Obavijesti od nedjelje 28.lipnja,2020.godine

-nedjeljne svete mise po ljetnom rasporedu u 7.30 i u 9.30 sati

-svagdanje mise u 8 sati

-u ponedjeljak su sveti petar i pavao,misa za puk u 9 sati

-prije svake mise mogućnost za ispovijed

MISE KROZ TJEDAN

  • pon.sveti petar i pavao,misa za puk u 9 sati
  • uto.gordana jelavić za pok.ante,mila i lovorka
  • sri.ivan medak za pok.mara medak
  • čet.-
  • pet.ivanka bjeliš-nakana
  • sub.dubravka dugandžić-nakana
  • ned.olivera medak za pok.milena u 7.30,a u 9.30 sati za puk

TRINAESTA NEDJELJA KROZ GODINU

Umor je stanje ili osjećaj kada je čovjek iscrpljen psihički ili fizički. Poneki ljudi i postaju umorni od života kad nemaju pred sobom neki cilj prema kome bi upravili svaki svoj napor i svaku svoju životnu aktivnost.Ponekim se ljudima čini da rade kao Sizif,da njihov posao nema smisla. Odustajanje od svega im se čini najboljim rješenjem. Ali svaki čovjek u svojem postupanju mora biti mudar,jer propuštenu priliku isto kao i izgovorenu riječ teško ili nikako može vratiti. Živimo u društvu koje sve više i više Boga stavlja sa strane. Koje kršćanske vrednote i način života odbacuje kao nešto zastarjelo. Gdje odgoj i lijepo ponašanje postaju iznimka,a ne pravilo. Zar nije sramotan istup jednog poznatog novinara prema časnoj sestri? Kakav je odgoj dotične osobe? Još više žalosti odnos javnosti i ostalih novinara prema ovom slučaju. Blag i nikakav. A zamislite odnos te iste javnosti i novinara prema ljudima koji spomenu da je pobačaj ubojstvo,ili koji osuđuju davanje zakonskog legitimiteta raznim nastranostima. Shvaćate li u kakvom društvu živimo? Danas svaki kršćanin koji živi iskreno svoje kršćanstvo za svojeg života postaje junak. Mučenik je možda preteška riječ. Ali ako ovako nastavi nije ni daleko.

Isus Krist na fotografijama i neki njegovi poznati citati ...

 

Prisustvujući jučer jednom sprovodu vidim zanimljiv prizor koji je čest. Na kraju cijela obitelj polaže ruže za pokojnicom. Ta ruža ima trnje. I dok je pokojnica bila živa,njen životni put je bilo pun trnja,i ispada da trnje dobijaju živi, a ruže mrtvi. Mnogima je tako. Ovozemaljski život nije lak. Ali treba biti uporan. Zaslužiti vijenac pravednosti,kao što kaže sveti Pavao. Danas nam veli: Pa ako umrijesmo s Kristom, vjerujemo da ćemo i živjeti zajedno s njime. Zar to nije cilj svakoga od nas? Živjeti u vječnosti sa Kristom! Ali toi nije lako. Zna to Isus. Tko ne uzme križa, nije mene dostojan. Tko vas prima, mene prima,kaže nam danas u Evanđelju. I zato dragi prijatelji kada vas savlada umor od svakidašnjice,kada možda pomislite da vaši postupci ili način života nemaju danas smisla, usmjerite svoj pogled prema Raspetome. I razmislite. Krist je svoju smrt pretvorio u pobjedu. Nemojte misliti da vaš život nema smisla. Da su vaša uvjerenja zastarjela. Da je vaša mjera uzaludna. Ako ste i manjina budite ponosni na to jer ste Kristova manjina. Možda na ovom svijetu,ali u budućnosti i vječnosti ostajete Kristovi. Budite svjetionik u ovom ludilu mraka. Budite kršćani i vjernici! Jer doživjet ćete vlastiti poraz u trenutku kada u vašem  životu prije klone duh nego tijelo. Postat ćete živi mrtvaci. Nemojte to dopustiti! Čuli ste rečenicu da je čovjek stvoren da gori,a ne da dimi! Budite svoji,budite kršćani,budite Kristovi vjernici. Vjerujte Mu! Mir vam i dobro!

PRIOPĆENJE “Hod za život” ograđuje se od izjava Barbare Brezac Benigar iz Rijeke

ZAGREB (IKA)

Udruga “Hod za život” u subotu 27. lipnja poslala je priopćenje u kojem se ograđuje od izjava Barbare Brezac Benigar iz Rijeke, koja je u subotu 27. lipnja u Rijeci organizirala javno okupljanje u organizaciji riječke udruge Malaika. Priopćenje, koje supotpisuju koordinatorica “Hoda za život” u Zagrebu Andreja Kotnik i nacionalna koordinatorica za medije “Hod za život, obitelj i Hrvatsku” Kristina Bekić, prenosimo u cijelosti.

Pod sloganom “Moja kultura je kultura života” danas je u Rijeci održano okupljanje u organizaciji riječke udruge Malaika kojoj je predsjednica gđa Barbara Brezac Benigar.

Niti udruga Malaika niti gđa Benigar nisu dio nacionalne inicijative “Hod za život, obitelj i Hrvatsku” koji se ove godine održava pod geslom  “Za zaštitu svakog ljudskog života – bez diskriminacije.” Isto je objavljeno i na Facebook stranici Hod za život – Rijeka.

Ovim se putem ograđujemo od izjave gđe Benigar o silovanim ženama ili bilo čemu drugom. Stavovi gđe Benigar ne mogu se ni na koji način poistovjetiti sa stavovima miroljubivog “Hoda za život” koji izražava podršku nerođenom djetetu, njegovoj majci i ocu te svakom ljudskom biću.

Predstavnici građanske inicijative “Hod za život” kroz proteklih su pet godina u brojnim prilikama javno iznosili stav desetaka tisuća ljudi koji sudjeluju u “Hodu za život”: da volimo oboje – i majku i njezino nerođeno dijete. Istraživanja pokazuju da više od 75% žena koje su napravile pobačaj tvrde kako su to učinile pod pritiskom okoline ili teških ekonomskih prilika.

Ovim putem na osobit način izražavamo ljubav i podršku žrtvama silovanja. Izražavamo podršku silovanim ženama koje smo posljednjih dana imali priliku čuti u hrvatskoj javnosti, a koje su imale snage zaštiti život svoga djeteta te izražavamo sućut svim onim ženama koje to nisu imale snage učiniti.

Ponavljamo naš stav: protivimo se medijskom ili političkom iskorištavanju silovanih žena koje su pretrpjele strašno fizičko i psihičko nasilje u važnoj raspravi o zaštiti prava na život svakog čovjeka od začeća do prirodne smrti, te prava svake žene na znanstvene informacije o njezinom nerođenom djetetu.

Gospođi Benigar ponovno smo poslali zahtjev da prestane neovlašteno koristiti zaštićeni logo i vizualni identitet “Hoda za život” kako se aktivnosti njezine udruge, način rada u lokalnoj zajednici, te njezine izjave ne bi potpuno neopravdano povezivale s “Hodom za život”.

S poštovanjem,

Andreja Kotnik, koordinatorica “Hoda za život” u Zagrebu

Kristina Bekić, nacionalna koordinatorica za medije “Hod za život, obitelj i Hrvatsku”

Uskoro počinje izgradnja novoga svećeničkog doma

U petak 26. lipnja 2020. prvi put se sastala šesteročlana Komisija za praćenje radova na izgradnji Novoga svećeničkog doma  Splitsko-makarske nadbiskupije koji će se graditi u Mravincima pokraj Splita. Povrh predsjednika komisije generalnog vikara mons. Miroslava Vidovića u tom tijelu su dr. Nediljko Ante Ančić, pastoralni vikar, don Jozo Gojsalić, ekonom Nadbiskupije, don Tomislav Bašić  upravitelj Svećeničkog doma, don Mirko Bitunjac, župnika župa Mravince i Kučine te katedrali župnik don Tomislav Ćubelić. Sjednici je nazočio i Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić.

Spomenutu komisiju nedavno je osnovao nadbiskup Barišić jer se nakon dvogodišnjih priprema za realizaciju toga važnog i prijeko potrebnog objekta uskoro očekuje i početak radova na njegovoj gradnji. Predsjednik komisije mons. Vidović je izvijestio članove da su dobivene sve potrebne dozvole i da je upućen pozivni natječaj za radove iskopa  te betonsko-armirane radove. Već sljedećeg tjedna otvorit će se pristigle ponude, provjeriti stavke troškovnika  te nakon toga pristupiti odabiru izvođača radova.

Kako je rečeno, komisija će se redovito sastajati u kraćim intervalima, pratiti radove na objektu te davati svoje sugestije i mišljenja u rješavanju tehničkih i drugih pitanja prilikom gradnje i nabavke namještaja. Prema  projektu budući se dom za svećenike gradi po suvremenim standardima  za takve objekte, moći će prihvatiti oko 50 štićenika i bit će gotov za otprilike dvije godine. Budući da se radi o zahtjevnom objektu za koji su potrebna znatna financijska sredstva, Nadbiskup i članovi Komisije su raspravljali i o načinima financiranja te o mogućnostima da dijecezanski svećenici kao i mogući drugi donatori svojim donacijama pripomognu njegovu izgradnju.

 

Svećeničko ređenje u Splitu

Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić predvodio je, u subotu 27. lipnja u crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu, svečano euharistijsko slavlje za vrijeme kojega je za prezbitere zaredio osam đakona. Na naslov Splitsko-makarske nadbiskupije zaređeni su don Ivan Odrljin, don Nikola Šakić, don Mirko Šakić i don Slavko Volarević, a na naslov Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Ivo Rastočić, fra Slaven Čeko, fra Filip Čogelja i fra Željko Štrbac.

„Današnje ređenje nalikuje na ređenja u podzemnim Crkvama. Koronavirus nas je prisilio na ograničen broj ljudi i na skučeni prostor, ali vjerujem da su srca naših ređenika otvoreno i cjelovito predana Gospodinu“, rekao je nadbiskup Barišić uvodeći u misno slavlje, uputivši pozdrave provincijalu Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marku Mrši, generalnom vikaru Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslavu Vidoviću, pastoralnom vikaru Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Nediljku Anti Ančiću, odgojiteljima ređenika, nazočnim svećenicima i bogoslovima, redovnicima, obiteljima ređenika te svim vjernicima koji su ređenje pratili preko YouTube kanala Splitsko-makarske nadbiskupije.

Govoreći u prigodnoj homiliji o dostojnosti kandidata za prezbiterat, mons. Barišić je istaknuo „da ljudsko mišljenje o tome nije dovoljno jer mi ne poznajemo srca kandidata u potpunosti“. „Kroz današnje evanđelje Gospodin govori da ne može biti Njegov učenik onaj tko više voli oca ili majku od Njega te nas podučava da je dostojan onaj tko prihvaća svoj križ i ide za Njim. Mi trebamo ljubiti svoje roditelje, ali Gospodin treba biti na prvom mjestu jer je On punina ljubavi“, nastavio je, dodavši „da nas Gospodin poznaje te zna kako svojim snagama ne možemo postati dostojni“. „Koliko god molili, postili ili živjeli asketskim načinom života, bez Božje milosti i pomoći nismo sposobni za primanje Njegova dara, nismo ga dostojni“, ustvrdio je Nadbiskup.

Pojasnio je i „da Gospodin intervenira u naš život od krštenja po kojem postajemo dionici Njegove muke, smrti i uskrsnuća“, kazavši: „Od samoga krštenja nas prati Njegova riječ iz koje izvire naša dostojnost. Gospodin nas posinjuje i čini djecom Božjom, što je očitovanje Njegove ljubavi te znak našega dostojanstva. Potrebno je dopustiti Njegovoj ljubavi da nas zahvati jer nismo gospodari svoga života. Darovani smo ovom svijetu i jedino ako se predamo Njemu, postajemo po Njegovom križu sposobni za život“.

„Draga mladosti, Gospodin vas želi učiniti znakom svoje ljubavi u ovome svijetu. Kako biste to postali, trebate se otvoriti Njegovoj riječi. Ako se povežete s njom, ona će postati vaša hrana, svjetlo i snaga. Vjerujući Riječi postajete sposobni za izgradnju Crkve i društva. Ovaj svijet vas treba jer treba Boga. On je onaj koji nadilazi sva bogatstva i bez kojega ostajemo siromašni. Vi ste Njegovi svjedoci, svjedoci najvećeg bogatstva kojeg čovjek može imati. Zbog toga vam želim da grijehu kažete ‘zbogom’ kako biste bili ‘s Bogom’ te tako postali blagoslov sredinama u kojima budete djelovali. Neka vam u tome pomogne zagovor Blažene Djevice Marije, majke svih svećenika“, zaključio je.

Nakon homilije uslijedio je središnji čin ređenja, polaganje ruku i posvetna molitva, kojeg je tumačio vicerektor Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu don Ivan Urlić. U nastavku euharistijskog slavlja mladomisnici su se pridružili Nadbiskupu za stolom Gospodnjim. Nakon popričesne molitve, okupljenima se obratio provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marko Mrše. Zahvalio je nadbiskupu Barišiću što je predvodio misno slavlje u kojem je za svećenike zaredio četiri redovnička kandidata. Obraćajući se mladomisnicima, rekao je: „Isus je rekao jednu vrlo znakovitu rečenicu: ‘Tko ustraje do konca taj će se spasiti’. Siguran sam da ste je tijekom teološkog studija iz predmeta Sveto Pismo detaljno studirali i dobro upamtili, shvatili i prihvatili. Neka vam ona bude svakodnevno životno opredjeljenje. Ustrajte, braćo, na započetom putu, ostvarite svoju osobnu sreću, zadovoljstvo i mir kroz življenje svećeničkog i redovničkog zvanja koje ste odabrali. Budite podrška i svjedočanstvo drugima i na sličan način će vam, siguran sam, biti uzvraćeno. Biti revan, biti dobar, biti ustrajan u dobru, ne može biti nezamijećeno i sakriveno“.

Misno slavlje, koje je pjesmom uveličao župni mješoviti zbor pod ravnanjem maestra fra Stipice Grgata, završeno je himnom „Tebe, Boga hvalimo“.

Novozaređeni svećenici

Ivan Odrljin; sin Ante i Marije rođ. Bakić, rođen 4. svibnja 1995. godine u Sinju, Župa Presvetog Srca Isusova, Košute. Pastoralni praktikum vršio je u Župi Gospe od Zdravlja – Podstrana.

Mirko Šakić; sin Gabrijela i Jasminke r. Juras, rođen 4. listopada 1995. godine u Splitu, Župa Gospe u Siti – Strožanac. Na pastoralnom praktikumu bio je u Župi sv. Lovre – Trogir.

Nikola Šakić; sin Mira i Mile r. Popović, rođen 8. rujna 1987. godine u Splitu, Župa Gospe od Pojišana – Split. Vrši službu Nadbiskupova tajnika.

Slavko Volarević; sin Mije i Branke r. Dodig, rođen 10. listopada 1994. godine u Dubrovniku, Župa sv. Nikole u Metkoviću. Pastoralni praktikum vršio je u Župi sv. Petra ap. Priko/Omiš.

Fra Slaven Čeko; sin Drage i Ljubice r. Mijić, rođen 22. lipnja 1993. godine u Livnu, Župa Svih Svetih Livno. Na pastoralnom praktikumu bio je u Župi sv. Ante u Kninu.

Fra Filip Čogelja; sin Ante i Melite r. Banić, rođen 12. veljače 1995. godine u Splitu, Župa sv. Ivana Krstitelja – Kaštel Stari. Pastoralni praktikum vršio je u Župi sv. Franje – Imotski.

Fra Ivo Rastočić; sin Mira i Blaženke r. Vlaho, rođen 23. siječnja 1983. godine u Metkoviću, Župa sv. Ilije proroka – Metković. Na pastoralnom praktikumu bio je u Župi Gospe od Zdravlja u Splitu.

Fra Željko Štrbac; sin Drage i Anđe r. Šarić, rođen 9. studenog 1979. godine u Zagrebu, Župa BDM Žalosne – Zagreb. Pastoralni praktikum vršio je u Župi sv. Ilije u Metkoviću.

Zastupnice afričkog podrijetla u Europskom parlamentu: ‘Previše je povjerenika Europske komisije koji su bijelci’

bijelci

“Previše je povjerenika Europske komisije i zastupnika u Europskom parlamentu koji su bijelci”, požalile su se dvije europarlamentarke afričkog podrijetla, tražeći novo zakonodavstvo koje bi uzimalo u obzir rasno i etničko podrijetlo predstavnika EU-a.

Alice Bah Kuhnke, švedska europarlamentarka, potpredsjednica Europskih Zelenih te bivša švedska ministrica kulture i demokracije, i Pierrette Herzberger-Fofana, njemačka europarlamentarka iz iste frakcije, podijelile su svoje pritužbe za EUobserver, tvrdeći da su naišli na rasizam sigurnosnih zaštitara Europskog parlamenta.

Kuhnke i Herzberger-Fofana, po uzoru na američki lijevo-progresivni, radikalni pokret tvrde da je vrijeme za promjene i pravu borbu protiv “sistemskog rasizma”.

“Rasizam je nešto što smo obje osobno doživjele u svom životu. Europska unija nije iznimka od ovog problema. Obje smo u više navrata zaustavljene od strane pripadnika sigurnosnih službi u Europskom parlamentu koji su nas pitali s kojim smo poslom došli u zgradu parlamenta. Nitko od naših bijelih kolega nije izvijestio o takvim iskustvima”, tvrde.

Nadalje, ove eurozastupnice smatraju da su napadi na ne-bijelce uobičajeni u Europi, kao i “policijsko nasilje” te “institucionalizirani rasizam”. U tom su se kontekstu pozvali na Agenciju EU za temeljna prava koja je, kako se izvješćuje, utvrdila da je svaka treća osoba s afričkim podrijetlom doživjela diskriminaciju na temelju rasizma.

Zastupnice također tvrde da je sramotno što u europskim institucijama postoji tako malo “etničke raznolikosti”, prenosi češki Parlamentni listy.

Žale se da su samo tri posto zastupnika Europskog parlamenta ljudi ne-bijelci i da do sada niti jedan europski povjerenik nije bila osoba druge boje kože iako u Europi živi 15 milijuna ljudi afričkog podrijetla. Međutim, EU ima oko 446 milijuna stanovnika, što bi značilo da tri posto zastupnika Europskog parlamenta koji nisu bijelci predstavljaju postotak proporcionalan njihovom broju u općoj europskoj populaciji.

>EU parlament poziva na uvođenje detaljne afričke povijesti u škole zbog ‘Afro-Europljana’

>Poljski europarlamentarac i bivši liberal otkriva kako je ljevica preuzela desni centar u Europi

>Europski povjerenik za unutarnje poslove već je prošle godine najavljivao legalizaciju ‘radničkih’ migracija

>(VIDEO) Što je zapravo Marakeški sporazum na koji je Narod.hr upozoravao početkom 2018.

Bah Kuhnke isto tako namjerava adresirati rasizam u Njemačkom koja trenutno predsjeda Vijećem Europske unije jer želi što prije provesti antidiskriminacijsko zakonodavstvo te želi da EU podrži nerede protiv američkog predsjednika Donalda Trumpa i ono što ona smatra rasizmom protiv Afroamerikanaca.

Konačno, ove zastupnice traže da Europska komisija zahtjeva od Agencije EU za temeljna prava i Europola da istraži policijsku brutalnost u državama članicama Europske unije.

Zaključno, Bah Kuhnke i Herzberger-Fofana tvrde da “bijeli i pretežno muški” čelnici europskih zemalja moraju iskoristiti svoje pozicije i svoju “privilegiju” da bi postavili sistemski rasizam i ono što nazivaju rezultatom socioekonomske nejednakosti na vrh prioriteta političke agende.

Čini se da je priopćenje ovih zastupnica podržava predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen koja je na svom Twitteru ustvrdila da “moramo razgovarati o rasizmu i moramo djelovati”.

Izvor: narod.hr/Parlamentni listy

Preminuo najstariji a zaređen najmlađi biskup na svijetu

SANTIAGO DE CHILE/BLAJ (IKA)

Umirovljeni nadbiskup Bernardino Piñera Carvallo preminuo je 21. lipnja, u 105 godini života, u Santiagu de Chileu, prenio je Kerknet. U Rumunjskoj je, pak, 21. lipnja zaređen 38-godišnji grkokatolički biskup Cristian Dumitru Crişan, objavio je Vatican News.

Mons. Bernardino Piñera Carvallo rođen je 22. rujna 1915. u Parizu. 1947. zaređen je za svećenika nadbiskupije Santiago de Chile. Pomoćnim biskupom Talce imenovao ga je 27. travnja 1958. papa Pio XII. To je papi Piju bilo posljednje imenovanje nekog biskupa. Od 1960. do 1983. mons. Piñera Carvallo bio je biskup Temuca. Bio je sudionik čitavog 2. vatikanskog sabora. Sv. Ivan Pavao II. imenovao ga je nadbiskupom La Serene 1983. godine. Od 1983. do 1988. bio je predsjednik Čileanske biskupske konferencije. Umirovljen je 29. rujna 1990.

Mons. Piñera Carvallo preminuo je 21. lipnja. Prije mjesec dana zaražen je koronavirusom. Vlada je nakon smrti prvotno objavila kako je uspješno prebolio COVID-19 te kako ta bolest nije uzrok smrti. Međutim, kasnije je službeno potvrđeno kako je umirovljeni nadbiskup preminuo od upale pluća uzrokovane koronavirusom, prenio je Kerknet.

Prema stranici Catholic hierarchy mons. Piñera Carvallo bio je najstariji biskup na svijetu. Nakon njegove smrti to je postao 104-godišnji španjolski umirovljeni biskup Damián Iguacén Borau.


U Rumunjskoj je za grkokatoličkog biskupa zaređen Cristian Dumitru Crişan. Vršit će službu pomoćnog biskupa arheparhije Făgăraş i Alba Iulia. Za biskupa je zaređen uz Calina Ioana Bota, pomoćnog biskupa Lugoja. U katedrali u Blaju zaredio ih je kardinal Lucian Muresan, objavio je Vatican News.

Mons. Crişan rođen je 11. listopada 1981. te je tako trenutno najmlađi biskup na svijetu. Do sada je to bio u siječnju zaređeni ukrajinski grkokatolički biskup Stepan Sus, koji je od mons. Crişana stariji samo 4 dana. Tako, prema stranici Catholic hierarchy, Crkva ima dvojicu biskupa mlađih od 40 godina. Inače, kanonska dob potrebna da bi netko mogao biti imenovan biskupom je 35 godina.

56 novih slučajeva zaraze koronavirusom u posljednja 24 sata

ZAGREB (IKA)

U posljednja 24 sata zabilježeno je 56 novih slučajeva zaraze koronavirusom pa je do sada ukupno zabilježeno 2539 osoba pozitivnih na COVID-19, objavljeno je na stranici koronavirus.hr.

Jedna novooboljela osoba je iz Brodsko-posavske županije, jedna iz Varaždinske županije, dvije novooboljele osobe su iz Koprivničko-križevačke županije, dvije iz Zadarske županije, pet novooboljelih osoba je iz Zagrebačke županije, pet iz Primorsko-goranske županije, pet iz Splitsko-dalmatinske županije, dvadeset i tri novooboljele osobe su iz Grada Zagreba, a dvanaest novooboljelih osoba je iz Osječko-baranjske županije.

2150 osoba se oporavilo. Nema pacijenata na respiratoru, a bolnički se liječi 51 osoba.

Preminulo je stotinu i sedam osoba.

Do sada je testirano 75437 osoba, od toga 780 u posljednja 24 sata.

Osniva se molitvena mreža “Hrvata svega svijeta”

OSIJEK (IKA)

Dvanaesta istovremena krunica “Hrvata svega svijeta” molit će se u subotu 27. lipnja s početkom u 14 sati, a tijekom koje će biti predstavljen novi projekt – molitvena mreža “Hrvata svega svijeta”.


Inače, molitvena, online, inicijativa krunica “Hrvata svega svijeta” moli se uživo korištenjem aplikacije “Zoom” koja je namijenjena za organizaciju video konferencija, a tu online krunicu pokrenuo je otac Ivan Ike Mandurić.

Prva istovremena krunica “Hrvata svega svijeta” molila se 4. travnja ove godine.

Otac Ike Mandurić najavio je osnivanje molitvene mreže “Hrvata svega svijeta” putem svoje službene Facebook stranice.

“To ćemo učiniti ove subote, za vrijeme istovremene krunice Hrvata svega svijeta, nakon čega ćemo joj svi moći pristupiti. Cilj ove mreže je stvoriti uvjete za što sveprisutniju i što sveumreženiju molitvu Hrvata diljem svijeta, kako bi ujedinjenije, ustrajnije i sve angažiranije molili za našu Domovinu i sve potrebe našega naroda”, napisao je otac Ivan Mandurić.

Otac Ike je dodao da će u subotnjoj krunici “Hrvata svega svijeta” sudjelovati svi dosadašnji predmolitelji koji budu mogli i tim koji je koordinirao ovom krunicom cijelo ovo vrijeme.

“Otvorimo svoja srca Božjoj ljubavi. Oraspoložimo se za sve milosti koje Bog pripravlja. O programu, ustroju i načinu funkcioniranja molitvene mreže obavještavat ćemo vas ovih dana. Vidimo se ove subote! Volimo vas!”, zaključuje otac Ike Mandurić.

 

25. lipnja – Dan neovisnosti

Dan neovisnosti, 25. lipnja, u Republici Hrvatskoj spomendan je kojim se obilježava povijesna odluka Sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika donesena 25. lipnja 1991. godine.

Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika od 25. lipnja 1991. prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.

Dragi čitatelji, sretan Vam Dan neovisnosti! – Indirektno

Građani su donijeli sljedeće odluke:

“1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. (“za” 93,24% glasača)

2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.“ (“za” 92,18% glasača).

Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, kojom se utvrđuje da “ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje”. Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. No, istekom moratorija na tu povijesnu odluku, 8. listopada 1991. godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne veze s ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.