BANJA LUKA (IKA/KTA)

Biskupi Biskupske konferencije BiH u ponedjeljak 15. srpnja u Banjoj Luci slavili su svečanu misu na svetkovinu sv. Bonaventure, zaštitnika Banjolučke biskupije i katedrale.

Svečano euharistijsko slavlje predvodio je predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup metropolit, u zajedništvu s banjolučkim biskupom Franjom Komaricom, mostarsko-duvanjskim biskupom i apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim Ratkom Perićem, vojnim biskupom u BiH Tomom Vukšićem, banjolučkim pomoćnim biskupom Markom Semrenom i apostolskim upraviteljem Križevačke eparhije mons. Milanom Stipićem. Koncelebriralo je 36 svećenika, a sudjelovale su redovnice raznih družbi te brojni vjernici koji su ispunili katedralu.

Na početku mise okupljenima se u povodu 30. obljetnice svoga pastirskog upravljanja Banjolučkom biskupijomobratio mons. Komarica. Pozdravio je poimence kardinala Puljića i sve biskupe, a zatim svećenike, redovnice raznih družbi i sve okupljene vjernike.

„Danas, na svetkovinu sv. Bonaventure, biskupa i crkvenog naučitelja, nebeskog zaštitnika Banjolučke biskupije i naslovnika ove stolne crkve, okupio nas je Uskrsli Krist, Dobri Pastir i Veliki Svećenik, iz svih krajeva ove prostrane naše mjesne Crkve, pa čak i izvan nje i izvan naše domovine… Zahvaljujem i svima vama, koji ste – iz daleka i izbliza došli – na ovo svečano liturgijsko slavlje. Upućujem zahvalnost za dolazak i svima vama, članovima Župnih pastoralnih vijeća iz naših župa, te vama prognanim članovima naše ratom teško pogođene i nasilno raseljene biskupije, koji ste pristigli iz susjedne Hrvatske ili nekih drugih zemalja, te vama, članovima naše biskupijske zajednice iz ove i drugih naših župa, osobito vama brojnima, pristiglim iz udaljene župe Bihać. Posebno pozdravljam vas iz župa Posavski Bregi i Dubrovački Lijevi pokraj Ivanić Grada i zahvaljujem vam za vaše hodočašće u središte ove biskupije“, kazao je biskup Komarica.

„Prije punih 30 godina, na današnji dan sam, voljom i odredbom tadašnjeg pape sv. Ivana Pavla II. preuzeo upravu Banjolučke biskupije… Tada, prije tri desetljeća, niti ja niti drugi oko mene, nismo mogli ni slutiti, što je sve đavao, po Božjem dopuštenju, nakanio učiniti s članovima Kristove Crkve na području naše biskupije, već u prvom od ta dosadašnja tri desetljeća! Od sotone fatalno osakaćeni čovjekov lik postao je – nažalost – i mjera i totalna obmana i otrovna dogma života mnogih naših sugrađana i suvremenika i dramatično ugrozio u mnogim članovima Božjeg naroda njihov vječni bogočovječni lik. Bog je davao snage i meni, ali i braći svećenicima, sestrama redovnicama i brojnim vjernicima laicima u našoj biskupiji, da, unatoč sotonskom rušilačkom uraganu, ne posustanemo u rasplamsavanju vjere, nade i ljubavi kod nas samih i kod mnoge druge naše kršćanske braće i sestara, naših sunarodnjaka, sugrađana i suvremenika. Zahvaljujem dobrom Bogu za njegovu veliku pomoć našoj ljudskoj nemoći i slabostima; zahvaljujem mu za njegovo milosrđe našim grijesima, raznih vrsta za koje se kajem i molim za oproštenje; zahvaljujem i majčinskoj zaštiti Presvete Djevice i Bogorodice Marije“, rekao je biskup Komarica utječući se zagovoru sv. Bonaventure i najdičnijeg sina Banjolučke biskupe blaženog Ivana Merza. Zahvalio je braći svećenicima i sestrama redovnicama, svim vjernicima-laicima cijele biskupije, braći biskupima i svim dobročiniteljima.

Uvodeći u misno slavlje kardinal Puljić čestitao je patron sv. Bonaventure biskupu Komarici, svećenicima, redovnicama, redovnicama i cijelom vjernom puku. „U zajedništvu s biskupima, sa svećenicima i s vama, dragi vjernici, donosimo cijelu Banjolučku biskupiju na oltar, posebno one koji žive na njezinom području, bilo svećenici, redovnici, redovnice, svećenički i redovnički kandidati i kandidatice i sav vjerni puk koji tu živi. Upućujemo svoje molitve Bogu po zagovoru sv. Bone i za sve koji istinski vole svoje korijene i rado se sjećaju gdje su nikli i stasali. Upućujem molitvu i za sve naše pokojne biskupe, svećenike, redovnike, redovnice i sve pokojne članove vjernog puka, posebno za one koji su stradali tijekom i poslije rata od nemilosrdne mržnje. Neka im Gospodine bude milostiv“, rekao je kardinal Puljić.

U propovijedi biskup Perić najprije se obratio biskupu Komarici. „Dragi Franjo, biskupe, koji već trideset godina kroz mnoge nevolje upravljaš ovom mjesnom Crkvom banjolučkom, po zagovoru njezina nebeskoga zaštitnika sv. Bonaventure, naslovnika ove katedrale! Tebi u prvom redu bratske čestitke i Bogu žarke molitve za njegovu blagoslovnu milost koja je potrebna Tebi, Tvomu pastoralnom kleru, dijecezanskom i redovničkom, redovnicama, svemu duhovnom pomlatku i svim vjernicima“, rekao je biskup Perić koji je potom govorio o sv. Bonaventuri, zaključujući: „I ova Banjolučka biskupija sa svojom katedralom štuje sv. Bonaventuru već gotovo 140 godina. Mi ga i danas žarko molimo da nas sve zagovara kod Gospodina da u kršćanskoj vjeri živimo, u nadi rastemo i u ljubavi se usavršavamo na putu prema Bogu“.

Na kraju je biskup Perić uputio biskupu Komarici riječi čestitke, zahvale i zamolbe. „Čestitka na ovom tridesetogodišnjem radu od 1989. kad si postao ordinarijem do danas. A bilo je i vojevanja; ne Ti nego oko Tebe. Ali Ti si se držao pravila. Počeo si na početku mise svoj uvodni govor riječima psalmiste: „Gospodin je moja snaga i pjesma, on mi je spasitelj (Ps 118,14). Tako si napisao na svojoj sličici 1985. godine, kad si imenovan pomoćnim biskupom banjolučkim, i 6. siječnja 1986. kad si zaređen za biskupa. Pratile su te ova snaga i ova pjesma. Ništa ne bi mogao postići ni po metropolama ni kod Svete Stolice da te Gospodnja snaga nije pratila i da kroz sve to nisi zadržao duh pjesme. Osobita Ti čestitka što si doveo Svetog Oca papu Ivana Pavla II. 2003. godine da ovdje na Petričevcu 22. lipnja proglasi blaženim građanina ovoga grada Banje Luke i biskupijana ove Banjolučke biskupije Ivana Merza. Zahvala za sve ono što si učinio kao katolički biskup ove biskupije, najprije kao pomoćni biskup, a onda kao ordinarij. Samo Bog i Ti znate kroz kakve si klance i jadikovce prolazio. Mi, koji smo bili izvan toga konteksta, mogli smo samo pratiti, ali se nismo mogli dobro s Tobom uživjeti. Hvala Ti što si zadržao onu Božju snagu u sebi i što si i danas kadar tako zapjevati kao 1986. godine na svom biskupskom ređenju u Rimu. Sjećam se kao da je jučer bilo. Zamolba Bogu da Ti i dalje daje ovu snagu i ovu pjesmu i da Te ruka Gospodnja prati!“

Na kraju mise biskup Komarica pročitao je pismo koje mu je 8. srpnja uputio kardinal Andrea Yeom Soo-jung, nadbiskup Seoula i apostolski administrator Pyongyanga. U spomenutom pismu kardinal zahvaljuje biskupu Komarici na njegovu pismu od 23. lipnja ispunjenom bratskom ljubavlju. „Mi, službeni predstavnici Korejske Crkve okupili smo se 25. lipnja na (samoj granici između Sjeverne i Južne Koreje) Imjingak u Paju zajedno s mnoštvom vjernika slaviti misu za mir na Korejskom poluotoku. S našim molitvama i prinosima, radosno i emotivno je bilo i Vaše pismo upućeno svima nama! Siguran sam da su naše uzajamne molitve, nas braće u Kristu, istinsko blago sveopće Crkve koju povezuje ista vjera, te da se i Gospodin naš sigurno raduje zbog naše ljubavi, zbog klera i naroda Banje Luke. Raduje me činjenica što će naš zajednički hod mira biti, kako ste Vi, to zajedno s Vašim vjernicima pokazali, nama u nadbiskupiji Seul (Južna Koreja) i biskupiji Pyongyang (Sjeverna Koreja), iskrena naša ljubav prema našoj braći i našim bližnjima smatrajući njihovu nadu i bol našom. Gradeći mir, mi ćemo ponizno raditi za njih. Jer, Bog nam dolazi upravo preko te naše braće“, ističe se u kardinalovu pismu. U tom duhu svi su izmolili „Molitvu sv. Franje za mir“ koja se redovito moli diljem biskupije.

Vjernici župa Posavski Bregi i Dubrovački Lijevi predvođeni župnim upraviteljem vlč. Dražanom Mirčićem predali su biskupu Komarici i kardinalu Puljiću prigodne darove. Liturgijsko pjevanje animirao je katedralni zbor pod ravnanjem s. Damjane Kovačević. Nakon mise uslijedilo je čašćenje moćiju sv. Bonaventure. Brojni vjernici molili su se i u pokrajnjoj kapeli gdje su moći bl. Ivana Merza rođenog u Banjoj Luci.