne želimo da nam lako postane izlika. Zato, dok vas primamo otvorena srca i obećavamo suradničku raspoloživost, molimo da svi budemo znak Božje ljubavi svakom čovjeku“, zaključio je.

U ime vjernika laika izraze dobrodošlice izrekla je Marija Špar iz Župe Uznesenja BDM u Kaštel Lukšić.  Supružnici  Mijo i Marija su devet godina u braku, imaju četvero djece te očekuju uskoro peto dijete. „Predragi oče Nadbiskupe, u ime obitelji i svih vjernika Splitsko-makarske nadbiskupije srdačno vas pozdravljamo i želimo vam dobrodošlicu. Crkva koja je obitelj obitelji, potrebna je nas, a mi još više nje. Raduje nas vaša iskrena otvorenost prema suradnji s laicima u pastoralu te smo spremni tu povjerenu nam odgovornost rado i svim srcem prihvatiti. Hvala vam što već danas kušamo vašu brižnost, blizinu i očinski zagrljaj. Vjerujemo i nadamo se da će nam dobri Bog po vašoj službi donijeti novo osvježenje Duha Svetoga“, istaknula je.

Na kraju mise je mons. Križić zahvalio svima koji su sudjelovali u euharistijskom slavlju u kojem je preuzeo službu upravljanja drevnom i poviješću bogatom Splitsko-makarskom nadbiskupijom. „U nepune dvije godine promijenila su se četiri nadbiskupa na čelu Splitsko-makarske nadbiskupije. Ne znam može li se i ovdje primijeniti ona izreka ‘varietas delectat’, da promjena veseli, ili da je ugodna. No, ono što je najbitnije jest znati neke stvari prihvaćati snagom vjere jer se samo tako mogu i razumjeti“, kazao je.

Pozdravio je sve nazočne nadbiskupe i biskupe, kao i apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj kojega je zamolio da prenese riječi zahvalnosti Svetom Ocu na povjerenju koje mu je iskazao. Posebnu zahvalnost iskazao je prethodnicima na kormilu Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Barišiću, mons. Kutleši i mons. Puljiću. Pozdravio je sve predstavnike institucija civilne vlasti i sve svećenike Splitsko-makarske nadbiskupije koje je nazvao „svojim prvim suradnicima“.

„Znam da vam nije uvijek lako jer savjesno i zauzeto pastoralno djelovanje košta i umara. Znamo, također, da je blagoslovljeno biti umoran od služenja i žrtve. Hrabrost davati život i trošiti se za svoje vjernike mora biti urezano u svećenički ‘DNA’. Odricanje i žrtva su suprirodni svećeničkom pozivu. Bog vas je izabrao u povjerenju i nadi da ćete svojim velikodušnim služenjem i molitvom nositi trajno ovaj narod Bogu i Boga ovom narodu. Tu je bit vašeg poslanja. Crkva nema potrebu nekakvih apologeta koji će samo braniti neke teze vjere, niti križara koji će ratovati i silom nametati vjeru, nego jednostavnih i poniznih sijača Božje riječi koji će s ljubavlju i velikodušnošću služiti Gospodinu i povjerenom narodu. Neka vam dragi Bog pomogne da mognete ispuniti njegova očekivanja i neka narod Božji može u vama uvijek vidjeti znak i odsjaj božanskoga“, istaknuo je u obraćanju svećenicima Splitsko-makarske nadbiskupije.

Pozdravio je sve nazočne provincijale i provincijalke, kao i sve druge redovnike i redovnice. „Božji narod vas treba i zahvalan vam je na vašem nesebičnom služenju. Redovnički život je bio i treba uvijek biti produžetak Isusova djelovanja, odjek njegove riječi, umnažanje njegovih ruku i toplina njegova srca. Papa Franjo je uputio jaki poziv cijeloj crkvi, a napose redovništvu, da pođe na životne periferije gdje ima najviše bijede. U prošlosti su uglavnom sve redovničke zajednice nastale iz životnog iskustva svojih utemeljitelja koji su otkrili bijedu na tim periferijama i započeli tražiti suradnike da bi tu bijedu ublažili“, kazao je.

Također, pozdravio je sve vjernike laike Splitsko-makarske nadbiskupije, sve vjeroučitelje, župne suradnike, sve članove molitvenih zajednica, duhovnih pokreta i sve djelatnike u različitim oblicima karitativnog služenja, kao i pjevačke zborove.

„Područje evangelizacije je veliko, a radnika nikada dovoljno. Znamo da ima puno roditelja koji ne uspijevaju ili čak ne smatraju važnim, prenijeti svojoj djeci cjelovitu vjeru. Imamo sve više vjernika čiji je odnos prema Bogu vrlo hladan. Ima ponajviše onih koji se zadovoljavaju vjerskim minimalizmom i njihova vjera nema gotovo nikakav utjecaj na njihov život. Ima i puno onih koji su rođeni kao vjernici, ali to nikada nisu postali. No, ovaj naš kraj ima razloga da se ponosi poviješću svoje vjere. Ovdje su korijeni kršćanske vjere, kada su u pitanju prostori današnje Hrvatske, a ovi prostori su i kolijevka vjere hrvatskog naroda. Ta je vjera zalijevana krvlju mnogih mučenika i zato ona ovdje ima tako duboke korijene. Snagom te vjere je naš narod uspijevao preživjeti, podnijeti nepodnošljivo i izdržati neizdrživo. Želimo vjerovati da će, kada Sin Čovječji ponovno dođe, na ovoj našoj dalmatinskoj grudi naći žive vjere“, istaknuo je u obraćanju laicima.

Iskoristio je priliku pozdraviti sve svećenike, redovnike, redovnice i vjernike iz  Gospićko-senjske biskupije te im zahvalio na lijepoj suradnji kroz nešto više od sedam godina njegova djelovanja. Naposljetku je na poseban način pozdravio članove karmelske obitelji te svoju rodbinu i prijatelje koji su ga stalno pratili i prate svojom molitvom i ljubavlju.

Nakon zahvale pjevan je himan „Tebe Boga hvalimo“. Nakon mise nadbiskupi, svećenici i redovnici napravili su „špalir“ ispred Prasvetišta u kojem su pljeskom dočekali novoga pastira Splitsko-makarske nadbiskupije. Nadbiskup Križić, po završetku mise, zadržao se u razgovoru s pukom. Za sve uzvanike organiziran je prigodni domjenak.

Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor sastavljen od Mješovitog zbora Gospe od Zdravlja, Mješovitog zbora Gospe Fatimske, Mješovitog prvostolnog zbora sv. Dujma i Mješovitog zbora Gospe od Otoka pod ravnanjem mo. Šime Marovića uz orguljsku pratnju s. Mirte Škopljanac-Mačine. Preuzimanje službe u izravnom prijenosu prenosio je Laudato TV, Hrvatski katolički radio, Radio Marija i Radio Mir Međugorje, a na misi su sudjelovali i predstavnici civilnih vlasti.

 

 

 

 

Nadbiskup: Ako je prijedlog Sinode u suprotnosti s Evanđeljem, ‘nije od Duha Svetoga’

Tijekom Sinode o sinodalnosti, nadbiskup Anthony Fisher iz Sydneya je rekao da ako je neki prijedlog radikalno u suprotnosti s Evanđeljem onda “to nije od Duha Svetoga”.

“Duh Sveti je Kristov Duh. On je Duh Oca i Sina i stoga će uvijek govoriti samo stvari koje su u skladu s onim što nam je Krist otkrio po apostolskoj tradiciji”, rekao je nadbiskup Fisher u intervjuu za novinsku agenciju CNA ovog tjedna u Rimu.

Velik je naglasak stavljen na slušanje glasa Duha Svetoga tijekom listopadske skupštine s izaslanicima sinode koji su se okupljali za svakodnevne „razgovore u Duhu“ u malim grupama, koji su na web stranici sinode opisani kao „dinamika razlučivanja u sinodalnoj Crkvi”.

Australski dominikanac objasnio je da ako je neki sinodski prijedlog “radikalno u suprotnosti” s Evanđeljem i apostolskom tradicijom, “to nije od Duha Svetoga jer ne možemo imati Krista i Duha Svetoga u međusobnom ratu”.

“Moramo biti oprezni kad sve – sva naša mišljenja, naše interese, lobije i frakcije – sve to stavljamo na Duha Svetoga”, rekao je nadbiskup Fisher.

“Katolici vole misliti da Duh Sveti bira papu, Duh Sveti nam bira biskupe i svećenike, Duh Sveti čini ovo i ono. I nema sumnje da je Božja ruka, Božja providnost prisutna u svim tim važnim stvarima u našim životima i u životu Crkve. Ali imali smo i neke grozne pape u povijesti. Imali smo neke grozne svećenike i biskupe i grozne stvari se događaju u životima ljudi. A je li Duh Sveti bio odsutan? Ne, ali On je dopustio da se te stvari dogode.”

„Dakle, nemojmo sve što se događa na sinodi ili bilo gdje drugdje u našim životima vezivati za Duha Svetog. Mislim da je to zapravo praznovjerno činiti”, dodao je.

Izazov sinode je osluškivati i pitati što Bog govori nama i Crkvi u ovom trenutku, objasnio je, dodavši da je Crkva već dala korisne “putokaze” kada se pokušava razlučiti volja Božja.

“Krist nam je dao sve što nam je potrebno za naše spasenje, već je objavljeno. To prenosimo s koljena na koljeno, Evanđelje i nauk Crkve”, rekao je.

„Već imamo čitavo tijelo učenja, razmišljanja, od strane tisuća i tisuća ljudi kroz generacije, vođenih Duhom Svetim o raznim pitanjima koja nam mogu pomoći, to je ono što nazivamo polog vjere, to moramo koristiti.”

“Dakle, nismo prepušteni sami sebi, vlastitom razmišljanju – bez obzira na raspoloženje o određenom pitanju”, rekao je.

Nadbiskup Fisher rekao je za EWTN News kako misli da bi sinoda mogla biti prilika za razgovor o većim problemima u Crkvi danas, poput toga koliko mladih ljudi govori da uopće nemaju religiju.

“Na kraju je puno hitnije, puno ozbiljnije nego petljati po rubovima o tome hoće li 0,001 % žena biti đakonice”, rekao je.

“To je beznačajno u usporedbi s ogromnim gubitkom vjere koji se trenutno događa.”

Dodao je da kada ljudi izgube vjeru, odlaze drugdje tražiti smisao, a “ljudi odlaze na mnoga vrlo destruktivna mjesta u potrazi za smislom, nadom i srećom.”

“Za njihovo dobro, moramo biti mnogo aktivniji u evangelizaciji naše kulture, a posebno naših mladih”, dodao je.

“Ono što bih volio vidjeti na sinodi bio bi entuzijazam kako vratiti vjeru ljudima koji bi je trebali imati, ali su je iz bilo kojeg razloga izgubili”, rekao je.

Izvor

Hrvatski Caritas prikuplja pomoć za stradale na Bliskom istoku

ZAGREB (IKA)

Prvi koordinativni sastanak predstavnika Caritasovih organizacija članica konfederacije Caritasa Internationalis potaknut eskalacijom sukoba na Bliskom istoku održan je u srijedu 18. listopada 2023., izvijestio je Hrvatski Caritas čije priopćenje prenosimo u cijelosti.

Na sastanku održanom putem videoveze sudjelovala su 72 Caritasova djelatnika, uključujući i predstavnike Jeruzalemskog Caritasa, koji su sudionike upoznali s trenutnom situacijom, poduzetim aktivnostima i najvećim izazovima s kojima se susreću.

Caritas svoje poslanje obavlja svjestan da oružani sukobi i ratovi uvijek najvećom snagom pogađaju najslabije i najsiromašnije, na čije se mišljenje ne obaziru oni koji su odgovorni za njihova stradanja. Područje na kojem se proteklih dana odvija još jedna civilna drama je Bliski istok. Caritas podržava njegove stanovnike.

Dana 7. listopada došlo je do iznenadnog i zastrašujućeg izljeva nasilja u izraelsko-palestinskom sukobu. U oružanim sukobima poginulo je nekoliko tisuća ljudi, a višestruko više tisuća ih je ozlijeđeno. I to nije konačan rezultat ovog sukoba. Njegove žrtve su ljudi koji su izgubili svoje najdraže, svoju domove i imovinu. Bombardiranje i granatiranje uzrokovali su infrastrukturna razaranja velikih razmjera i masovno raseljavanje.

Naredba o evakuaciji sjevernog dijela Pojasa Gaze i poziv da se 1.1 milijun ljudi preseli na jug u roku od 24 sata samo su produbili već postojeću humanitarnu katastrofu. Prema podacima UN-a, više od 400 tisuća ljudi već je raseljeno. Međutim, oni nemaju ni sredstava, ni mogućnosti za pronaći siguran krov nad glavom. Zbog zatvaranja granice stanovnici Pojasa Gaze ostali su bez struje, vode, goriva, hrane i lijekova.

Patrijarsi Crkvi na Bliskom istoku pozivaju da se čim prije otvori humanitarni koridor te da se dobrotvornim organizacijama dopusti pružanje humanitarne pomoći, uključujući opskrbu stanovništva osnovnim potrepštinama i žurnu medicinsku pomoć.

Hrvatski Caritas, na tragu svog poslanja kao i trajnog zalaganja Caritasove obitelji za pravdu i mir, pridružuje se pozivu svim stranama uključenima u sukob na pronalaženje rješenja da bi se spasili nedužni životi te svima zajamčila sigurnost i život u miru. Apeliramo na žurnu i učinkovitu potporu svima koji su stradali u ovom ratu, posebice ožalošćenim obiteljima.

Hrvatski Caritas počinje prikupljati novčanu pomoć za stradale na Bliskom istoku. Aktivnosti pomoći žrtvama sukoba na Bliskom istoku mogu se podržati novčanom uplatom na osnovni račun Hrvatskog Caritasa kod Privredne banke Zagreb,

IBAN: HR0523400091100080340, za uplate iz inozemstva SWIFT/BIC: PBZGHR2X, svrha uplate: Za stradale na Bliskom istoku.

KOLIKO KATOLIKE OBVEZUJU NEKE DVOJBENE ODLUKE? Intervju kardinala Burke i Müllera za EWTN

Kardinali Raymond Burke i Gerhard Müller su se u nedavnom intervjuu u EWTN-ovoj emisiji „The World Over“ kod Raymonda Arroyja suprotstavili papinoj podršci “blagoslova“ istospolnih zajednica i dopuštenju da “ponovno vjenčani” mogu primati sv. pričest dok žive u stanju preljuba.

Ugledni kardinali naglasili su da papa nema ovlasti proturječiti istinama vjere. „Čak i ako sam papa iznosi teze koje su lažne, mi branimo istinu”, izjavio je mons. Burke. „Kao što se sv. Pavao suprotstavio sv. Petru, i mi se obraćamo papi sa svojim zabrinutostima“.

Mons. Müller je rekao da papa Franjo iznosi teze suprotne Božjoj riječi, pri čemu želi opravdati one koji žive u stanju preljuba. „Papa i nitko u Crkvi nema ovlasti relativizirati Božje zapovijedi”, rekao je njemački prelat i teolog, istaknuvši da Učiteljstvo „nije nadređeno Božjoj riječi, nego je pod(ređeno) Božjoj riječi”.

„Prema našoj katoličkoj vjeri papa ima poseban autoritet u Crkvi, ali on nije osoba koja prima ili iznosi novu objavu“, zaključio je njemački prelat. Ovaj intervjuu i kritika pape Franje uslijedila je nakon što je Sveti otac šokirao Crkvu pismom iz čijeg se sadržaja može iščitati da je ovlastio svećenike za “blagoslivljanje” istospolnih zajednica na temelju “pastoralne razboritosti“.

Dubia (pitanja) petorice kardinala upućenih papi Franji

„Ne možemo postati suci koji samo poriču, odbacuju, isključuju”, napisao je papa Franjo odgovarajući na pitanja koja su postavili Burke i četvorica drugih kardinala. Pitanjima su kardinali tražili od pape da pojasni može li Crkva prihvatiti sodomitske i druge grešne veze kao “moguće dobro“.

Papa Franjo je odgovorio da Crkva mora iz razloga pastoralne razboritosti „razaznati postoje li oblici blagoslova, a koji ne prenose pogrešno shvaćanje braka”. Franjin odgovor izazvao je oluju, a LGBT aktivisti su slavili papinu izjavu, kao i srednjostrujaški mediji.

Nadovezujući se na reakciju javnosti, u ponedjeljak je Dikasterij za nauk vjere objavio dokument koji je potpisao Franjo, u kojem stoji da njegova apostolska pobudnica iz 2016. godine „Amoris Laetitia“ dopušta razvedenima koji su “ponovno vjenčani“ primanje euharistije bez suzdržavanja od spolnih odnosa.

Odgovarajući na očiti pristanak pape Franje na blagoslov istospolnih zajednica, kardinal Burke je naglasio: „Ne možete blagoslivljati grešne čini. Ne možete blagosloviti vezu koja je, sama po sebi, uključena u intrinzično zle čini, i stoga nije moguće blagosloviti te zajednice ni na koji način”, rekao je kardinal Arroyu.

Uistinu, Dikasterij za nauk vjere je u priopćenju iz 2021. objavio da „Crkva nema i ne može imati moć blagoslivljati zajednice osoba istog spola”, jer Bog „ne može blagoslivljati grijeh”. U tekstu, koji je papa Franjo odobrio, stoji da je nedopušteno blagoslivljati veze koje „uključuju spolnu aktivnost izvan braka”, u skladu sa Svetim pismom i moralnim naukom Crkve.

Kardinal Burke je u drugom dijelu intervjua pozvao katolike na obranu vjere, upozoravajući da oni koji od toga odstupe, uključujući “blagoslivljanje“ istospolnih zajednica, „idu u raskol“.

Baš kao što se sv. Pavao suprotstavio sv. Petru, „i mi se obraćamo samom papi sa svojim brigama i tražimo od njega vršenje njegove Petrove službe, i stalno je tražimo, poput udovice u Evanđelju, stalno inzistiramo na tome“, dodao je kardinal Burke.

Kardinal Müller: Odobrenje sv. pričesti za preljubnike je suprotno Božjoj riječi

Kardinal Müller također je branio katolički moralni nauk za vrijeme intervjua, pri čemu se osvrnuo na izjavu pape Franje prema kojoj „Amoris Laetitia“ daje nepokajnim preljubnicima pristup sakramentima.

U ponedjeljak, istog dana kada je Vatikan objavio pismo pape Franje kao odgovor na dubia petorici kardinala, Dikasterij za nauk vjere objavio je odgovor na drugu dubia koju je poslao češki kardinal Dominik Duka, vezano za pričešćivanje rastavljenih i “ponovno vjenčanih“.

Odgovor Dikasterija za nauk vjere, koji su potpisali papa Franjo i novi prefekt Dikasterija, kardinal Victor Manuel Fernández, upućuje protivnike Sinode na apostolsku pobudnicu „Amoris Laetitia“ koja „otvara mogućnost pristupa sakramentima pomirenja i euharistije“ katolicima u “drugim brakovima“ koji odbijaju odreći se preljuba.

U razgovoru s Arroyom, mons. Müller, bivši prefekt Dikasterija za nauk vjere, oštro je kritizirao priopćenje od Dikasterija, koje ne predstavlja samo kršenje nauka Katoličke crkve nego i „Božje riječi“.

„Ova izjava (dokument), u tom smislu, nije samo protiv dokumenata bivših papa i crkvenih sabora, već idu izravno protiv Božje riječi, vrlo je jasno u Starom zavjetu, prema Božjim zapovijedima i Novom zavjetu” da je „spolna aktivnost izvan braka smrtni grijeh”, rekao je kardinal Müller.

Uskraćivanje sv. pričesti rastavljenima i “ponovno vjenčanima“ koji odbijaju živjeti čistoću „temelji se na Svetom pismu“, poučavao je papa Ivan Pavao II. u „Familiaris Consortio“, i to je „stalna i univerzalna praksa“ koja se „ne može mijenjati zbog različitih situacija“, stoji u priopćenju Dikasterija (tada Kongregacije) za nauk vjere iz 1994. godine, koje je potpisao tadašnji prefekt kardinal Joseph Ratzinger, budući papa Benedikt XVI., a odobrio Ivan Pavao II.

Osvrćući se na Franjino i Fernándezovo stajalište o sv. pričesti za rastavljene i “ponovno vjenčane”, mons. Müller je rekao: „Ako ih pitate što je istina, oni će ponoviti nauk Crkve, ali će navesti iznimke. Ali u nekim slučajevima nema iznimaka i ne možemo relativizirati Božju riječ takozvanom ‘etikom situacije’”.

Mons. Müller je također osudio “blagoslov” istospolnih zajednica kao „grešno bogohuljenje“ i izjavio da bi, kad bi Sinoda o sinodalnosti odobrila takav blagoslov, „svaki crkveni velikodostojnik izgubio autoritet i niti jedan katolik više ne bi bio obvezan vjerski se pokoravati biskupu heretiku“.

Njemački kardinal je na kraju intervjua objasnio zašto teza da papa „ima nauk ili učiteljstvo jedinstveno za sebe“ ili „poseban dar“, kako je ranije opisao mons. Fernández, nije ispravna. Takozvana „doktrina papa“, rekao je kardinal Müller, „ne postoji“. Umjesto toga, postoji „samo nauk Isusa Krista, nauk apostola i službeno ispovijedanje vjere Crkve. A papa i biskup su promicatelji ove doktrine, ali oni nemaju svoju doktrinu”, objasnio je kardinal Müller.

Izvor

 

Nadbiskup Nikola Eterović, nuncij u Njemačkoj, konačno progovorio o sindodalnom putu

Dok su njemački biskupi zaključivali svoj plenarni sastanak završnom tiskovnom konferencijom, usred napetosti oko istospolnih blagoslova i čitavog niza temeljnih pitanja: sve su oči bile usmjerene prema napetom odnosu s Rimom i nadolazećoj Sinodi o sinodalnosti.

Biskup George Bätzing, predsjednik Njemačke biskupske konferencije, javno je prigovorio apostolskom nunciju u Njemačkoj, nadbiskupu Nikoli Eteroviću, jer je podsjetio njemačke biskupe na izjave pape Franje o antropologiji, uključujući i rodnu ideologiju.

Citirajući papu Franju, papinski veleposlanik obratio se njemačkim prelatima na njihovoj plenarnoj skupštini s podsjetnikom da je “nužno odbaciti ideološku kolonizaciju, uključujući rodnu ideologiju” ističući “da svaku osobu, bez obzira na seksualnu orijentaciju, treba poštovati u njezinu dostojanstvu i dočekati s poštovanjem.”

Na pitanje CNA Deutsch zbog ove opomene, Bätzing je 28. rujna optužio papinog izaslanika za Njemačku za sudjelovanje u kulturnom ratu zbog  korištenja izraza poput “rodna ideologija” ili “ideološka kolonizacija”.

“Kada se Crkva uključi u kulturni rat, uvijek će izgubiti”, rekao je.

Bätzing je koristio njemački izraz za kulturni rat – “Kulturkampf”. S obzirom na njegov gorak povijesni kontekst, ovo nije realističan koncept, usred trenutne zabrinutosti oko njemačkog sinodalnog puta, uključujući njegov zahtjev za blagoslov homoseksualnih zajednica.

Alternativa kulturnom ratu, dodao je Bätzing, nije “prilagodba, ne jednostavno pristajanje na sve i slaganje sa svime”, već “crkveno načelo” “razlučivanja duhova”.

“Upravo smo to pokušali učiniti na sinodskom putu”, ustvrdio je biskup.

“Duh vremena — ‘Zeitgeist’ — duh je svijeta. Znakovi vremena su znakovi koje Bog daje ljudima kroz kulturu, kroz trenutni razvoj [pokret], kako bismo bolje razumjeli što Evanđelje želi.”

Svjesni rastućih napetosti i otvorenog prkosa oko pitanja poput blagoslova istospolnih zajednica, skupština u Wiesbadenu poslužila je kao uvod u značajnije rasprave o upravljanju Crkvom i gorućim pitanjima.

Sa Sinodom o sinodalnosti koja je pred vratima, katolički će svijet promatrati kako se njemački kontroverzni sinodalni put integrira – ili sudara – s globalnim katoličkim događajem. Bätzingova tvrdnja da “dinamika u određenim pravcima” drži Crkvu na okupu sada baca sjenu na nadolazeću sinodu.

Izvor

Anglikanska crkva pokazuje nam zašto se ne smijemo pokoriti duhu vremena

Nedavno su novine The Times izvijestile o rezultatima svoje ankete na 1200 svećenika Anglikanske crkve. Među obeshrabrujućim rezultatima je i činjenica da samo četvrtina ispitanih misli da je Britanija još uvijek kršćanska zemlja, dok dvije trećine smatra da je samo povijesno kršćanska zemlja.

Ali možda najzabrinjavajući aspekt ankete je što, kao što je list izvijestio, postoji “jaka želja među svećenicima za značajnim promjenama u crkvenoj doktrini o pitanjima kao što su spol, seksualnost, brak i uloga žena kako bi se više uskladili s javnim mnijenjem. Većina želi da Crkva počne održavati istospolna vjenčanja i odustane od zabrane predbračnog i homoseksualnog spolnog odnosa.”

Ako postoji pokazatelj prvog rezultata, da Britanija više nije kršćanska zemlja, on bi mogao ležati u stavovima izraženim u drugom; spremnosti da se prilagodi duhu vremena.

Svakako, oni koji su odgovorili na anketu su, ukupno gledajući, tek manjina anglikanskog klera, ali nije teško prepoznati trend koji ona pokazuje. Doduše, oni se mogu naći i među mnogim katolicima. A za Katoličku Crkvu je ovo važna lekcija o tome kakav pristup ne treba zauzeti prema stvarnosti života sa sekularnom kulturom.

Tragedija je, naravno, u tome što se kršćanska etika urušava kako društvo postaje manje kršćansko.

Što se tiče neuralgičnih pitanja seksa i seksualnosti, očita moralna pouka trenutnog stanja Engleske crkve, gdje spremnost da se to pitanje “dovede u sklad s javnim mnijenjem” baš i nije pravi put. Njihova je Crkva bila voljna to učiniti i nije zaustavila svoj pad. Katolička Crkva također je pretrpjela alarmantne gubitke u broju vjernika, a katolički svećenici se cijelo vrijeme bave podjelom između toga kako se katolici ponašaju i onoga kako se mi trebamo ponašati. Ali neće nadoknaditi te gubitke ljubaznom spremnošću da se prilagodi suvremenim seksualnim normama. Najgore su prošle one crkve koje su u tome najviše napravile – pogledajte protestantske crkve Skandinavije.

Moramo biti sol zemlje, a ne bljutavi poput nje.

Izvor

POST I MOLITVA ZA MIR U PALESTINI I IZRAELU

Kako javlja IKA, predsjednik Skupštine katoličkih ordinarija Svete Zemlje (ACOHL) jeruzalemski latinski patrijarh kardinal Pierbattista Pizzaballa je u ime ACOHL-a, u srijedu 11. listopada 2023., u povodu eskalacije oružanog sukoba u Svetoj Zemlji, uputio poziv na molitvu i post za mir u utorak 17. listopada.
„Bol i užas zbog onoga što se događa su veliki. Još jednom smo se našli usred političke i vojne krize. Odjednom smo bačeni u more neviđenog nasilja. Mržnja, koju nažalost već predugo doživljavamo, još će više porasti, a spirala nasilja koje će uslijediti stvorit će još više razaranja. Čini se da sve govori o smrti“, poručio je na početku izjave kardinal Pizzaballa.
„Ipak, u ovom vremenu tuge i užasa ne želimo ostati bespomoćni. Ne možemo dopustiti da smrt i njezin žalac (1 Kor 15, 55) budu jedina riječ koju čujemo“, ohrabrio je jeruzalemski latinski patrijarh.
Potaknuvši na molitvu i uzdizanje srca Bogu Ocu, istaknuo je da se samo tako mogu crpiti snaga i mir da bi se izdržala ova teška vremena, „obraćajući mu se, molbama i prošnjama, zaklinjući i vapeći Bogu usred ove tjeskobe“.
Zamolio je da utorak 17. listopada bude dan posta, nemrsa i molitve. „Organizirajmo molitvu s euharistijskim klanjanjem i molitvom krunice Blažene Djevice Marije. Iako vjerojatno u mnogim dijelovima naših biskupija prilike neće dopustiti velika okupljanja, moguće je organizirati jednostavne i trezvene zajedničke molitve u župama, redovničkim zajednicama i obiteljima“, pozvao je.
„Ovo je način da se svi okupljamo usprkos svemu, i zajedno se ujedinjujemo u molitvi, da predamo Bogu Ocu svoju žeđ za mirom, pravdom i pomirenjem“, zaključio je kardinal Pizzaballa.
U ACOHL-u su okupljeni katolički poglavari u Svetoj Zemlji – latinski, melkitski, maronitski, asirski, armenski, kaldejski i franjevački.

Papa pozvao na prekid napada i nasilja u Izraelu i Gazi

VATIKAN (IKA)

Papa Franjo pozvao je u nedjelju, 8. listopada na prekid napada i nasilja u Izraelu i Gazi. Treba shvatiti da terorizam i rat ne vode nikakvom rješenju, već samo smrti i patnji mnogih nevinih ljudi. Rat je poraz: svaki rat je poraz!, istaknuo je Papa u svom obraćanju vjernicima nakon nedjeljne molitve Angelusa.

Sa zebnjom i tugom pratim zbivanja u Izraelu, gdje se nasilje rasplamsalo još većom žestinom, prouzročivši smrt i ranjavanje stotina ljudi. Izražavam svoju blizinu obiteljima žrtava, molim za njih i za sve one koji proživljavaju sate straha i tjeskobe. Neka prestanu, molim, napadi i neka utihnu oružja! Treba shvatiti da terorizam i rat ne vode nikakvom rješenju, već samo smrti i patnji mnogih nevinih ljudi. Rat je poraz: svaki rat je poraz! Molimo da mir zavlada u Izraelu i Palestini!, rekao je Papa.

Na studijskom danu svećenika novimenovani nadbiskup Zdenko Križić se prvi put obratio kleru naše nadbiskupije

U marijanskome svetištu Vepric, u utorak 3. listopada, održan je studijski dan svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije. Povodom zasjedanja XVI. redovite biskupske sinode o temi sinodalnosti u Crkvi, ove godine je prigodno odabrano da središnja tema studijskoga dana bude upravo sinodalnost Crkve.

Susret je započeo euharistijskim slavljem u kapeli Milosrdnog Isusa kojega je predvodio Apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Želimir Puljić u koncelebraciji s novoimenovanim Splitsko-makarskim nadbiskupom mons. Zdenkom Križićem, nadbiskupom u miru mons. Marinom Barišićem, generalnim vikarom don Franjom-Frankopanom Velićem, provincijalom Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja fra Markom Mršom te osamdesetoricom ostalih svećenika. Liturgijsko pjevanje i sviranje predvodio je maestro Šime Marović.

Na početku misnog slavlja mons. Želimir Puljić pozdravio je sve prisutne, a na poseban način novoimenovanog nadbiskupa mons. Zdenka Križića koji je po prvi put, od imenovanja, slavio svetu misu zajedno sa svećenicima Splitsko-makarske nadbiskupije te im uputio svoju pastirsku riječ.

Mons. Zdenko Križić započeo je homiliju biblijskom pričom iz Djela apostolskih kada je Pavao doživio susret s Uskrslim Kristom te ga on šalje u Damask. Pavao je upitao Gospodina što mu je činiti kada dođe u Damask, no on mu nije dao odgovor. Naime, i u duhovnom životu nikome Gospodin ne daje servirano sve što treba činiti već se svijetlo Božje dobiva u hodu i u zauzetom traženju, istaknuo je u uvodu.

„Ono što zasada znam sigurno je da Bog od nas traži trajnu zauzetost na duhovnom planu, kako na osobnom, tako i na razini nadbiskupije. To je temeljna potreba svake naše mjesne Crkve. Bez toga sve je drugo u nemaloj opasnosti“, kazao je nadbiskup. Iluzija je misliti da će se napraviti značajni koraci na planu sinodalnosti bez ozbiljnije duhovnosti. Bez duhovnosti, maha može uzeti samo individualizam, osobni interesi i kritizerstvo. Perspektiva, gdje treba smjestiti cjelokupni pastoralni napor, je svetost jer je ona više nego ikada primarna pastoralna hitnost i prioritet. Središte, svakog pastoralnog nastojanja, pa tako i sinodalnog hoda, ima izvorište u Evanđelju i životu Isusa Krista kojega treba nasljedovati. To je program koji se ne mijenja s promjenama vremena i kultura.

„Bez svetih svećenika, bez svećenika jake vjere i iskustva Boga, budućnost Crkve je neizvjesna“, kazao je. „Možda će netko reći da budućnost Crkve nije tako neizvjesna jer imamo jamac da je ni vrata paklena neće nadvladati. Sve je to Isus znao, no usprkos tom jamstvu kojega je dao, postavio je pitanje hoće li Sin Čovječji uopće naći vjere kada opet dođe na Zemlju? Isus je svojim učenicima povjerio odgovornost za budućnost Crkve, a ti njegovi učenici danas smo mi, svećenici i biskupi. Od nas zavisi budućnost vjere našega naroda i toga moramo biti svjesni“, istaknuo je.

Nadbiskup se nadovezao na biblijsku priču o velikom svećeniku Zahariji koji, unatoč Božjem obećanju, nije povjerovao Bogu pa je zbog toga zanijemio te nije mogao udijeliti blagoslov narodu. On je bio veliki svećenik te je morao znati da su se u povijesti spasenja takve stvari, koje su i njemu obećane, ispunjavale. No, zbog njegove nevjere narod ostaje bez blagoslova. „Ostaje li naš narod danas bez blagoslova zbog naše nevjere? Ovo nam je poziv da preispitamo svoju posredničku ulogu tj. moramo stalno propitivati kakva je naša vjera, molitva, koliko nosimo Boga narodu i narod Bogu? Oskudijeva li, zbog mojeg odnosa s Bogom, naš narod s blagoslovom? Ima li naš narod povjerenje u nas svećenike i ima li potrebu dolaziti nam kako bi se preko nas posavjetovali s Bogom?“, zapitao se.

Nerijetko se u hrvatskim medijima izvještava kako Hrvati sve manje vjeruju i idu u Crkvu. No, to nas ne bi trebalo zabrinjavati. Uvijek je bilo otpadništva od vjere, pogotovo onih koji nisu bili dublje vezani uz vjeru i sakramente, i čija je vjera bila bazirana na pukoj tradiciji, ali bez iskustva Boga. Ono što se moramo svakodnevno pitati je – „Jesmo li mi postali uzrok njihova spoticanja?“

Nadbiskup je istaknuo da papa u više navrata u obraćanjima svećenicima upozorava da se čuvaju kako ne bi postali svjetovni činovnici koji nemaju više što reći narodu. Svećenik bez odnosa s Isusom postaje smiješan u svom pozivu, a to narod vrlo dobro primijeti. „Svećenik može postići dva, tri doktorata, no ako ne zna nositi Isusov križ, doktorati ništa ne koriste. Svećenik, s kojim Crkva može računati, je onaj koji se približio ognju i dopustio da mu vatra ljubavi spali ambicije karijere i moći“, kazao je.

„Danas ljudi više no ikada imaju nostalgiju za Bogom, čeznu da im ga netko pokaže. Stoga, danas nije više aktualno pitanje ima li Boga već gdje je Bog? Odgovor na to pitanje velikim dijelom stoji i u našim rukama. Jesmo li kadri svojim životom ljudima pokazati Boga jer i danas ima, više nego što mislimo, onih koji traže i hvataju se za onoga koji ima odraz božanskoga. Koliki čeznu danas pronaći onoga koji je Boga već našao? Stoga, molim Boga, da budemo kadri pokazati ga ljudima našeg vremena“, zaključio je mons. Zdenko Križić.

Nakon svete mise uslijedio je radni dio kojega je moderirao pastoralni vikar mons. Nediljko Ante Ančić. Prvo se prisutnima obratio novoimenovani nadbiskup mons. Zdenko Križić. Nakon što je pozdravio sve prisutne i izrazio radost što može biti u zajedništvu sa svećenicima Splitsko-makarske nadbiskupije opisao je ukratko kako je došlo do njegovoga imenovanja za nadbiskupa. „Prije nekog vremena, nazvao je nuncij i rekao mi da moramo razgovarati o nekim zaostalim pitanjima. Bio sam jako zbunjen i nisam imao pojma što bi to značilo. Prvo sam pomislio da se nešto dogodilo povezano s biskupijom. No, nemalo sam ostao iznenađen kada mi je nuncij priopćio vijest. Iskreno sam ga pitao ima li smisla da čovjek od sedamdeset godina preuzme tako veliku odgovornost u tako velikoj nadbiskupiji. No, odgovorili su mi da je i sveti papa Ivan XXIII. bio imenovan za papu u poznim godinama i unatoč tome učinio je velika djela. Nisam mogao odbiti, jer premještaje i imenovanja nisam nikada ni kao redovnik odbijao, te sam u tome vidio volju Božju. Ako nešto i ne bude dobro, znam da nisam poduzimao ništa da dođem na tu poziciju, već mi je dano po Božjem proviđenju što sam u konačnici prihvatio iz poslušnosti. Nakon toga počeo sam na tu nakanu intenzivno moliti“, kazao je. U nastavku govora nadbiskup je izrazio nadu i povjerenje da će u splitsko-makarskim svećenicima i redovnicima imati dobre suradnike te se, također nada i moli, da će oni u njemu imati dobroga pastira. „Bez vas ne mogu učiniti ništa posebno. Samo u zajedničkoj suradnji možemo ići naprijed. Pa i ako ne budemo išli nekim brzim tempom važno je da se ne ide nazad.“ Na kraju govora preporučio se u molitve svih svećenika da njihova suradnja bude na dobrobit Crkve i naroda.

Kao uvod u tematsko predavanje, prisutnima se obratio Apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Želimir Puljić o temi „Sinodski hod – kratko izlaganje o biskupskim sinodama“. Ukratko je opisao povijesni nastanak sinode. Naime, sinoda je trajna institucija koju je osnovao papa Pavao VI. Motu proprijem „Apostolica solicitudo“, 15. studenoga 1965. godine s nakanom da se širi i održava autentičan koncilski duh. Sinodalnost se ostvaruje na sinodama u partikularnim Crkvama, biskupskim konferencijama te na sveopćim sinodama. Također, Zakonik razlikuje opću redovitu, opću izvanrednu i specijalnu. Dosada je održano 15 općih sinoda biskupa, 11 specijalnih i 3 opće izvanredne. Nakon toga je ukratko opisan rad, teme i apostolske pobudnice koje su proizašle iz pojedinih zasjedanja.

U listopadu 2021. godine papa Franjo označio je početak sinodalnog hoda koji će trajati tri godine te je bio podijeljen u tri „hoda“ – dijecezanski, kontinentalni i sveopći, a obuhvatio je razna savjetovanja pod motom „pojedinci u slušanju drugih, a svi u slušanju Duha Svetoga“. Od 4. do 29. listopada ove godine u Rimu će se održati prvo opće zasjedanje XVI. redovite biskupske sinode o temi „Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje“. Nedavno je izišao i hrvatski prijevod pripremnog dokumenta „Instrumentum laboris“ koji sažima dosadašnje sinodalne procese u Crkvi i sabire pastoralne prioritete koji se nameću.

Središnji dio radnog dijela bilo je stručno predavanje kojeg je održao dr. sc. Jakov Rađa, profesor fundamentalne skupine predmeta na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, o temi „Prema sinodalnoj Crkvi. Od kolegijalnosti do sinodalnosti“. „Sazivajući Sinodu o sinodalnosti papa Franjo se vraća ključnom događaju našega vremena, a to je Drugi vatikanski koncil. Kada je nedavno papa bio upitan je li došlo vrijeme za Treći vatikanski koncil, papa je jednostavno odgovorio da još nije ostvaren sav potencijal onoga Drugoga. Na tom tragu treba promatrati događaje zasjedanja Sinode o sinodalnosti koja želi ostvariti one temeljne postavke sadržane u dogmatskoj konstituciji o Crkvi.“, istaknuo je u uvodnom dijelu.

Govor o sinodalnosti nije pokušaj da se nasilno demokratizira Crkva ili da se u nju uvede parlament koji će demokratskim putem izglasavati istine vjere. Zajedanjem Sinode o sinodalnosti Crkva se vraća na temeljnu intuiciju Drugog vatikanskog koncila, a to znači da se ponovno oživljava onaj odnos između Božjeg naroda i učiteljstva Crkve, kako je to zamislio Drugi vatikanski koncil u dogmatskoj konstituciji „Lumen gentium“.

Tri su sposobnosti karakteristične za Crkvu – proročka sposobnost karakteristična za Božji narod, sposobnost razlučivanja koja je vlastita učiteljstvu Crkve te sposobnost odlučivanja i upravljanja vlastita papi i zboru biskupa na čelu s papom. Upravo je potrebno pokrenuti kružni odnos između Božjeg naroda, učiteljstva Crkve i pastira. Sinoda o sinodalnosti je vraćanje na proročku karizmu gdje se osluškivanjem Božjeg naroda želi doprijeti do onoga što Bog želi i traži danas od Crkve. Sinodalnost je karakteristična napose bila u vremenima prve Crkve. Brojne su bile sinode i koncili gdje se definirala vjera i disciplina Božjeg naroda osluškujući taj isti vjerni narod. S ovim pontifikatom i Sinodom o sinodalnosti želi se u trećem tisućljeću vratiti korijenima. Dakle, Crkva koja je sinodalna je ona koja sluša Božji narod u njegovoj proročkoj dimenziji i pokušava razlučiti što Bog Crkvi danas želi reći po tome.

Na kraju programa svećenicima se obratio generalni vikar Franjo-Frankopan Velić o aktualnostima u mjesnoj Crkvi te mons. Želimir Puljić koji je pozdravnim govorom i završnim osvrtom zaključio studijski dan. Zajedničko druženje svećenika nastavilo se zajedničkim ručkom u Duhovno-pastoralnom centru Vepric.

Crkva ‘nema nikakve ovlasti’ zaređivati ​​žene za svećenice

Biskup Joseph Strickland iz Tylera u Teksasu ovaj je tjedan objavio pastoralno pismo u kojem se navodi da Katolička Crkva nema “nikakvu ovlast” rediti žene za ‘svećenice’ ili đakone, a biskup je objasnio da ovom izjavom želi pomoći rješavanju potencijalnih rasprava na nadolazećoj općoj sinodi.

Biskup je poslao pismo kao nastavak svog pastoralnog dokumenta iz kolovoza u kojem je upozorio na pokušaje “predstavljanja alternative Evanđelju Isusa Krista” i pozvao katolike da “ostanu čvrsto na vječnom učenju vjere”.

U svojoj rujanskoj poslanici biskup Strickland je ponovio da je Krist “jedini put do vječnog života” i da se “ne može naći nijedan drugi put do spasenja”. Biskup je naknadno upozorio da neki pokušavaju “odlomiti ili potpuno uništiti polog vjere” Katoličke Crkve.

Napominjući da će ređenje žena “navodno biti tema rasprave na nadolazećoj Sinodi o sinodalnosti”, biskup ‘Strickland je rekao kako je Crkva kroz stoljeća uvijek zastupala da samo muškarci mogu biti zaređeni za svećenike.

„Sveta predaja i redovno učiteljstvo Crkve kroz vjekove su potvrdili da Crkva nema nikakve ovlasti zaređivati ​​žene za svećenice“, rekao je biskup.

“To se ne može promijeniti jer je Krist ustanovio muško svećeništvo kako bi sebe prikazao kao zaručnika s Crkvom kao svojom zaručnicom”, rekao je.

Strickland je dalje citirao sv. Ivan Pavao II., koji je u svom apostolskom pismu Ordinatio Sacerdotalis iz 1994. godine napisao da Crkva ne može “dijeliti svećeničko ređenje ženama”, a papa je odredio da se tog zaključka “definitivno drže svi vjernici Crkve”.

Govoreći o mogućnosti ženskih đakona u Crkvi, biskup Strickland je dalje istaknuo povijesnu razliku između “važnih uloga služenja” koje su mnoge žene imale u ranoj Crkvi i posebne službe zaređenog đakonata zabilježene u Djelima sv. Apostoli

“Budući da sakramentalno zaređeni đakoni dijele apostolsku službu sa svećenicima i biskupima, Crkva je odredila da i oni moraju biti muškarci, kao što su bili apostoli koje je Isus izabrao”, napisao je biskup Strickland.

Biskup je pri kraju svoje poslanice istaknuo da iako je sama Crkva sveta, ona se “također sastoji od grešnih članova koji su neprestano pozvani na obraćenje”.

Biskup Strickland bio je upleten u kontroverze ranije ove godine, nakon što je bio predmet istrage koju je vodio Vatikan, poznate kao apostolska vizitacija, nakon nekoliko kontroverznih incidenata uključujući tweet u kojem je izgleda sugerirao da papa Franjo “potkopava polog vjere.”

Biskup je nakon istrage zanijekao bilo kakvu krivnju. Priznao je da proces “nije bio zabavan”, ali je istaknuo da će otvoreno suprotstaviti, kako je rekao, pokušajima potkopavanja katoličke vjere.

“Žalosno je što previše ljudi šire lažnu poruku koja je štetna za svijet i za Kristovo Mistično Tijelo to jest Crkvu”, dodao je.

Izvor