Proročanstvo o svecima posljednjih dana – Gospa i islam

 

Nekoliko posljednjih godina jedan od glavnih interesa mojih proučavanja osim islama bilo je ono o čemu Sveto pismo govori kao o „posljednjim danima“ odnosno razdoblje koje vodi k slavnome Kristovu drugom dolasku. Interes za tu temu doveo me je do nekoliko zanimljivih materijala, uključujući dvije knjige koje pružaju sažet, ali temeljit pogled na autentičan katolički nauk u vezi posljednjih vremena. Radi se o knjigama ,,Katoličko proročanstvo: dolazeća kazna Yvesa Duponta i ,,Proročanstvo za danas: Sažetak katoličke predaje u vezi razdoblja s kraja vremena Edwarda Connora. Oba ova djela predstavljaju veliku zbirku proročanstava iz pouzdanih katoličkih izvora zajedno s autorskim komentarima, a pokrivaju teme poput velike Marijine moći prije drugog dolaska, uspon velikog katoličkog monarha i vladavine jednog iznimno svetog pape. Definitivno uništenje islama, kao što ću uskoro izložiti, prorečeno je u kontekstu tih konkretnih tema. Ali prije nego što počnemo proučavati same proročke tekstove, vrijedi čuti svjedočanstvo gosp. Duponta u vezi važnosti proročanstava. U uvodu ove knjige on kaže:
„Zbilja, proročanstva su za naše posvećenje: ona osvjetljuju mnoge probleme; upozoravaju nas na zablude; pripremaju nas na skore opasnosti; one su i manifestacija Božje moći. U isto vrijeme ona su ohrabrenje i utjeha. Sadašnja kriza u Crkvi i svijetu prorečena je davno prije, ali također je prorečena konačna pobjeda kršćanskih snaga; to je ohrabrenje i utjeha.“
Sada ću s vama podijeliti mali uzorak tih proročanstava koje citiraju Dupont i Connor u svojim cjenjenim knjigama, od kojih se neka nalaze u obje knjige, počinjući s onima koji proriču veliku moć Gospe u tim kasnijim danima. To razdoblje popularno se spominje kao „Marijino doba“, a kao da je isprepleteno s kraljevanjem velikog monarha i anđeoskim papom (više o tim temama malo kasnije). U vezi s Marijinim razdobljem – bl. Marija Agredska (1602. -1665.), cijenjena franjevka mistikinja iz Španjolske koja je imala brojne vizije o životu Blažene Djevice, je svjedočila:
„Bilo mi je otkriveno po posredovanju Majke Božje da će sva krivovjerja nestati. Pobjedu nad krivovjerjem zadržao je Krist za svoju blaženu Majku. U kasnijim danima Gospodin će na poseban način proširiti slavu svoje Majke. Marija je započela spasenje te će njezino posredništvo biti ispunjeno. Prije drugoga Kristova dolaska Marija više nego ikada mora sjati u milosrđu, sili i milosti da bi nevjernike dovela katoličkoj vjeri. Marijina moć će u te dane biti vrlo očita. Ona će proširiti Kristovu vladavinu na pogane i muhamedance i bit će vrijeme velike radosti kada se ustoliči Marija kao gospodarica i kraljica srdaca.“

 

Zanimljivo je primijetiti da u Mističnom gradu Božjem (pisanom izvještaju njezinih vizija), blažena Marija Agredska opisuje kako su gotovo odmah nakon otkupiteljske smrti našega Gospodina, đavao i njegovi podanici smislili mnoštvo krivovjerja koja će odvoditi duše od Krista, uključujući „Muhamedovu sektu“. Zatim imamo sv. Ljudevita Montfortskog (1673.-1716.), istinskog Gospinog apostola kojeg je papa Klement XI. imenovao apostolskim misionarom. On je rekao:
„Moć Marije nad svim đavlima bit će posebno istaknuta u posljednjem vremenu. Ona će proširiti Kristovo kraljevstvo na pogane i muslimane i doći će slavno razdoblje u kojemu će Marija biti vladarica i kraljica ljudskih srdaca. Sv. Ljudevit Montfortski u svom klasičnom djelu Prava pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji puno je pisao o velikoj moći naše Gospe koja će voditi k drugom dolasku njezina božanskoga Sina. Sljedeće poglavlje je jedno od takvih koje nisu uključili Dupont ili Connor u svoja cjenjena djela: „Marija mora sjati više nego ikad u svojem milosrđu, sili i milosti, u tim posljednjim vremenima: u milosti da dovede nazad i primi jadne zalutale grješnike koji će se obratiti i vratiti u Katoličku Crkvu; u sili protiv neprijatelja Božjih, idolopoklonika, raskolnika, muhamedanaca, židova i duša otvrdnulih u grijesima i bezbožnosti, koji će ustati u strašnoj pobuni protiv Boga da bi zaveli obećanjima ili prijetnjama sve one koji će im se suprotstaviti i činiti da padnu. I napokon, ona mora sjati milošću da bi nadahnula i ohrabrila i održala hrabre vojnike i vjerne sluge Isusa Krista, koji će se boriti za Njegove interese.“
Primijetite kako blažena Marija i sv. Ljudevit oboje predviđaju konačnu smrt islama posebno zahvatom naše Gospe. Da nastavimo s tom temom, na trenutak ćemo se osvrnuti na knjigu nadbiskupa Sheena „Prva ljubav svijeta“, u kojoj je napisao: „Naše je čvrsto uvjerenje da strahovi koje neki animiraju u vezi muslimana neće biti ostvareni, već da će se islam umjesto toga na kraju obratiti na kršćanstvo – na način na koji čak ni neki naši misionari neće naslutiti. Naše je uvjerenje da se to neće dogoditi izravnim naučavanjem kršćanstva, već pozivanjem muslimana na štovanje Majke Božje.“ On nastavlja objašnjavati da iako muslimani žestoko odbacuju božanstvo Kristovo, ironično imaju veliko poštovanje prema Njegovoj majci. Doista postoji rečenica u Kur’anu koja kao da daje naslutiti vjerovanje u Bezgrješno začeće, koje on citira: „O, Marijo, Alah te je izabrao i pročistio i izabrao iznad svih žena na ovoj zemlji.“ [Sura 3:42] Na kraju nadbiskup Sheen daje ključnu poveznicu između muslimana i Gospe Fatimske: ,,Marija je, stoga, za muslimane prava Sajida ili Gospa. Jedina moguća ozbiljna suparnica u njihovu vjerovanju mogla bi joj biti Fatima, kćer samog Muhameda… Budući da se ništa s neba ne događa bez finesa svih detalja, vjerujem da je Blažena Djevica izabrala biti poznata kao „Gospa Fatimska“ kao jamstvo i znak nade muslimanima i kao sigurnost da će oni, koji joj pokazuju toliko poštovanja, jednog dana prihvati i njezina božanskog Sina… Misionari budućnosti će sve više i više vidjeti da će njihov apostolat među muslimanima biti uspješan u onoj mjeri u kojoj će propovijedati o Gospi Fatimskoj.“
Matt Gaspers
Izvor: The Fatima Crusader, jesen 2016., str. 52-55

ZANIMLJIVO IZLAGANJE ZA VJERNIKE:Uloga Crkve u promicanju cjepiva protiv koronavirusa


Uvod


U posljednjih mjeseci, a napose dana, primjećujemo kako javna polemika među vjernicima oko koronakrize poprima vrlo nepoželjne oblike, svedene na nisku razinu i iznimno grub rječnik. Kao tek jedan od povećeg broja primjera donosimo poveznicu na podijeljeni članak portala Bitno.net na svojoj Facebook stranici, a u kojemu se prenosi vijest da je papa Franjo objavio da će se cijepiti protiv koronavirusa i pri tome poručio da to treba učiniti. Primjećuje se kako na toj stranici, posebno u zadnje vrijeme, sve više komentiraju distancirani katolici, nekatolici i ateisti, a u tom smislu pridonose stvaranju još veće zbunjenosti, ali se opravdano može pretpostaviti da je najveći broj među njima onih za koje se može reći kako pripadaju vjerničkoj katoličkoj populaciji u užem smislu riječi. Vijest je od 9. siječnja uvečer, kada je objavljena, do sada komentirana preko 1.100 puta, a uočava se veliki broj takvih komentara koji ne odražavaju ni zrnce poštovanja prema Vrhovnom svećeniku Katoličke Crkve. Do mjere da ga neki nazivaju Sotonom, a drugi mu žele da što prije crkne. 

U nekakvim redovitim okolnostima takav bi se prevladavajući agresivan i neprijateljski rječnik lako mogao označiti krajnjim oblikom nedostatka kršćanske ljubavi i ljubavi prema Crkvi, nedostatkom poslušnosti i izljevom srdžbe kao jednim od sedam glavnih grijeha, ali čini nam se da je ovdje u pitanju nešto još dublje i ozbiljnije. Naime, kada čovjek počne rigati vatru, biti žestok na riječima i djelima, obično je to rezultat nekog dužeg obuzdavanja i podnošenja stanja koje mu se čini nepravedno, a za koje sebi kaže da je sad dosta. Ne znači ovo, dakako, opravdavanje takvog rječnika, jer je on daleko od kršćanskih ideala i strašnom ranom ranjava i oskvrnjuje otajstvenost Crkve, ali ga razumijemo, jer je mahom izazvan, onaj koji je nastao nakon dugotrajnog strpljivog podnošenja promicanja takvih ideja koje duboko vrijeđaju ljudsko dostojanstvo mnogih vjernika i idu do granice da im zagluše Božji glas koji im osigurava milost razlikovanja dobra od zla. U tom bi se svjetlu i vodeći katolički mediji trebali preispitati kakva je njihova uloga u proizvodnji takvog stanja.

Imajući to u vidu, ponavljamo još jednom, uopće nas ne čudi što se jezik jednog dijela vjernika od molitvenog pretočio u kočijaški. Jednako nas tako ne čudi što je ta bujica usmjerena izravno na papu Franju, jer se upravo on u svijesti mnogih vjernika doživljava kao prvi i najveći uzrok takvog stanja i podijeljenosti u Crkvi. Naime, navedeno vrijeđanje Pape nije rezultat samo tog njegovog poziva na cijepljenje, nego je rezultat godinama nagomilavanih frustracija koje su proistekle iz Papinih nekonvencionalnih, nejasnih i s obzirom na dosadašnje učenje Katoličke Crkve odudarajućih tumačenja i djelovanja u nizu različitih slučajeva, kao i rezultat oglušivanja na vapaje mnogih vjernika da im se pojasne tako izazvane nejasnoće.

S obzirom na aktualnu situaciju vezanu uz procjenjivanje nužnosti i moralnosti cijepljenja i cjepiva protiv koronavirusa postavlja se temeljno pitanje treba li Papa uopće koristiti svoj duhovni autoritet kako bi poticao vjernike da se i sami cijepe, jer kod većeg broja među njima to izaziva sablazan, što jasno uočavamo i iz navedenog prosipanja neuljudnosti po društvenim mrežama. Stječe se, naime, dojam kako je Papin smjer jednostran i svodi se na nužnost cijepljenja po svaku cijenu, pri čemu se sve upitnosti odbacuju kao nedostojne rasprave.


Tumačenje Kongregacije za nauk vjere o načelnoj i uvjetovanoj dopuštenosti korištenja cjepiva protiv koronavirusa


Upitnosti pak ima puno, a njihov je presjek kod nas najbolje pružio dr. Damir Šehić, svećenik i profesor moralne teologije i bioetike na Teološko-katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru. S obzirom na javnu raspravu, posebno je do izražaja došla moralna problematika vezana uz ona cjepiva protiv koronavirusa koja su proizvedena upotrebom staničnih linija izvedenih iz tkiva dvaju namjerno pobačenih ljudskih fetusa 1960.-tih godina.

Na to je pitanje Kongregacija za nauk vjere dala odgovor tako što je u svojoj Bilješci o moralnosti upotrebe nekih cjepiva protiv bolesti COVID-19 od 21. prosinca 2020. god. (KNV 2020, hrvatski prijevod ovdje), objavljenoj uz odobrenje pape Franje, protumačila da ih je moralno prihvatljivo primiti ukoliko etički nesporna cjepiva nisu dostupna.

Pri tome se pozvala na već neke ranije crkvene dokumente kako bi potvrdila kontinuitet svoga tumačenja, a to su dokument Papinske akademije za život iz 2005. god. Moralna promišljanja o cjepivima pripravljenim od stanica izdvojenih iz pobačenih ljudskih fetusa (PAŽ 2005, hrvatski prijevod ovdje), zatim uputa Kongregacije za nauk vjere Dignitas personae (2008., br. 34-35; hrvatski prijevod ovdje), te Bilješka Papinske akademije za život o pitanju cijepljenja u Italiji iz 2017. godine (PAŽ 2017, hrvatski prijevod ovdje). Glavni argumenti Kongregacije za nauk vjere za takvu dopuštenost primanja cjepiva nalaze se u velikoj udaljenosti od pobačaja iz kojih su izvedene stanične linije, a onda i u samo materijalnoj, a ne i formalnoj suradnji na tom činu, te u opasnosti koja bi mogla proisteći za cjelokupno stanovništvo ukoliko se ne pristupi procjepljivanju.

Međutim, to tumačenje, unatoč činjenici što dolazi od crkvenog tijela koje je zaduženo za čuvanje i tumačenje pologa vjere, nije općeprihvaćeno, što nas vodi pitanju dokle sežu granice vjerničke slobode ukoliko će se i takva jedna kongregacija podvrgavati preispitivanju. S druge pak strane, s obzirom da je u srpnju 2017. god. po Papinoj odluci došlo do promjene njezina vodstva, nije nesuvislo pomisliti nije li se možda time nešto bitno promijenilo i u njezinu radu. Još više, s obzirom da se Kongregacija u svojoj Bilješci poziva na dva spomenuta dokumenta Papinske akademije za život, a koja je, također Papinim interventom, 2016./2017. god. doživjela vrlo velike promjene, razlog za postavljanjem takvih pitanja čini se još opravdanijim.

Drugim riječima, s obzirom da je Papa veliki zagovornik cijepljenja protiv koronavirusa i s obzirom da koristi svoj duhovni autoritet kako bi i druge pozvao na cijepljenje, postavlja se pitanje je li možda tumačenje Kongregacije za nauk vjere instrumentalizirano kako bi se dala potvrda Papinim osobnim stavovima, a posljedično relativiziralo crkveno učenje o zlodjelu pobačaja?


Tumačenje Kongregacije za nauk vjere – kontinuitet ili diskontinuitet?


U tom svjetlu, imajući u vidu moralnu dopuštenost upotrebe cjepiva protiv koronavirusa, pod uvjetima koji su navedeni u Bilješci, postavlja se pitanje je li ona rezultat kontinuiteta ili diskontinuiteta u odnosu na dosadašnji nauk Crkve? To će se možda moći najbolje uočiti analizom sadržaja onih crkvenih dokumenata na koja se poziva i Kongregacija u svojoj Bilješci.

Ako pogledamo u sadržaj PAŽ 2005 i usporedimo ga s KNV 2020, uočavamo kako je temeljna nit podudarna, ali ne i nosivi naglasci, što konkretno znači da nismo sigurni bi li danas taj isti saziv Akademije potvrdio moralnu dopuštenost cijepljenja protiv koronavirusa u trenutačnim uvjetima.

Naime, dok se u PAŽ 2005 studiozno, opširno i sa stajališta medicinske struke neupitno obrazlažu opasnosti za cijelu populaciju koje bi proizlaze iz necijepljenja spornim cjepivima, kao i dobrobiti koje se stječu cijepljenjem, a uz to se detaljno navode sve važne reference, od imenovanja tih cjepiva i povijesti njihova nastanka, do proizvodnje i primjene, čime Akademija potvrđuje njihovu moralnu nužnost, dostatnu kliničku sigurnost i učinkovitost (globalno gledano, znatno su veće koristi nego štete), dotle Kongregacija za nauk vjere u svom tumačenju preskače sve te važne čimbenike, navodeći kako joj nije namjera prosuđivati sigurnost i učinkovitost cjepiva protiv koronavirusa, jer odgovornost za procjenu leži na biomedicinskim istraživačima i agencijama za lijekove. Čini nam se da je to bitno drukčiji pristup od onoga koji je ponudila Papinska akademija 2005. god., s obzirom da na temelju dosadašnjih saznanja o koronavirusu ne postoji ni klinička ni moralna sigurnost ni da su cjepiva neštetna ni da su učinkovita. Iako se cjepiva primjenjuju, ona su de facto u eksperimentalnoj fazi, o njihovoj sigurnosti i učinkovitosti struka je oštro podijeljena, a sami se proizvođači odriču odgovornosti. U takvim okolnostima kada se ne mogu predvidjeti ni štete ni koristi, niti njihovi razmjeri, poticanje na cijepljenje protiv koronavirusa može se u budućnosti pokazati kao zločin protiv čovječnosti.

Također, dok PAŽ 2005 naknadno promišlja o moralnosti spornih cjepiva kojima se populacija već procjepljuje kroz obvezatan sustav cijepljenja, i za koje ne postoje ili Akademiji nije poznato postoje li alternativna, tj. etički nesporna cjepiva (a ako postoje, onda je moralna dužnost njih upotrijebiti), odnosno krajnji korisnik ima jedinu mogućnost pozvati se na priziv savjesti i odbiti ga (i pri tome trpjeti pravne i moralne konzekvence), dotle KNV 2020 ne pravi bitno uočljivu razliku između spornih i nespornih cjepiva, nego stavlja naglasak na njihovu dostupnost. Drugim riječima, iako se na tržištu nudi više cjepiva protiv koronavirusa i iako među njima ima onih koji nisu izvedeni iz staničnih linija pobačenih fetusa, odnosno moralno su nesporni, KNV 2020, za razliku od PAŽ 2005, ne inzistira samo na njihovoj primjeni, nego s određenim moralnim relativizmom dopušta upotrebu i tih spornih cjepiva. Uz izostanak propitivanja Kongregacije je li cijepljenje protiv koronavirusa uopće nužno, kao i uz izostanak propitivanja o sigurnosti i učinkovitosti dostupnih cjepiva općenito, a onda i pojedinačno, ovo se čini kao još jedan vrlo važan propust u tumačenju koje pruža KNV 2020.

Tako KNV 2020 nabraja kao opravdane ove okolnosti: “u zemljama gdje etički nesporna cjepiva nisu dostupna liječnicima i pacijentima, ili gdje je njihova distribucija otežana zbog posebnih uvjeta skladištenja i prijevoza, ili kada se u istoj zemlji distribuiraju različiti tipovi cjepiva, a zdravstvene vlasti ne dozvoljavaju građanima da izaberu kojim će se cjepivom cijepiti” (br. 2). Postavlja se pitanje koliko su takve okolnosti u trenutačnoj situaciji doista moralno opravdane ili je potrebno, kako to nekoliko puta naglašava PAŽ 2005, svim snagama inzistirati da države nude moralno nesporna cjepiva i ne podilaze “farmaceutskim industrijama koje djeluju beskrupulozno i neetički”.

Konkretno, apstrahirajući od drugih upitnosti vezanih uz nužnost cijepljenja i uz sama cjepiva i referirajući se samo na navedeni vid, držimo da bi se Papa mogao obratiti svim svjetskim vlastima, a biskupske konferencije vlastima svojih zemalja, i obrazložiti zašto su neka cjepiva za Katoličku Crkvu moralno sporna te zahtijevati da se za vjernike osiguraju samo ona koja to nisu, a u suprotnom pozvati vjernike na odbijanje primanja cjepiva. To je jasan put koji ističe PAŽ 2005 i koji bi sigurno u većinski katoličkim zemljama donio plodove, no u današnjim vremenima u kojima se Crkva podlaže svijetu teško se tako nešto može očekivati. To je vidljivo i iz činjenice kako KNV 2020 samo potiče farmaceutske tvrtke da proizvode, a vlade i međunarodne organizacije da osiguraju klinički sigurna i učinkovita, moralno etička, a materijalno dostupna cjepiva  (br. 4 i 6), do čega političko-farmaceutski lobiji vjerojatno drže koliko i do lanjskog snijega. 

Zato nam se čini da tumačenje Kongregacije za nauk vjere pokazuje diskontinuitet u odnosu na dosadašnje učenje Crkve, što vodi u moralni relativizam. Uvjereni smo da sastav Papinske akademije za život iz 2005. god. ne bi supotpisao Bilješku Kongregacije za nauk vjere, a čvrsto vjerujemo da to ne bi učinio ni raniji prefekt Kongregacije za nauk vjere – kardinal Gerhard Ludwig Müller.

Taj se moralni relativizam vidi i na temelju nekih drugih pokazatelja, a jedan od njih je što KNV 2020 suzdržano govori o zlodjelu pobačaja. Dok se, naime, iz PAŽ 2005  može jasno iščitati da su sporna cjepiva proizašla iz dva namjerna pobačaja, od kojih je jedan izvršen “jer je obitelj mislila da ima previše djece”, a drugi zbog “psihijatrijskih razloga” (i u samom dokumentu stavljeno pod navodnike), dotle KNV 2020 govori neodređeno, o dva pobačaja, o pobačajima i o pobačajima koji nisu spontani. Stoga je i razumljivo da je za Kongregaciju glavni razlog opravdanosti cijepljenja spornim cjepivima u tome “što je vrsta sudjelovanja u zlu … daleka” (br. 3).

Istina je da Kongregacija stavlja naglasak da cijepljenje mora biti dobrovoljno, a ne prisilno, no ostaje nejasno što podrazumijeva pod obvezom onih koji bi zbog savjesti odbili primanje spornih cjepiva da “moraju poduzeti mjere da drugim zaštitnim sredstvima i odgovornim ponašanjem izbjegnu postati nositeljima prijenosa zaraznog agensa”. Imajući u vidu današnje stanje u svijetu, to u konkretnim slučajevima možda može značiti i opravdavanje vrlo restriktivnih mjera prema tzv. antivakserima, kao što su npr. trajna izolacija, zabrana rada i društvenog angažmana, zabrana putovanja itd., a ako je tako onda je riječ o opravdanju dokinuća sloboda i instituta priziva savjesti, jer se pred njih stavlja nepravedan izbor, na kakav je još upozoravala Papinska akademija iz 2005. god.


Dvojbena uloga aktualnog saziva Papinske akademije za život


Nastavljajući se na sve navedeno, želimo još dodati kako je u Bilješci Papinske akademije za život iz 2017. god., koju nije priredila sama, nego u zajedništvu s Uredom za pastoral zdravstva Talijanske biskupske konferencije i s Udrugom talijanskih katoličkih liječnika, jasno naznačeno kako se ide za tim da se stavovi izneseni u PAŽ 2005 uskoro revidiraju i ažuriraju, a “u svjetlu medicinskog napretka i trenutačnih uvjeta u kojima se pripremaju cjepiva”. Ne, dakle, u svjetlu Objave i učenja Crkve, nego, ponavljamo još jednom, u svjetlu medicinskog napretka današnjih uvjeta u kojima se pripremaju cjepiva. S obzirom da ti današnji uvjeti vrlo često podrazumijevaju pripremanje cjepiva na temelju izvršenih pobačaja (i onih iz 1960.-tih i kasnijih), postavlja se pitanje jesu li priređivači PAŽ 2017 ciljano pripremali teren relativiziranju tih zlodjela pobačaja dajući prednost zaštiti zdravlja kroz takvo cijepljenje, a time i relativiziranju ubojstva nerođene djece uopće?

Ponavljamo još jednom kako je Papinska akademija za život 2016./2017. god., uz izravan intervent pape Franje, doživjela velike promjene, a nakon kojih su se među njezinim članovima našli i nekatolici i nevjernici, štoviše i oni koji promiču civilizaciju smrti. Usporedbom KNV 2020 i PAŽ 2017 pronalazimo sličnosti i neke gotovo podudarne dijelove rečenica, što nas vodi zaključku kako u ovoj stvari tumačenje Kongregacije za nauk vjere o moralnosti cijepljenja protiv koronavirusa nije crpljeno iz depozita vjere, nego iz smjernica koje su došle od novog saziva Akademije.


Zaključak


Kako god bilo, imajući na pameti sve što smo ovdje analizirali, zaključujemo kako se u vrhu Crkve događaju vrlo čudne stvari, a koje posljedično dovode do relativiziranja crkvenog učenja. Primjetno je kako se te bitne promjene zbivaju na poticaj pape Franje, što očigledno osjećaju i oni vjernici koji svoje nezadovoljstvo i svoju bol zbog takvog stanja izražavaju ružnim komentarima. Zato smo u uvodu i napisali da takav rječnik ne opravdavamo, ali razumijemo, jer je on u svojoj biti bolni vapaj za svetošću Crkve, a ne izraz mržnje prema Papi.

Temeljni, dakle, razlog u tim novim smjerovima vidimo u Papinoj, po nama, neodgovarajućoj otvorenosti prema postizanju sveopćeg bratstva, a po kojoj on pušta u srce Crkve i one koji tu nikako ne pripadaju. Lijepa je, s jedne strane, takva njegova otvorenost i nju treba njegovati, ali ne na način da šteti Crkvi. Postoji tisuće načina da se ostvare izvrsni dobrosusjedski odnosi između katolika i nekatolika, između katolika i nekršćana i između katolika i nevjernika, ali ne na način da glumimo da smo braća, jer ne priznajemo ni istog Oca ni istu Majku (Crkvu).

Benedikt XVI. – pandemija i prvi Božić bez brata

VATIKAN (IKA)

Osobni tajnik pape emeritusa Benedikta XVI. nadbiskup Georg Gänswein za Vatican News opisao je 14. siječnja kako papa u miru doživljava ovo teško vrijeme.

Prošli je Božić za Benedikta XVI. bio prvi Božić bez brata Georga, premda se na neki način osjećala njegova prisutnost, rekao je nadbiskup Gänswein. Prisutnost brata Benedikta XVI. tijekom božićnih blagdana – prvih nakon njegova preminuća – na neki se način osjećala.

“Više puta smo, naime, osim Bachova Božićnog oratorija, poslušali koncerte s božićnim pjesmama koje je izvodio Regensburger Domspatzen, zbor koji je vodio Georg Ratzinger”, kazao je tajnik Pape emeritusa.

“Ta je odsutnost za Benedikta rȁna koja je tijekom blagdana potaknula žalost, ali rekao mi je također da je osjetio Gospodinovu utjehu, siguran da njegov brat sada živi u Njegovu zagrljaju”.

Mons. Gänswein je govorio i o tomu kako se živi u samostanu Mater Ecclesiae u ovo vrijeme pandemije. Svakodnevna se organizacija nije mnogo promijenila, dnevni je ritam ostao isti, premda su smanjeni posjeti. Benedikt prati vijesti koje nam stižu putem televizije i dijeli s nama zabrinutost zbog pandemije, zbog svega što se događa u svijetu, zbog brojnih osoba koje gube život zbog virusa. Bilo je ljudi koje je poznavao, a koji su umrli od bolesti COVID-19.

Na kraju, tajnik Benedikta XVI., nakon objavljivanja fotografija sa susreta s papom Franjom i novim kardinalima u studenom prošle godine, potvrdio da je papa Ratzinger “fizički slab, ali je vrlo bistar”.

“Što se tiče fizičkoga stanja, vrlo je slab i može hodati samo uz pomoć hodalice. I glas mu je slab. Više vremena posvećuje odmoru, ali i dalje svako poslijepodne izlazimo u vatikanske vrtove, unatoč hladnoći. Ja svakoga dana slavim misu, a on koncelebrira sjedeći. Za svakodnevnu smo molitvu pripremili tekstove s velikim slovima kako bi mogao bolje pratiti Liturgiju časova, i na obrocima smo i dalje svi zajedno kao što smo uvijek činili”, rekao je nadbiskup Gänswein.

Papa emeritus istoga je dana cijepljen protiv koronavirusa. Ovih je dana u poruci zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću izrazio molitvenu blizinu stradalima od potresa u Hrvatskoj.

 

OPEN DOORS Svakog dana 13 kršćana izgubi život zbog svoje vjere, zastrašujući su rezultati novog izvješća o progonu kršćana

Posljednje izvješće organizacije Open Doors pokazuje kako čak 340 milijuna kršćana živi na područjima s visokim stupnjem progona i diskriminacije.

Piše: Tino Krvavica

U svijetu je svakog dana ubijeno 13 kršćana, 11 ih je uhićeno ili zatvoreno, a četiri oteto. Također, dnevno se napadne ili zatvori 12 crkvi i objekata u vlasništvu kršćana, pokazuju posljednji podaci organizacije Open Doors koja podiže svijest o progonjenim kršćanima.

Svake godine Open Doors objavljuje izvješće s popisom zemalja u kojima vladaju najžešće nasilje i progoni nad kršćanskim vjernicima, bez obzira na denominaciju.

Najnovije izvješće, objavljeno jučer, pokazuje kako čak 340 milijuna kršćana, ili jedan na svakih osam, na područjima gdje žive trpe visok stupanj progona ili diskriminacije.

U razdoblju koje je obuhvatilo izvješće (od 1. listopada 2019. do 30. rujna 2020.) ukupno je ubijen 4761 kršćanin, oko 4200 ih je uhićeno ili zatvoreno, a 1700 oteto.

Najveće nasilje zabilježeno je u Sjevernoj Koreji koja već tradicionalno zauzima prvo mjesto na listi organizacije Open Doors. Uz nju, u još 11 zemalja vlada “ekstremni progon” kršćana. Redom su to Afganistan, Somalija, Libija, Pakistan, Eritreja, Jemen, Iran, Nigerija, Indija, Irak i Sirija.

Od 13. do 50. mjesta nalaze se pak države u kojima je zabilježen “vrlo visok” stupanj progona kršćanskih vjernika, a većinom se radi o afričkim i azijskim zemljama.

Najčešći izvor nasilja su diktature te islamski ekstremizam, a zabilježeni su i slučajevi hinduističkog ekstremizma (Indija) te budističkog ekstremizma povezanog s nacionalizmom (Mjanmar).

Zanimljivo je da se na listi nalazi i nekoliko zemalja sa značajnom ili većinskom kršćanskom populacijom poput Nigerije, Etiopije, Meksika i Kolumbije.

Izvori nasilja tu se razlikuju. Kod latinoameričkih država najčešće se radi o žrtvama bandi i gerilskih skupina, a negativan odnos postoji i među domorodačkim stanovništvom. Pritom je kod potonjih odnos posebno loš prema pripadnicima vlastitih naroda koji su se obratili na kršćanstvo.

U Africi su pak uzroci podijeljeni.

Tako kršćani u Nigeriji (o čemu smo više puta izvještavali) najviše stradaju od islamističkih terorističkih skupina kao što je Boko Haram.

Drugačija situacija zabilježena je u Eritreji i Etiopiji gdje su progoni najviše rezultat “denominacijskog protekcionizma”, kako ga imenuje organizacija Open Doors (premda ima i islamističkih napada). Radi se o djelovanju države i najvećih kršćanskih Crkvi – Eritrejske pravoslavne tevahedo Crkve i Etiopske pravoslavne tevahedo Crkve – protiv kršćana koji pripadaju neslužbenim, često evanđeoskim, kršćanskim zajednicama.

Spomenute Crkve inače su dio istočnih pravoslavnih Crkvi koje su se od Katoličke Crkve odijelile još u petom stoljeću.

Za kraj, dodajmo kako je najviše kršćana ubijeno u Africi (među prvih deset zemalja u kojima je zabilježen najveći broj ubijenih, čak osam je afričkih), dok je najveći broj crkvi i objekata u vlasništvu kršćana napadnut, zatvoren ili uništen u Kini (njih 3088 od ukupno 4488 u svijetu). Također, Kina se vratila među dvadeset zemalja u kojima su zabilježeni najžešći progoni kršćanskih vjernika. Nakon što je prošle godine zauzimala 23. mjesto, na novoj se listi popela do 17. mjesta, unatoč potpisanom sporazumu sa Svetom Stolicom.

Objavljeno: 14. siječnja 2021.

Epidemiolog o nuspojavama cjepiva i koliko često ćemo se treba cijepiti: ‘Sezonski, slično gripi’

Foto: Snimka zaslona

Europska agencija za lijekove 29. siječnja treba odobriti uporabu cjepiva Oxford – AstraZeneca, a Hrvatska je upravo tog cjepiva naručila najviše – dva milijuna i 705 tisuća doza. Do travnja bi trebalo biti procijepljeno milijun ljudi. Ali sva cjepiva, kako pokazuju dosadašnja klinička istraživanja, nemaju jednaku učinkovitost.

Devetnaest dana prošlo je otkako su Pfizerovim cjepivom cijepljene prve osobe u Hrvatskoj. A svi koji su primili prvu, čekaju na primitak druge doze.

“Sljedeći tjedan započinjemo s drugom dozom”, najavljuje dr. sc. Danijela Lakošeljac iz NZJZ-a Primorsko-goranske županije.

I u Međimurju, kažu, sve ide po planu.

“To vam podrazumijeva da svi Domovi za umirovljenike i starije, sve socijalne ustanove, to je u visokom postupku već sve procijepljeno. I onda je išla onda druga faza, zdravstveni radnici“, kaže Branko Vrčić, ravnatelj Doma zdravlja Čakovec.

A prema podacima HALMED-a, alergijske reakcije zabilježene su kod osam, a nuspojave kod 104 osobe. I to nakon cijepljenja cjepivom Pfizera i BioNTecha, donosi dnevnik.hr.

Reproduktor videozapisa

00:00
06:45

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode – najčešće prijavljene nuspojave odnosile su se na bol i oticanje na mjestu primjene cjepiva, zatim glavobolju, povišenu tjelesnu temperaturu, umor, slabost, tresavicu i mučninu.

Iz HALMED-a napominju da je riječ o očekivanim nuspojavama, blagog do umjerenog intenziteta koje prolaze za nekoliko dana. I da za cjepivo Moderne nuspojave još nisu zabilježene.

Čičin Šain: “Bilo koje cjepivo bolje je od zaraze”

Virusni imunolog Luka Čičin Šain kaže: bilo koje cjepivo bolje je od zaraze koronavirusom, no razlika među cjepivima ipak postoji.

“Ono što vidimo sad na uzorku od nekoliko desetaka tisuća ljudi u tim kliničkim istraživanjima je da nema nekih velikih razlika između Pfizera i Moderne. I jedno i drugo cjepivo imaju učinkovitost koja je negdje preko 90 posto, učinkovitost od AstraZenece je nešto niža, pričamo o učinkovitosti od 70 posto”, kaže dr. sc. Luka Čičin-Šain iz Centra ta infektološka istraživanja Helmholtz.

A upravo tog cjepiva Hrvatska je naručila najviše, dva milijuna i 705 tisuća doza.

“Ono što je najbitnija vijest danas i to da se ne izgubi u mnoštvu informacija, postoje sve naznake, i to vrlo ozbiljne, da će Europska agencija za lijekove 29. siječnja dati odobrenje Oxford Zeneca”, rekao je premijer Andrej Plenković.

Do kraja 2021. u Hrvatsku bi trebalo stići pet milijuna i 600 tisuća doza cjepiva, od raznih proizvođača. A trenutačno smo zemlja koja u Europi ima najveći pad novooboljelih osoba.

“Mi smo sada na incidenciji, 14-dnevnoj, negdje između 350 i 400 na 100 tisuća ljudi, dakle još ima mjesta da spustimo tu incidenciju”, kaže Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade RH. Pa mjesta za popuštanje mjera nema.

“Do 31. siječnja će biti ovako, analizirat ćemo s infektolozima, epidemiolozima, stručnjacima situaciju, ako bude dobra, onda možemo ići na relaksiranje, jer vodimo računa, zimski mjeseci nisu prijatelji relaksacije”, kaže Plenković.

A dok je zime, kaže, Vlada nema ni pravo ni luksuz na popuštanje mjera.

Prof. Mićović: “Sva tri cjepiva su vrlo dobra”

O razlikama među cjepivima, nuspojavama, stečenom imunitetu govorio je i prof. dr. Vladimir Mićović, ravnatelj NZZJZ-a Primorsko-goranske županije, se već cijepio.

“Pfizer cjepivo je jedino s kojim zasad cijepimo, cijepili smo već oko 3500 ljudi na području Primorsko-goranske županije. Odaziv je velik i to je zaista dobro. Kao zdravstveni djelatnik odabrao sam Pfizerovo cjepivo, ono je zasad jedino dostupno, no dolazi nam Modernino koje će biti u nešto manjim količinama i AstraZenecino, tzv. Oxfordsko cjepivo koje također željno očekujemo jer se s tim cjepivom može cijepiti veći broj ljudi. Očekujemo nešto veće količine, krajem mjeseca ili početkom idućeg”, kaže prof. Mićković.

Da je mogao birati, kaže, odabrao bi Pfizer cjepivo.

“To je jedna nova tehnologija što se cjepiva tiče, inače u biotehnologiji nije nova. Dakle, glasnička RNK molekula je ta koja se ubrizgava na neki način u naše stanice citoplazme, stvara vlastiti protein koji emitira protein koronavirusa i tako se stvara imunološki odgovor. To je i ubrzalo cijelu proceduru, registraciju i sve ostalo. Modernino cjepivo je rađeno na sličnoj tehnologiji, a AstraZenecino je vektorsko, cjepivo na nosaču. To je adenovirus, virus obične prehlade, čovjeka, čimpanze, i u njega se ugrađuje dio genoma koronavirusa. To je nekako poznatija tehnologija koja je i prije uporabljena”, objašnjava.

Na pitanje je li ta tehnologija zastarjela Mićović odgovara kako sva tri cjepiva imaju svoje prednosti.

“Vrlo dobra su sva tri, recimo ovo AstraZenecino, ono klasično cjepivo, može se čuvati na temperaturu kućnog hladnjaka i to će olakšati distribuciju i čuvanje na određeno vrijeme. Sva druga koja se trebaju primiti, kod sva tri se treba primiti i druga doza, može se cijepiti i nakon tri mjeseca pa i više, što nam daje jedan manevarski prostor da možemo procijepiti veći broj ljudi i logistički biti efikasniji “, kaže.

Na pitanje mogu li se cjepiva različitih proizvođača kombinirati prof. Mićović odgovara da istraživanja u tom smjeru nisu dokazala takve tvrdnje, a vjerojatno ni neće.

“Onaj koji se cijepio jednom vrstom, cijepit će se i drugom. Pfizer već nakon 12 dana osigurava više od 50 posto zaštite, AstraZenecino osigurava 70 posto zaštite nakon 22 dana. To su vrlo dobri rezultati na preliminarnim kliničkim studijama, ali se one i dalje provode. Rezultati su zaista ohrabrujući”, kaže.

Broj reakcija je mali

Imunitet od više od 95 posto, objašnjava, postiže se nakon primanja druge doze i to u roku od 10 do 12 dana, kad su u pitanju platforme Pfizer i Moderna. Kod AstraZenece, kaže, potrebno je nešto malo duže.

Objašnjava kako, prema većini znanstvenika, cijepljenje protiv koronavirusa bit će vjerojatno sličnije sezonskom načinu procjepljivanja, slično gripi. Ima i optimista, navodi, koji govore da će nam imunitet trajati i dvije godine.

“Ono što ohrabruje su rezultati kvalitete postignuti procjepljivanjima do sad. Pet je cjepiva sada koja su uporabi u cijelom svijetu, 40 je već sretnih zemalja koje su počele s procjepljivanjem, neke su vrlo uspješne, poput Izraela, vjerujem da će Hrvatska također biti vrlo uspješna”, navodi prof. Mićović.

O težim nuspojavama u dosadašnjem procjepljivanju u zemljama svijeta, prof. Mićović navodi kako su u SAD-u do sad cijepili više od 2,5 milijuna ljudi – reakcija je bilo.

“Jedini relevantniji izvještaj koji je bio je 21 anafilaktička reakcija, ali nije jedan taj slučaj nije završio letalno. Nekoliko ih je hospitalizirano, ali taj je broj vrlo mali, takve su reakcije vrlo rijetke. Anafilaksa je moguća i kod uboda ose ili pčele, unošenja ne

Izvor: narod.hr/dnevnik.hr

Vatikan: Papa Franjo i Benedikt XVI. primili cjepivo protiv COVID-19

VATIKAN (IKA)

Papa Franjo i papa emeritus Benedikt XVI. primili su cjepivo protiv koronavirusa, priopćio je u četvrtak ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice Matteo Bruni, prenijela je HINA.

„U okviru programa cijepljenja u Državi Vatikanskog Grada, papa Franjo i papa emeritus Benedikt XVI. primili su prvu dozu cjepiva protiv covida-19“, rekao je Bruni, u odgovoru na brojne upite.

Papa Franjo primio je prvo cjepivo u srijedu, a papa emeritus Benedikt XVI. u četvrtak ujutro, u okviru kampanje cijepljenja koja je u srijedu počela za oko 5 tisuća zaposlenika Vatikana, prenijela je HINA.

Liječnica primila cjepivo pa završila na Rebru

Foto: GettyImages

Nakon što je primila cjepivo kao zaštitu od virusa COVID-19, mlada liječnica iz Opće bolnice Bjelovar zbog određenih je smetnji prebačena u KBC Rebro gdje detaljno istražuju što se točno dogodilo.

Naime, odmah po primitku cjepiva kod liječnice se pokazala alergijska reakcija u obliku crvenila zbog čega je dobila kortikosteroide koji su, pretpostavlja se, izazvali dodatne probleme. Što se točno dogodilo i koji su razlozi, ne može nitko točno ustvrditi s obzirom na to da su pretrage još uvijek u tijeku

“Potvrđujem navod iz vašeg upita da je kod jedne naše zaposlenice nakon primljene doze cjepiva došlo do određene reakcije. Obradi i liječenju se pristupilo simptomatski te je zaposlenica upućena na daljnju obradu u KBC Zagreb kako bi se dodatnim pretragama utvrdio razlog reakcije. Postupak ispitivanja i obrade još nije u potpunosti okončan niti je postavljena konačna dijagnoza te bi bilo vrlo neozbiljno donositi preuranjene i ishitrene zaključke i mišljenja. Tim više što se zaposlenica ne nalazi na obradi u našoj ustanovi te ne raspolažemo relevantnim podacima”, odgovor je ravnatelja Opće bolnice Bjelovar, prim. dr. med. Ali Alloucha, navodi Večernji list.

Kako je portal 24 sata neslužbeno doznao od anonimnog izvora, liječnica je zapravo imala komplikaciju zbog svoje ranije bolesti, napada migrene, a ne zbog cjepiva, a kako su se njene kolege u Bjelovaru uplašile, dovezena je na Rebro. O slučaju ništa detaljnije nije znala ni infektologinja i članica Stožera dr. Alemka Markotić.

“Dok se slučaj istražuje, bilo bi neozbiljno iskakati s bilo kakvom informacijom. Čeka se analiza. Ministarstvo će dati sve relevantne podatke kad se istraživanje završi”, kazala je dr. Markotić, napominjući da o slučaju ne zna ništa više jer liječnica nije boravila na njenoj klinici

“Dr. Fran Mihaljević”. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED)”, odgovorila je portalu 24 sata rekavši kako je pacijentica 40 minuta nakon cijepljenja razvila neposrednu reakciju preosjetljivosti u obliku crvenila na koži, slijedom čega je primila antialergijsku terapiju te je sljedeći dan razvila neurološke simptome.

“Slijedom ocjene svih zaprimljenih informacija, koje uključuju i opsežnu neurološku obradu i mišljenje neurologa, zaključeno je kako povezanost neuroloških simptoma s primjenom cjepiva nije vjerojatna. Neurološki simptomi vjerojatno su povezani s antialergijskom terapijom koja je primijenjena zbog alergijske reakcije. Alergijska reakcija smatra se povezanom s primjenom cjepiva. Prema dostupnim podacima, bolesnica je sada urednog neurološkog statusa. Ove informacije evidentirane su u bazama nuspojava te se koriste pri kontinuiranom praćenju sigurnosti primijenjenih lijekova”, zaključio je HALMED.

Izvor: narod.hr/vecernji.hr

Mađarska Vlada izgradit će crkvu Sv. Nikole i Vida u Žažini

ŽAŽINA (IKA)

Generalni vikar Sisačke biskupije mons. Marko Cvitkušić susreo se u srijedu 13. siječnja u Žažini ispred u potresu srušene crkve Sv. Nikole i Vida, s državnim tajnikom za vjerske i međunarodne odnose Ureda predsjednika Vlade Republike Mađarske Miklósom Soltészaom te veleposlanikom Mađarske u RH Csabom Demcsákom.

Na počeku susreta svi okupljeni pomolili su se za stradale u potresu, a osobito za orguljaša Stanka Zeca koji je poginuo u toj crkvi.

Državni tajnik Miklós upoznao je mons. Cvitkušića sa željom mađarske Vlade da ublaži stradanja hrvatskog naroda i pomogne ovom stradalom kraju konkretnim stvarima. Točnije, odluka je Mađarske da izgradi jednu srušenu školu te jednu crkvu, a za to su odabrali upravo crkvu Sv. Nikole i Vida u Žažini. Mons. Cvitkušić prenio je gostima pozdrave sisačkog biskupa Vlade Košića te izrazio neizmjernu zahvalnost čitave biskupije, a osobito ove male župe, na ovom velikom daru.

Najhladniji tjedan ove zime: Stiže novo zahladnjenje i snijeg

“Živimo u najhladnijem tjednu dosadašnjeg dijela zime. Promijeniti ga ne možemo, ali mu se možemo prilagoditi.”, kaže Tomislava Hojsak, dipl. ing. iz Sektora za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, i upozorava:

“U naše krajeva stiže novo zahladnjenje, pa će dani te osobito noći biti sve hladniji, uz poneki temperaturni “minus” vjerojatno čak i na dalmatinskoj obali. A koliki će gdje biti jutarnji minusi, ovisi o noćnoj vedrini. Dojam hladnoće pojačavat će povremeno umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar, na Jadranu i mjestimice jaka bura. Povremenih oborina, većinom snijega, bit će do četvrtka, a prema kraju tjedna slijedi sunčanije vrijeme. No, u ponedjeljak će vjerojatno zapuhati jugo, donoseći oblake i oborinu, a i porast temperature.”

Reproduktor videozapisa

Srijeda: Sjelomice sunčano, ali ponegdje i oborine, razmjerno hladno

“Srijeda će na istoku zemlje početi s promjenjivom naoblakom te s ponekom pahuljom snijega, a sunčanih će razdoblja biti više poslijepodne. Puhat će umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar. Jutarnja temperatura od -5 do -3 °C, a najviša dnevna od 2 do 4 °C.

Promjenjive i povećane naoblake bit će i u središnjoj Hrvatskoj, osobito prijepodne, kada je najizgledniji poneki pljusak snijega, pa i na potresom pogođenom području. Vjetar većinom slab, u Podravini umjeren sjeverozapadni. Jutarnja temperatura od -6 do -3 °C, a dnevna od 1 do 3 °C.

Na zapadu promjenjivo, u gorju i pretežno oblačno, uz povremen slab snijeg. Poslijepodne posvuda sunčanije. Duž obale sjevernog Jadrana puhat će slab do umjeren sjeverozapadnjak, popodne će okrenuti na buru te prolazno pojačati. Bit će hladno, ujutro u gorju i unutrašnjosti Istre od -10 do -5 °C, na obali od -1 do 4 °C. Danju će temperatura porasti na -2 do 2 °C, a na moru na 6 do 10 °C.

U Dalmaciji djelomice sunčano i uglavnom bez oborine. Nakon umjerenog sjeverozapadnjaka, popodne će zapuhati bura i sjeverni vjetar, mjestimice na udare i jaki. More malo i umjereno valovito, popodne u jačanju. Najniža temperatura od 1 do 6 °C, u unutrašnjosti od -5 do -3 °C, a najviša dnevna od 8 do 11 °C.

Na jugu Hrvatske djelomice sunčano, uz malo kiše prema otvorenom moru, a u zaobalju i snijeg. Puhat će slaba do umjerena bura i sjeverozapadni vjetar. Jutarnja temperatura od 3 do 7 °C, a dnevna od 8 do 11 °C.”

U nastavku tjedna razmjerno hladno, uz povremene oborine uglavnom još u četvrtak

“U četvrtak će oborina na kopnu biti češća. Padat će većinom snijeg, a u unutrašnjosti Dalmacije susnježica. U petak i subotu barem djelomice sunčano i uglavnom bez oborine. Povremeno će puhati umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar, a temperatura će biti još niža.

Na Jadranu pretežno sunčano i postupno sve hladnije, stoga jutarnji ‘minusi’ neće biti rijetkost ni u Dalmaciji. U četvrtak oblačnije, mjestimice uz kišu, ponegdje čak i snijeg te prolazno pojačan vjetar.”, prognozirala je za HRT Tomislava Hojsak, dipl. ing. iz DHMZ-a.

narod hr

 

Obavijesti od nedjelje 10.siječnja 2020

-nedjeljne mise u 8 i u 10 sati

-svagdanje mise u 8 sati

-u nedjelju je nedjelja sakramenta,blagoslov je sa presvetim

-prilozi za obnovu župne kuće se i dalje sakupljaju

-obitelj pokojnog jure ćope zahvaljuje svima koji su na bilo koji način sudjelovali i pomogli kod sprovoda njihova pokojnika

-obitelj pokojnog martina vukovića zahvaljuje svima koji su na bilo koji način sudjelovali i pomogli kod sprovoda njihova pokojnika

MISE KROZ TJEDAN

  • pon.jelena parmać za pok.grgo,mara, mate i kata
  • uto.irma medak za pok.kata,david i vjerne mrtve
  • sri. lena čupić za pok.božo
  • čet.mirjana oršulić za pok.kata i niko
  • pet.gordana vlahović za pok.vlatko i senka
  • sub.viktor oršulić za pok.mara
  • ned.lucija golemac za pok.dobroslav u 8, za puk u 10 sati